Pećka patrijaršija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
uvod |
|||
Red 2:
[[Datoteka:Pecka patrijarsija mapa.png|thumb|250px|Područje nadležnosti Pećke patriaršije u 16-17 veku.]]
'''Pećka patrijaršija''' je bila [[autokefalna crkva|autokefalna]] [[pravoslavna crkva]] sa sedištem u [[Peć (grad)|Peći]], koja je postojala u periodu između [[1346]]-[[1463]]
[[Datoteka:Patriarchate of Peć 09 2010 1.jpg|thumb|250px|[[manastir Pećka patrijaršija|Manastir Pećka patrijaršija]].]]▼
▲'''Pećka patrijaršija''' je bila [[autokefalna crkva|autokefalna]] [[pravoslavna crkva]] sa sedištem u [[Peć (grad)|Peći]], koja je postojala u periodu između [[1346]]-[[1463]] i [[1557]]-[[1766]] godine.
Sedište pećkih patrijarha je bilo u [[Manastir Pećka patrijaršija|Manastiru Pećka patrijaršija]]. Tradiciju Pećke patrijaršije danas ponajviše baštini [[Srpska pravoslavna crkva]].<ref>[http://www.kosovo.net/patrijarsija.html МАНАСТИР ПЕЋКА ПАТРИЈАРШИЈА]</ref>▼
▲Tradiciju Pećke patrijaršije danas ponajviše baštini [[Srpska pravoslavna crkva]].<ref>[http://www.kosovo.net/patrijarsija.html МАНАСТИР ПЕЋКА ПАТРИЈАРШИЈА]</ref>
== Istorija ==
=== Nemanjićka država ===
▲[[Datoteka:Patriarchate of Peć 09 2010 1.jpg|thumb|250px|[[manastir Pećka patrijaršija|Manastir Pećka patrijaršija]].]]
Pećka arhiepiskopija, poznata i kao Žička arhiepiskopija, je bila prva [[eparhija]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske crkve]]. Postojala je od [[1219]]. do [[1346]]. godine, a osnovao ju je [[Sveti Sava]] u kosovsko-raškim oblastima; sjedište je najprije bilo u [[Žiča (Kraljevo)|Žiči]], a zatim u [[Peć]]i. Nakon što je kralj [[Stefan Dušan]] preuzeo titulu [[car]]a, pećka [[arhiepiskopija]] je proglašena [[patrijaršija|patrijaršijom]] [[1346]]. godine.
Linija 21 ⟶ 19:
[[1577]]. godine [[Mehmed-paša Sokolović]], [[veliki vezir]] (premijer) Osmanlijskog carstva poreklom iz pravoslavne [[Hercegovina|hercegovačke]] porodice, je ponovo ustanovio Pećku patrijaršiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvatalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijaršijski presto je postavio svoga brata [[Makarije Sokolović|Makarija Sokolovićа]]. Posle obnovljenja Pećske Patrijaršije zaživeli su mnogi stari zapusteli manastiri. A patrijarh Makarije dobio je od sultana dopuštenje ne samo da popravlja oronule i razorene crkve i manastire, nego i nove da podiže. [[Turci]], koji su hteli da održe [[mir]], dozvoljavali su pećkim patrijarsima da lično sakupljaju materijalna sredstva za izmirenje obaveza prema turskoj blagajni. Zahvaljujući ovim velikim povlasticama, patrijarh Makarije je smatran "[[etnarh]]om srpskog naroda", a savremenici su ga nazivali "patrijarhom cele srpske zemlje i pomorskih i severnih krajeva i ostalih".<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf MILORAD TOMANIĆ, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ]</ref>
▲Postojanje Pećke patriaršije u periodu otomanske vladavine za Srbe i druge balkanske pravoslavne narode je imalo ogromno značenje, u pogledu očuvanja verske autonomije i hrišćanskog identiteta. U nadležnosti pećkog patrijarha su, osim srpskog [[kler]]a, bili i drugi pravoslavni sveštenici. Tako je npr. u nadležnosti Pećke patrijaršije bio i [[Rilski manastir]]<ref>{{cite book |last= Янев |first= Янчо |authorlink= Янчо Янев |title= Кюстендилската митрополия |year= 2001 |publisher= Фабер, [[ISBN]] 954-9541-97-5}}</ref>, najveći i najpoznatiji pravoslavni manastir u Bugarskoj. Veliki broj pećkih patrijarha je bio bugarskog porekla.<ref>{{cite book |last= Иширков |first= Атанас |authorlink= Атанас Иширков |title= Западните краища на българската земя. Бележки и материали. |year= 1915 |publisher= преиздадена Сибия, библиотека "Вечните книги на България"}}</ref> Pećki patrijarsi (uključujući Makarija, Gerasima, Jeroteja, Pajsija, Mojsija, Arsenija III, Arsenija IV i druge) su nosili titulu patrijarha "svim Srbljem i Bugarom"<ref>{{cite book |last= Църнушанов |first= Коста |authorlink= Коста Църнушанов |title= Сръбски и хърватски свидетелства за българската народност в Македония, стр. 42 |year= |publisher= ДП "Никола Калпъкчиев", Благоевград}}</ref>: {{citat|Патриарх вьсем Сръблем и Блъгаром.}}
Političko angažovanje pećke patrijaršije u [[Austro-Turski ratovi|Austro-Turskim ratovima]] je ubrzalo odluku [[Porta|Porte]] da ukine ovu crkveno-političku instituciju.<ref name="Bogdanović"/> Patrijaršija je ukinuta [[1766]], a sledeće godine je isto učinjeno sa ohridskom arhiepiskopijom [[1767]]. Eparhije i celokupnu imovinu ovih crkava preuzela je carigradska [[vaseljenska patrijaršija]].<ref name="Bogdanović">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> Njeni biskupi su od tada bili grčki [[fanarioti]].
| |||