E.T. the Extra-Terrestrial – razlika između verzija

 

Izvanzemaljac uči [[engleski]] gledajući ''[[Ulicu Sezam]]'' i naziva sebe "E.T.". Elliott mu pomaže da napravi uređaj kojim bi mogao nazvati ostale izvanzemaljce. Michael primjećuje kako se Elliottovo zdravstveno stanje pogoršava i kako sebe oslovljava s "mi". Na Noć vještica, Michael i Elliott oblače E.T.-ja u duha, kako bi ga mogli izvući iz kuće. Elliott i E.T. odlaze u šumu na biciklu, gdje E.T. uspijeva kontaktirati sa svojim domom. Sutradan, Elliott se budi i shvaća kako je E.T. otišao, te se vraća svojoj tjeskobnoj obitelji. Michael pronalazi E.T.-ja na samrti i odnosi ga Elliottu, koji također umire. Mary ostaje prestravljena otkrivši sinovu bolest i umirućeg izvanzemaljca. U tom trenutku u kuću upadaju i vladini agenti.

Znanstvenici kuću pretvaraju u medicinsku ustanovu, stavljajući u karantenu Elliota i E.T.-ja. Veza između E.T.-ja i Elliotta nestaje kad E.T. odjednom umire. Elliott ostaje sam s nepomičnim izvanzemaljcem, ali primjećuje kako se ovaj vraća u život. E.T. se budi i kaže mu kako se ljudi vraćaju. Elliott i Michael ukradu auto u koje je stavljen E.T. i počinje potjera. Odjednom, suočivši se sa slijepom ulicom, uspijevaju pobjeći pomoću E.T.-jeve telekinetičke sposobnosti, dignuvši se u zrak prema šumi. E.T. stoji pokraj svemirskog broda, uzbuđen što se vraća kući. Pojavljuju se Mary, Gertie i Keys, vladin agent. E.T. se oprašta s Michaelom i Gertie i, prije ulaska, kaže Elliottu: "Bit ću ovdje", pokazujući svojim užarenim prstom Elliottovo srce.

 

Carlo Rambaldi, koji je dizajnirao izvanzemaljce za Spielbergove ''[[Bliski susreti treće vrste| Bliske susrete treće vrste]]'', ponovno je angažiran da dizajnira izgled E.T.-ja. Inspiriran svojom slikom, ''Woman of Delta'', Rambaldi je kreaturi dao rastezljiv vrat. Lice je bilo inspirirano likovima [[Carl Sandburg| Carla Sandburga]], [[Albert Einstein| Alberta Einsteina]] i [[Ernest Hemingway| Ernesta Hemingwaya]]. Producentica Kathleen Kennedy posjetila je institut za oči Jules Stein, kako bi pronašla stvarne i staklene očne jabučice. Angažirala je znanstvenike s instituta da kreiraju oči za E.T.-ja, koje je smatrala neobično važnima u privlačenju publike. Stvorene su četiri glave za snimanje, jedna za klasični izraz lica, a ostale za druge izraze lica. Dvojica patuljaka i jedan dječak rođen bez nogu nosili su kostim, ovisno o tome što se snima. Caprice Roth, profesionalna mimičarka, stvorila je E.T.-ove ruke. Konačni lik je stvoren u tri mjeseca, za 1,5 milijun dolara. Spielberg ga je proglasio "nečim što bi samo majka mogla voljeti". Korporacija Mars smatrala je E.T.-ja tako ružnim da su odbili dati svoje bombone M&M za potrebe filma, misleći kako će E.T. preplašiti djecu. Ovo je dalo priliku Hersheyju da upotrijebi svoje bombone, Reese's Pieces.

 

Film se počeo snimati u rujnu [[1981]]. Kako bi produkcija ostala tajna, projekt je sniman pod nazivom ''A Boy's Life'', budući da Spielberg nije htio da itko zna radnju kako bi je mogao plagirati. Glumci su morali čitati scenarij iza zatvorenih vrata, a svi na setu su morali nositi identifikacijske kartice. Film je sniman dva mjeseca, u Northridgeu, Los Angelesu, Kaliforniji, u listopadnoj šumi pokraj Crescent Cityja, u srednjoj školi i u Laird International Studios u Culver Cityju. Spielberg je većinom snimao kronološki kako bi izvukao emocije od glumaca. U sceni u kojoj Michael prvi put susreće izvanzemaljca, pada natraške i sruši police iza sebe. Snimanje po kronološkom redu pružilo je mladim glumcima emocionalno iskustvo kako su se sve više povezivali s likom E.T.-ja, što je dalo scenama u bolnici dimenziju suosjećanja.

 

Mnogi gledatelji našli su paralele sa životom [[Isus Krist| Isusa Krista]], uključujući profesora engleskog, Al Millara. Millar je objavio brošuru ''E.T. - You're More Than A Movie Star'', u kojoj je usporedio E.T.-jevo užareno srce s nekim prikazima Krista, kao i sposobnost izliječenja, njegov bijeg pred vlastima, smrt i uskrsnuće prije uzlaska na nebo. Universal Pictures ušao je na [[kršćanstvo| kršćansko]] tržište s posterom nalik na [[Michelangelo| Michelangelovo]] ''Stvaranje Adama'', s logom "Mir". Za razliku od toga, televizijski propovjednik Jimmy Swaggart proglasio je E.T.-ja "zvijeri iz pakla", te optužio Spielberga da je "[[Sotona| Sotonin]] agent".

 

Spielberg je odgovorio kako nije htio napraviti religijsku parabolu, rekavši u šali: "Da sam ikad otišao svojoj majci i rekao 'Mama, snimio sam film kao kršćansku parabolu', što mislite što bi rekla? Ona ima košer restoran u Los Angelesu." Ipak, jedna od tema filma, kao što je rekla i producentica Kathleen Kennedy, je tolerancija, koja će postati glavna tema Spielbergovih budućih filmova kao što su ''[[Schindlerova lista]]'' i ''[[München (2005)| München]]''. Peter Coyote dodao je kako dio popularnosti filma leži u tome da govori o nekome koji dobronamjerno dočekuje stranca i štiti ga u većinom zlonamjernom svijetu.