Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: nemam pojma o drugom svjetskom ratu u BiH.....molim pomagajte....
 
preuzeto iz članka "Historija Bosne i Hercegovine"; početak opsežnijeg članka
Red 1:
{{Historija Bosne i Hercegovine}}
nemam pojma o drugom svjetskom ratu u BiH.....molim pomagajte....
 
Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] su [[6.4.]] [[1941]]. napale [[sile Osovine]] i prisilile njenu vojsku na kapitulaciju [[17.4.]] [[1941]]. Deset dana prije su u Zagreb ušle njemačke snage, te je isti dan proglašena [[Nezavisna država Hrvatska]].
 
Pobjedničke Sile Osovine su odlučile da cijela teritorija BiH dođe pod vlast [[NDH]], čiji je poglavnik [[Ante Pavelić]] započeo politiku s ciljem eliminacije [[Srbi|srpskog]] stanovništva, koje je uključivalo prisilno prevođenje na [[katoličanstvo]], protjerivanje i genocid. Vlast NDH je, s druge strane, [[Muslimani (narod)|muslimansko]] stanovništvo smatralo Hrvatima islamske vjere.
 
NDH, međutim, nije bila u stanju uspostaviti svoju vlast nad cijelom BiH, u kojoj, pogotovo u krajevima sa srpskim stanovništvom i pogotovo nakon [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na SSSR]] u junu [[1941]]. izbijaju pobune protiv novog režima.
 
Pobunjenici su se s vremenom podijelili na dvije frakcije - [[NOVJ|partizane]] pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[KPJ|komunista]] koji su se borili za [[socijalizam]] i [[Federacija|federativno]] preuređenje Jugoslavije nakon oslobođenja, te [[četnici|četnike]] koji su nastojali obnoviti predratni poredak.
 
Nakon što je 1941. u Srbiji slomljena [[Užička republika]], glavnina partizanskih snaga se prebacila u BiH gdje će biti središte njenih aktivnosti. Zbog toga će upravo to područje biti poprištem velikih i značajnih ratnih operacija kao što su
[[bitka na Neretvi]] i [[bitka na Sutjesci]].
 
U isto vrijeme je u BiH počinjen i veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom, ispočetka uglavnom nad Srbima, a kasnije i nad pripadnicima drugih nacionalnosti. U tome su, u većem ili manjem omjeru, sudjelovale sve zaraćene strane, iako su partizani u tome bili više motivirani ideološkim nego nacionalnim motivima.
 
Partizani su s vremenom stekli povjerenje i podršku među pripadnicima svih nacionalnosti, tako da se od [[1943]]. bilježi i veći broj muslimana među njihovim redovima. Tome je pridonijelo i stvaranje [[ZAVNOBiH]]-a kao institucije temeljem koje će u okviru poratne jugoslavenske federacije biti obnovljena bosansko-hercegovačka državnost.
 
Partizani su od [[1942]]. do [[1945]]. imali velike dijelove BiH pod svojom kontrolom, ali su je nad cijelom BiH ustanovili tek neposredno iza završetka rata. [[Odžak (BiH)|Odžak]], koji se predao krajem maja [[1945]]., se smatra posljednjim osovinskim uporištem u Evropi.
 
{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
 
{{hist-stub}}
 
[[category:Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]]
 
[[bs:Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata]]
[[en:History of Bosnia and Herzegovina (1941-1945)]]
[[he:היסטוריה של בוסניה והרצגובינה (1941–1945)]]