Lirika – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
m robot Removing: tg:Лирика (strongly connected to sh:Lira)
Zamjena sadržaja stranice sa '''Italic text'''
Red 1:
''Italic text''
{{Književnost}}
 
'''Lirika''' Jedan od tri [[književnost|književna]] roda. Najčistiji oblik lirike, lirska pesma, nosi sve odlike roda: subjektivnost, emocionalnost, neposrednost, slikovitost i ekspresivnost.
 
Europska '''lirika''' započinje svoj razvoj antičkom, grčkom i rimskom poezijom. Kod Grka lirika je označavala samo pesmu koja je praćena muzikom (cirom ili [[Lira|lirom]]), otuda i ime - '''lirika'''), a delila se na mondijsku, koju je izvodio jedan pevač (Alkej, Spafa, Anakreon), i na horsku pesmu (Alkamn, Pundar). Omiljene vrste bile su: oda, himna, skolion i elegija. Za vreme dimanzijskih igara pevala se i izvodila strasna, patetična pesma - ditiramb, koju je pevao hor izvođača dionizijske svetkovine. Rimski pesnici su preuzeli već postojeće forme grčke lirike.
 
U lirskoj poeziji renesanse javljaju se i novi pesnički oblici: sonet, kancona, stramboto, sestina, stanca, triolet, madrigal ([[Dante]], [[Pretrarka]], [[Mikelanđelo]]). Pridružimo li tome i kasnije upoznavanje evropskih pesnika s poezijom [[Bliski istok|Bliskog]] i [[Daleki istok|Dalekog istoka]] i preuzimanje nekih formi iz arapske (gazela, rubija), jevrejske (psalmi), indijske i kineske lirike, pomenuli smo najpoznatije lirske vrste u dvehiljadegodišnjem razvitku evropske lirike. Prema temama i vrstama osećanja, lirika se delila (i još uvek se u školskoj praksi deli) na: ljubavnu, rodoljubivu, pobožnu, satiričnu, elegičnu, opisnu, idiličnu, šaljivu, poučnu, kojoj se dodaju vrste narodne poezije; pesme o radu, svadbene, uspavanke, obredne, tužbalice, i sve navedene iz istorijske tradicije.
 
Savremena teorijska misao, uzimajući kao glavnu odrednicu odnos između '''lirskoga ja i sveta''', koji se prostire od sponatanog osećanja, preko uzvišenosti distanciranog osećanja do visokih poetskih uzleta, deli liriku na sledeće vrste: pesmu, elegiju, odu, himnu, ditiramb, misaonu i sentencioznu pesmu.
 
[[Kategorija:Književnost]]
 
[[als:Lyrik]]
[[az:Lirika]]
[[bar:Lyrik]]
[[bat-smg:Līrika]]
[[cs:Lyrická poezie]]
[[da:Lyrik]]
[[de:Lyrik]]
[[el:Λυρική ποίηση]]
[[en:Lyric poetry]]
[[eo:Liriko]]
[[es:Poesía lírica]]
[[fr:Lyrisme]]
[[he:שירה לירית]]
[[hr:Lirika]]
[[hu:Líra (műnem)]]
[[id:Sajak lira]]
[[io:Liriko]]
[[it:Poesia lirica]]
[[ja:抒情詩]]
[[ka:ლირიკა]]
[[kk:Лирика]]
[[ko:서정시]]
[[la:Poësis lyrica]]
[[lb:Lyrik]]
[[lt:Lyrika]]
[[mk:Лирика]]
[[nds:Lyrik]]
[[nl:Lyriek]]
[[no:Lyrikk]]
[[pl:Liryka]]
[[pt:Poesia lírica]]
[[ro:Genul liric]]
[[ru:Лирика]]
[[sq:Lirika]]
[[sv:Lyrik]]
[[tr:Lirik şiir]]
[[uk:Лірика]]