Athapaskan – razlika između verzija

[[Datoteka:Na-Dene langs.png|thumb|Rasprostranjenost jezično-etničke obitelji na tlu Sjeverne Amerike.]] '''Athapaskan''' (Atabaski, Atapaski; AmerEngl.: Athapaska, Athapasca, Athabasca, Athabaska, Déné, Tinné, Tinneh).- Etnički i lingvistički naziv plemenima i [[jezici|jezicima]]ma sjevernoameričkih Indijanaca raširenih na 3 lokacije na zapadu sjevernoameričkog kopna, koja čini najveću granu Velike porodice [[Na-Déné]]. Plemena koja se služe ovim jezicima nastanjuju velika područja sjeverne i zapadne [[Kanada|Kanade]], zapadnog [[SAD]]-a i [[Aljaska|Aljaske]], to su:

* ''Sjeverni Atapaski'' (Northern Athapaskans). Ova plemena imaju kulturu sub-arktičkih lovaca i ribara, bila je prilično jednolična. Simboli kulture su im [[krplje]], [[kanu]], '[[toboggan]]' (vrsta primitivnih saonica koje vuku psi), lov na [[karibu]]-a, [[irvas]]-a i [[ribolov]]. [[Agrikultura]] je ovdje potpuno odsutna. -Jezici ovih plemena srodni su jezicima Pacifičkih (Središnjih) i Južnih (apačkih) Atapaska. U plemenskim imenima česti su sufiksi –tine, -dine, -tunne. Tako [[Navaho]] Indijanci iz [[Arizona|Arizone]] sebe nazivaju Dine (u značenju 'ljudi'), istovremeno [[Dogrib]] Indijanci iz Kanade domorodački se zovu Tlingchadinne.

* Druga skupina zvana Središnja ili Pacifička (Pacific ili Central Athapaskans) na svom putu iz Kanade prema jugu zaustavili su se svojevremeno u priobalju Washingtona, južnog Oregona i sjeverozapadne [[Kalifornija|Kalifornije]]. Njihova kultura pripada području Kalifornije i Sjeverozapadne obale. Gradnja drvenih kuća sa okruglim otvorom koji služi za ulaz i izlaz, 'žetva' žira, parne kupelji, 'skalp' djetlića, koji ima vrijednost novca i ribolov (losos), tipični su ovim Indijancima. Karakteristično im je i što su oduvijek bili malobrojni, ali i izdijeljeni na brojne manje segmente, 'tribelete' ili bande. -Plemenima u Pacifičkim predjelima Sjedinjenih Država, osobito u Oregonu i Kaliforniji imena završavaju na -Tunne (pa imamo [[Tututunne]], [[Naltunnetunne]], Khwaishtunnetunne, etc.). Svi ovi nastavci na plemenskim imenima označavaju riječ '[[ljudi]]' i dokazuju kako su Atapaski plemena koja vuku zajedničko porijeklo, i koja su dok se nisu rastepli po ogromnom području zapadne Sjeverne Amerike nekada živjeli zajedno. Jezici Kutchin i Navaho Indijanaca, razlikuju se tek nešto više nego njemački od engleskog.

* Treća grupa, danas po broju najmnogoljudnija nastava američki Jugozapad, predjele istočne Arizone i južnog i zapadnog [[Novi Meksiko|Novog Meksika]]. Ova najjužnija skupina nastanila se među miroljubivim Pueblima, gdje su se osim sakupljanjem i lovom bavili i pljačkom svojih susjeda.

[[Ahtena]], [[Babine]] (uključujući [[Hwotsotenne]] i [[Nataotin]]), [[Bear Lake]] (Satudene, Sahtúgot’ine), [[Beaver]] (Tsattine), [[Carrier]] (Takulli; bande: [[Naskoten]], [[Natliwoten]]), [[Chilcotin]], [[Chipewyan]], [[Dihai-kutchin]], [[Dogrib]] (Tlingchadinne), [[Han Indijanci|Han]] (Han-kutchin), [[Hareskin|Hare]] (Kawchottine, K’áshogot’ine), [[Ingalik]], [[Innoka-khotana]], [[Koyukon]], [[Kutcha-kutchin]], [[Mountain]] (Shihgot’ine, Sihta gotine), [[Nabesna]], [[Nahane]], [[Nakotcho-kutchin]], [[Natsit-kutchin]], [[Sarsi]], [[Sekani]], [[Slavey]], [[Stuwihamuk]] (Nicola), [[Tagish]], [[Tahltan]], [[Takkuth-kutchin]], [[Tanaina]], [[Tanana]], [[Tatlit-kutchin]], [[Tennuth-kutchin]], [[Tranjik-kutchin]], [[Tsetsaut]], [[Tutchone]], [[Vunta-kutchin]], [[Yellowknife]] (Tatsanottine).

[[Applegate]], [[Bear River]]*, [[Chasta Costa]], [[Chetco]], [[Chilula]]*, [[Clatskanie]], [[Coquille]] (Mishikhwutmetunne), [[Euchre Creek]] (Yukichetunne), [[Galice]] (Taltushtuntude), [[Gusladada]], [[Henaggi]], [[Hupa]]*, [[Joshua]] (Chemetunne), [[Kato]]*, [[Kekawaka]], [[Kwalhioqua]] (Washington), [[Kwatami]] (Sixes River), [[Lassik]]*, [[Mattole]]*, [[Mikonotunne]], [[Naltunnetunne]], [[Nongatl]] (Saia)*, [[Pistol River]] (Chetleschantunne), [[Quatomah]] (Port Orford), [[Sinkyone]]*, [[Tolowa]]*, [[Tsnungwe]], [[Tututni]], [[Tututunne]],[[Umpqua]], [[Wailaki]] (Kenesti)*, [[Whilkut]]*, [[Wishtenatin]] (Khwaishtunnetunne). (*Kalifornija; neoznačeni Oregon)

'''Južni ili Apački (Southern /Apachean/ Athapaskans)'''

[[Apaches|Apache]], [[Chiricahua]] ([[Warm Springs Apači]], [[Mimbre]]), [[Jano]]*, [[Jicarilla]], [[Jocome]]*, [[Kiowa Apache]] (Semat) (Oklahoma), [[Lipan]] (bande: [[Tucubante]]), [[Mescalero]], [[Navaho]], [[Pinaleño]], [[Toboso]]*, [[Western Apache]] (: [[Cibecue]]; [[San Carlos Apache]]: [[Apache Peaks]], [[Aravaipa]], [[Pinal]], San Carlos; [[Tonto]]; [[White Mountain]]) (*Mexico; neoznačeni SAD)

* PETITOT, Monographie des Déné-Dindjie (Paris 1876);

IDEM, Quinze ans sous le cercle polaire (Paris, 1889):

IDEM, Autour du grand lac des Esclaves (Paris 1891);

IDEM, Exploration de la région du grand lac des Ours (Paris, 1893), and many other works.

* MORICE, The Western Dénés (Toronto 1889);

IDEM Notes on the Western Dénés (Toronto 1894);

IDEM, The Great Déné Race (2 vols., Vienna Austria), and about a dozen monographs on the Dénés.

* [http://www.newadvent.org/cathen/04717c.htm Dénés]

* [http://nanations.com/linguistic/athapascan_family.htm Athapascan Family]

* [http://www2.marianopolis.edu/quebechistory/encyclopedia/athapascans.htm The Athapascan Family of Indians]

* [http://www.calverley.ca/Part01-FirstNations/01-024.html 01-024: THE ATHAPASKAN FAMILY]