→Tamjan (smola): dodatak od srpske wikipedije
m (r2.7.1) (robot Uklanja: tr:Tütsü) |
(→Tamjan (smola): dodatak od srpske wikipedije) |
||
|
Tamjan je bijela aromatična smola koja paljenjem razvija izuzetno jak i ugodan [[miris]], zbog čega se rabi za kađenje, najčešće prilikom [[religija|vjerskih]] obreda. Prodoran mirisni [[dim]] razvije se kada se komadić smole stavi na žeravicu.
== Poreklo i stanište ==
Južna je [[Arabija]] došla u uže veze s Egiptom kada je on uspostavio trgovinske veze sa Puntom i Nubijom. [[Herodot]] govori o Sesostridu, možda Senusertu I (1980—1935. p. n. e.) iz dvanaeste dinastije, kao osvajaču naroda Arabljanskog zaljeva, vjerojatno afričke strane Crvenog mora. Osamnaesta dinastija držala je flotu u [[Crveno more|Crvenom moru]], ali već za vrijeme pete dinastije nalazimo Sahura (2553—2541. p. n. e.) kako vodi prvu pomorsku ekspediciju morskim putem do zemlje koja proizvodi tamjan, vjerojatno do Somalije, na afričkoj obali.
Glavna atrakcija za Egipćane u Južnoj Arabiji bio je tamjan, koji su oni visoko cijenili zbog njegove upotrebe u hramovima i prilikom mumifikacije (balzamiranja), a njime je taj dio Arabije bio naročito bogat. Kada je Nubija bila podjarmljena i Punt (današnja [[Somalija]]) uključen u trgovinsku sferu [[Egipat]]skog carstva, mnoge su ekspedicije bile poduzete u ona mjesta kako bi se dobila „izmirna“, mirišljave gume, smola i aromatično drveće.
Takvu jednu ekspediciju u Punt preduzela je [[Hatšepsut]] (ca 1500. p. n. e.), prva slavna žena u historiji. Izaslanici njezina nasljednika Tutmosa III, Napoleona staroga Egipta, donijeli su (1479. p. n. e.) iz iste zemlje uobičajen tovar »slonove kosti, ebanovine, panterskog krzna i robova.« Pošto su ovo bili i produkti [[Jemen]]a u jugozapadnoj Arabiji, može se vjerovati da su Egipćani upotrebljavali naziv »Punt« za zemlju na obje strane Bab al-Mandaba. Možda je i zlato došlo iz Arabije. Trgovina tamjanom sa Južnom Arabijom išla je kroz riječno korito Vadi al-Hammamat, učinivši taj centralni put najvažnijom vezom sa Južnom Arabijom.
[[image:Drvo tamjan.jpg|350px|thumb|Tamjanovo stablo i Mahri berači]]
Hadramaut, u koji je u stara vremena spadalo i primorje Mahra i Šihr (U kasnijoj i novijoj upotrebi ime al-Shihr upotrebljavalo se za čitavo obalno područje tamjana, uključujući Mahrah i Zafar), bio je čuvena zemlja tamjana. Zafar, ranije grad, a sada pokrajina na obali, bio je glavni centar. Novo mu je ime Zufar i on se nalazi pod nominalnom upravom sultana 'Omana. Ovaj Zafar, trgovinski centar zemlje tamjana, koji je ležao na južnoj obali, ne treba brkati sa Zafarom u unutrašnjosti Jemena, koji je bio glavni grad Himjarita. Tamjan još uvijek uspijeva u Hadramautu i drugim dijelovima Južne Arabije. Kao i u stara vremena, Zafar je još glavni centar njegove trgovine.
Stari Egipćani nisu bili jedini narod koji je pokazivao trgovinske interese u Arabiji. Glavni rivali u trgovini mirodija i minerala bili su narodi Vavilonije.
[[Kategorija:Biljni proizvodi]]
| |||