Cetinjska mitropolija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
slika
struktura
Red 5:
Cetinjska arhiepiskopija je bila jedna od [[episkopija]] u [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Pored nje, postojala je još [[Zahumsko-raška eparhija]], a nakon balkanskih ratova i [[Pećka mitropolija]].
 
SamostalnaArhiepiskopija Mitropolija cetinjskaCetinjska je obrazovanaobuhvaćala sazemljopisni teritorij na desnoj strani ukidanjemrijeke [[PećkaZeta patrijaršija(rijeka)|Pećke patrijaršijeZete]], uključujući i [[1766Podgorica|Podgoricu]]. godine, a pre toga je bila u njenom sastavu. Na čelu Cetinjske arhiepiskopije se nalazio cetinjski arhiepiskop, koji je bio ujedno poglavar [[Pravoslavna crkva u Crnoj Gori|Pravoslavne crkve u Crnoj Gori]] sa naslovom ''mitropolita crnogorskog, brdskog i primorskog''. Na čelu ''Arhiepiskopije cetinjske'' [[1876.]] - [[1918.]] su bili:
 
== Povest ==
 
Samostalna Mitropolija cetinjska je obrazovana sa ukidanjem [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]] [[1766]]. godine, a pre toga je bila u njenom sastavu. Crnogorski mitropoliti ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije [[Dinastija Petrović-Njegoš|Petrovića]]. U Crnoj Gori je tada postojala neka vrsta pravoslavne [[teokratija|teokratske]] vladavine, sa jakim osloncem na [[Rusija|Rusiju]]. [[Danilo I]] (1851—1860) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne.
 
Na čelu ''Arhiepiskopije cetinjske'' [[1876.]] - [[1918.]] su bili:
 
* [[1876.]]-[[1882.]] ''[[mitropolit]] [[Ilarion Roganovi]]ć'';
Linija 11 ⟶ 17:
* [[1884.]]-[[1918.]] ''[[mitropolit]] [[Mitrofan Ban]]''.
 
Arhiepiskopija Cetinjska je obuhvaćala zemljopisni teritorij na desnoj strani rijeke [[Zeta (rijeka)|Zete]], uključujući i [[Podgorica|Podgoricu]]. Sjedište Cetinjske arhiepiskopije je bilo prestonica države, [[Cetinje]]. Predsjednik crnogorske vlade [[Lazar Tomanović]] je 15. avgusta 1910. godine povodom uzdignuća Knjaževine Crne Gore u rang Kraljevine rekao:
 
{{citat|Mitropolija Cetinjska jedina je Svetosavska Episkopska stolica, koja je bez prekidanja do danas sačuvana, i kao takva zakonita prestonica i nasljednica Pećke Patrijaršije...|[[Lazar Tomanović]]}}