Pećka patrijaršija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 20:
=== Otomansko carstvo ===
[[1577]]. godine [[Mehmed-paša Sokolović]], [[veliki vezir]] (premijer) Osmanlijskog carstva poreklom iz pravoslavne [[Hercegovina|hercegovačke]] porodice, je ponovo ustanovio Pećku patrijaršiju na znatno proširenom području nadležnosti koje je obuhvatalo oblasti današnjeg [[Kosovo|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Na patrijaršijski presto je postavio svoga brata [[Makarije Sokolović|Makarija
Postojanje Pećke patriaršije u periodu otomanske vladavine za Srbe i druge balkanske pravoslavne narode je imalo ogromno značenje, u pogledu očuvanja verske autonomije i hrišćanskog identiteta. U nadležnosti pećkog patrijarha su, osim srpskog [[kler]]a, bili i drugi pravoslavni sveštenici. Tako je npr. u nadležnosti Pećke patrijaršije bio i [[Rilski manastir]]<ref>{{cite book |last= Янев |first= Янчо |authorlink= Янчо Янев |title= Кюстендилската митрополия |year= 2001 |publisher= Фабер, [[ISBN]] 954-9541-97-5}}</ref>, najveći i najpoznatiji pravoslavni manastir u Bugarskoj. Veliki broj pećkih patrijarha je bio bugarskog porekla.<ref>{{cite book |last= Иширков |first= Атанас |authorlink= Атанас Иширков |title= Западните краища на българската земя. Бележки и материали. |year= 1915 |publisher= преиздадена Сибия, библиотека "Вечните книги на България"}}</ref> Pećki patrijarsi (uključujući Makarija, Gerasima, Jeroteja, Pajsija, Mojsija, Arsenija III, Arsenija IV i druge) su nosili titulu patrijarha "svim Srbljem i Bugarom"<ref>{{cite book |last= Църнушанов |first= Коста |authorlink= Коста Църнушанов |title= Сръбски и хърватски свидетелства за българската народност в Македония, стр. 42 |year= |publisher= ДП "Никола Калпъкчиев", Благоевград}}</ref>: {{citat|Патриарх вьсем Сръблем и Блъгаром.}}
|