Grčki građanski rat – razlika između verzija

Nakon pada vojne hunte [[1974]]., i povratka [[Constantin Karamanlis|Constantina Karamanlisa]], njegova konzervativna vlada desnog centra legalizirala je [[Komunistička partija Grčke|KKE]] i izglasala ustav koji je garantirao političke slobode, prava pojedinca i slobodne izbore.

[[1981]]. lijeva vlada [[Panhelenski socijalistički pokret|Panhelenskog socijalističkog pokreta - PASOK]], kоја је naslijedila desni centar, izglasala je zakon o dodijeli mirovina svim [[Grčka narodnooslobodilačka armija|ELASovim]] borcima, zbog zasluga u borbi za nacionalno oslobođenje, usprkos činjenici da su se oni kasnije borili protiv vlastite vlade. <ref>http://tovima.dolnet.gr/print_article.php?e=B&f=15201&m=A26&aa=1</ref><ref>http://www.enet.gr/online/online_fpage_text/dt=27.10.2002,id=53398096,58807248,75086160,80744144</ref><ref>www.mof-glk.gr/syntaxeis/kwdikas/polemikwn.pdf</ref>PASOK je tu činjenicu koristio za tvrdnju da je time smanjio napetosti i polarizacije u grčkom društvu.

 

== Literatura ==

* W. Byford-Jones: ''The Greek Trilogy: Resistance-Liberation-Revolution'', London, 1945.

* R. Capell: ''Simiomata: A Greek Note Book 1944.-45.'', London, 1946.

* Elias Petropoulos: ''Corpses, corpses, corpses'' (ISBN 960-211-081-3)

* C. M. Woodhouse: ''Apple of Discord: A Survey of Recent Greek Politics in their International Setting'', London, 1948. (Woodhouse je bio član britanske vojne misije u Grčkoj tokom rata)

* Ευάγγελος Αβέρωφ, ''Φωτιά και τσεκούρι''. Napisao bivši vođa Nove demokracije Evangelos Averoff, izvorno na francuskom. (ISBN 960-05-0208-0)

* Γιώργος Δ. Γκαγκούλιας, ''H αθέατη πλευρά του εμφυλίου''. Napisano od bivšeg borca ELAS -a. (ISBN 960-426-187-8)

* Σπύρος Μαρκεζίνης, ''Σύγχρονη πολιτική ιστορία της Ελλάδος'', Atena, 1994.

* Γεώργιος Μόδης, ''Αναμνήσεις'', Solun, 2004. (ISBN 960-8396-05-0)

* [[Oskar Davičo]], ''Među Markosovim partizanima'', [[1948]].

* [[Svetozar Vukmanović]], ''Komunistička partija Grčke i narodnooslobodilačka borba''. Mala politička biblioteka, Naprijed, Zagreb, [[1949]].

 

== Vanjske veze ==

 

[[Kategorija:Grčki građanski rat| ]]