Rimska mitologija – razlika između verzija

m
nema sažetka uređivanja
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 2:
'''Rimska mitologija''' naziv je za skupinu tradicionalnih priča o [[Osnutak Rima|osnutku]] grada [[Rim]]a i njegovih najstarijih [[Religija u drevnom Rimu|religijskih ustanova]], kako su te priče prikazane u [[Rimska književnost|rimskoj književnosti]] i [[Rimska umjetnost|likovnoj umjetnosti]]. Rimljani su uglavnoj vjerovali da njihova predanja govore o povijesnim činjecama, čak i kad su bila ispunjena čudesnim i natprirodnim elementima. Te se priče vrlo često tiču [[Politika|politike]], [[Patriotizam|patriotizma]], [[moral]]nih osjećanja, odnosno, općenito govoreći, povezanosti osobnog integriteta pojedinca s njegovom odgovornošću prema zajednici i rimskoj državi, pa jednu od važnijih tema čini [[Heroj|heroizam]]. Kad rimska predanja govore o osnutku kakvih religijskih običaja, uglavnom se više bave [[ritual]]om, [[Augur|proricanjem]] i vjerskim ustanovama nego [[Teologija|teologijom]] ili [[Kozmogonija|kozmogonijom]].{{sfn|North|2000|loc=str. 4‒5}}
 
Proučavanje rimske religije i mitologije otežavaju, prvo, vrlo rani prodor [[Religija u drevnoj Grčkoj|grčke religije]] na [[Apeninski poluotok]], do kojeg je došlo još u vrijeme [[Protohistorija|protohisorije]] Rima, a potom i kasnije ugledanje rimskih pjesnika u [[Grčka književnost|grčke književne obrasce]]. Na području teologije Rimljani su dosta rano [[Popis rimskih božanstava|vlastita božanstva]] poistovjetili s [[Popis grčkih božanstava|grčkim bogovima]] (taj je proces poznat kao ''[[interpretatio Graeca]]''), a priče o grčkim božanstvima reinterpretirali su nadjenuvši im rimska imena.{{sfn|North|2000|loc=str. 4‒5}} Najstariji rimski mitovi i legende povezani su i s [[EtrurskaEtruščanska mitologija|etrurskometruščanskom mitologijom]], no te su veze daleko slabije posvjedočene.
 
Premda u rimskoj mitologiji nema opsežnih pripovijesti o božanskim bićima, kakvima obiluje [[grčka književnost]],{{sfn|North|2000|loc=str. 4}} prikaz [[Romul i Rem|Romula i Rema]] kako sisaju vučicu znamenita je kao gotovo bilo koja predstava iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], s iznimkom [[Trojanski konj|trojanskog konja]].{{sfn|Wiseman|1995|loc=str. <small>XIII</small>}} Budući da je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i za vrijeme [[Renesansa|renesanse]] rimska književnost na zapadu bila daleko bolje poznata od grčke, interpretacija grčkih mitova koja se mogla naći kod rimskih autora često je imala veći utjecaj od grčkih izvora na književne i likovne prikaze motiva iz [[Antička mitologija|antičke mitologije]]. Osobito su veliki prestiž stekle i bile uzdignute gotovo na razinu [[Kanon (kultura)|kanona]] one varijante grčkog mita koje je prikazao [[Ovidije]] u svojim ''[[Metamorfoze|Pretvorbama]]'' tijekom [[August (rimski car)|Augustove]] vladavine.{{sfn|Bremmer|2003|loc=s.v. Mythology}}