Pećka patrijaršija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 12:
=== Nemanjićka država ===
{{main|Žičko-pećka arhiepiskopija}}
Pećka arhiepiskopija, poznata i kao Žička arhiepiskopija, je bila prva [[eparhija]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske crkve]]. Osnovao ju je [[Sveti Sava]] u kosovsko-raškim oblastima, a postojala je od [[1219]]. do [[1346]]. godine; sjedište je najprije bilo u [[Žiča|Žiči]], a zatim u [[Peć]]i. Nakon što je kralj [[Stefan Dušan]] preuzeo titulu [[car]]a, pećka [[arhiepiskopija]] je proglašena [[patrijaršija|patrijaršijom]] u [[Skoplje|Skoplju]] [[1346]]. godine, a arhiepiskop [[Joanikije II|Joanikije]] ukazom cara Dušana postaje njen prvi patrijarh.
 
Nakon što je kralj [[Stefan Dušan]] preuzeo titulu [[car]]a, pećka [[arhiepiskopija]] je proglašena [[patrijaršija|patrijaršijom]] u [[Skoplje|Skoplju]] [[1346]]. godine, a arhiepiskop [[Joanikije II|Joanikije]] ukazom cara Dušana postaje njen prvi patrijarh. Joanikije je bio je prvi crkveni poglavar koji nije potekao iz redova [[iguman]]a ili [[hilandar]]skog bratstva, već je bio [[logotet]] kralja Dušana, šef carske kancelarije.<ref name="vesti">[https://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/19-01-2010/Feljton/22317/Prvi-patrijarh- Prvi patrijarh]</ref> U sastav nove patrijaršije su ušle i mitropolije u osvojenim grčkim oblastima, kao i [[Sveta gora]], do tada pod suverenitetom [[carigradske patrijaršije|vaseljenske patrijaršije]]. Tada vaseljenski patrijarh [[Kalist I Carigradski|Kalist]] baca anatemu na cara Dušana, Joanikija i srpsko sveštenstvo.<ref name="vesti"/>
 
Nakon turskog osvajanja [[Smederevo|Smedereva]] i [[Srpska Despotovina|Srpske despotovine]] ([[1459]]), pećka patrijaršija prestaje da postoji, odnosno biva pripojena [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]] ([[1463]]), čiji deo ostaje narednih sto godina.