Verzija na datum 5 decembar 2006 u 05:09 uredi 195.66.178.18 (razgovor) →‎Muslimani i Bošnjaci prema popisima stanovništva u državama bivše Jugoslavije ← Starija izmjena		Verzija na datum 28 mart 2007 u 14:19 uredi poništi 85.92.249.108 (razgovor) Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 1: '''Muslimani''' je naziv za [[etničku grupu]], odnosno narod koji je [[1971]]. godine od strane vlasti [[SFRJ\|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]] priznat za jedan od šest konstitutivnih naroda (uz [[Slovenci\|Slovence]], [[Hrvati\|Hrvate]], [[Srbi\|Srbe]], [[Crnogorci\|Crnogorce]] i [[Makedonci\|Makedonce]]), odnosno jedan od tri konstitutivna naroda tadašnje [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina\|Socijalističke republike]] [[BiH\|Bosne i Hercegovine]]. Muslimani potječu od domorodačkog stanovništva, pretežno [[Južni Slaveni\|južnoslavenskog]] porijekla, koje je za vrijeme otomanske vlasti na [[Balkan]]u ~~prihvatilo~~naslino prinuđeno na [[islam]], i na temelju njega izgradilo vlastiti kulturni, etnički, a na kraju i nacionalni identitet. Stvaranje nacionalnog identiteta kod Muslimana je bilo relativno sporije u odnosu na Srbe i Hrvate, a prvi takav pokušaj - kroz stvaranje posebne bošnjačke nacije u [[BiH\|Bosni i Hercegovini]] pod austro-ugarskom vlašću - nije uspio. Ulaskom BiH u prvu [[Kraljevina SHS\|Jugoslaviju]] Muslimani su se najčešće izjašnjavali kao Hrvati ili Srbi islamske vjeroispovjesti, odnosno "Jugoslaveni" ili "ostali". U prvoj Jugoslaviji je interese muslimanskog stanovništva zastupala politička stranka po imenu [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]]. Nakon drugog svjetskog rata, u novoj Jugoslaviji, Muslimani su otpočeli borbu za priznanje statusa naroda kako bi bili ravnopravni u odnosu na Srbe i Hrvate. Tako je Husaga Čišić, muslimanski zastupnik u Skupštini DFJ bio jedini koji je glasao protiv ustava FNRJ [[1946]]. godine. Razlog je bio taj što je odbijen zahtjev da se Muslimani priznaju kao narod, odnosno uvede šesta buktinja u [[grb SFRJ]]. Četvrt vijeka kasnije je u tim zahtjevima daleko više uspjeha imao komunistički političar [[Hamdija Pozderac]], koji je isposlovao ustavne izmjene 1971. godine, iako neki taj čin smatraju kompromisnim, odnosno privremenim rješenjem s obzirom da vodstvo tadašnje Jugoslavije iz političkih razloga nije smatralo prihvatljivim izraz "Bošnjak".

Muslimani (narod) – razlika između verzija