Herakleon – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
prošireno
prošireno
Red 1:
'''Herakleon''' (oko [[160]]. g.) je bio istaknuti [[gnostički]] učitelj iz [[2. vijek]]a koji je živeo na području današnje Italije. Bio je jedan od [[Valentin]]ovih učenika.
 
Herakleon živi u isto vrijeme kad i [[Ptolemej (gnostik)|Ptolemej]] i pripada istoj italskoj valentinskoj školi. Po Klementu Aleksandrijskom (4, 71, 1) bio je najcenjeniji Valentinov učenik.
Gnostički učitelj Herakleon (oko 160. g.) je bio jedan od [[Valentin]]ovih učenika. On je govorio da »''u početku ljudi veruju zbog svedočanstva drugih ... ali onda počinju da veruju na osnovu same istine''«.<ref>Heracleon, Frag. 39, u: Origen, ''Commentarium in Johannes''</ref>
 
Herakleonovo poznato delo se zvalo ''Hypomnemata''<ref>Origen, Komentar na Ivanovo Evanđelje 6, 8</ref>, ali danas nije sačuvano. [[Origen]] ga u svome komentaru na Ivanovo Evanđelje citira 48 puta, te se smatra da je ovo Herakleonovo djelo bilo također komentar na [[Ivanovo Evanđelje]].<ref name="Šagi-Bunić">[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)] (scribd)</ref> [[Klement Aleksandrijski]] takođe citira Herakleona na dva mjesta, ali ne naznačuje koje djelo. U koptskoj [[zbirka Nag Hammadi|zbirci Nag Hammadi]] pronađen spis »[[Trodelni traktat]]« danas se općenitije pripisuje Herakleonu.<ref name="Šagi-Bunić"/>
Povodom spora oko [[Kršćanski mučenici|kršćanskih mučenika]], Herakleon komentariše [[Isus]]ove reči: »''Svakog ko priznaje mene pred ljudima Čovekov sin će takođe priznati pred anđelima Božjim; ali onaj ko me porekne pred ljudima biće poreknut pred anđelima Božjim''.« <ref>Jevanđelje po Luki 12 :8—12.</ref> Herakleon objašnjava da ljudi priznaju Hrista na različite načine. Neki priznaju Hrista u veri i u svakodnevnom ponašanju. Međutim, većina ljudi prihvata samo verbalo priznanje (»''ja sam hrišćanin''«) pred sudom. To priznanje jeste ono što »mnogi« (crkveni hrišćani) smatraju da je jedino priznanje. Ali, ističe Herakleon, »i hipokriti mogu učiniti takvo priznanje«. Ono što se traži od svih hrišćana, kaže on, jeste prva vrsta priznanja; druga vrsta se zahteva od nekih, ali ne od svih. [[Isusovi učenici]] kao [[apostol Matej|Matej]], [[apostol Filip|Filip]] i [[apostol Toma|Toma]] nisu nikad »priznali« pred sudom; ipak, kaže on, oni su priznavali Hrista na viši način, »u veri i ponašanju tokom celog svog života«. <ref>Clemens Alexandrinus, Stromata 4.71 i dalje.</ref>
 
== Učenje ==
Herakleon definiše stav prema mučeništvu koji se razlikuje od stava njegovih pravovernih savremenika. On ne deli njihovo oduševljenje za mučeništvo, niti njihove hvale »slavne pobede« zadobijene smrću. Ovaj stav je, po svoj prilici, izazvao [[Irenej]]ev gnev i tvrdnju da ovi gnostici »pokazuju prezir« prema mučenicima i obezvređuju ono što on smatra »najvišom žrtvom«. <ref name="Gnostička evanđelja">[http://www.scribd.com/doc/56095362/Elejn-Pejgels-Gnosti%C4%8Dka-evan%C4%91elja Elejn Pejgels - Gnostička evanđelja] (scribd)</ref>
 
Gnostički učitelj Herakleon (oko 160. g.) je bio jedan od [[Valentin]]ovih učenika. On je govorio da »''u početku ljudi veruju zbog svedočanstva drugih ... ali onda počinju da veruju na osnovu same istine''«.<ref>Heracleon, Frag. 39, u: Origen, ''Commentarium in Johannes''</ref>
 
Herakleon definiše stav prema [[mučeništvo|mučeništvu]] koji se razlikuje od stava njegovih pravovernih savremenika. On ne deli njihovo oduševljenje za mučeništvo, niti njihove hvale »slavne pobede« zadobijene smrću. Ovaj stav je, po svoj prilici, izazvao [[Irenej]]ev gnev i tvrdnju da ovi gnostici »pokazuju prezir« prema mučenicima i obezvređuju ono što on smatra »najvišom žrtvom«. <ref name="Gnostička evanđelja">[http://www.scribd.com/doc/56095362/Elejn-Pejgels-Gnosti%C4%8Dka-evan%C4%91elja Elejn Pejgels - Gnostička evanđelja] (scribd)</ref>
 
Povodom spora oko [[Kršćanski mučenici|kršćanskih mučenika]], Herakleon komentariše [[Isus]]ove reči: »''Svakog ko priznaje mene pred ljudima Čovekov sin će takođe priznati pred anđelima Božjim; ali onaj ko me porekne pred ljudima biće poreknut pred anđelima Božjim''.« <ref>Jevanđelje po Luki 12 :8—12.</ref> Herakleon objašnjava da ljudi priznaju Hrista na različite načine. Neki priznaju Hrista u veri i u svakodnevnom ponašanju. Međutim, većina ljudi prihvata samo verbalo priznanje (»''ja sam hrišćanin''«) pred sudom. To priznanje jeste ono što »mnogi« (crkveni hrišćani) smatraju da je jedino priznanje. Ali, ističe Herakleon, »i hipokriti mogu učiniti takvo priznanje«. Ono što se traži od svih hrišćana, kaže on, jeste prva vrsta priznanja; druga vrsta se zahteva od nekih, ali ne od svih. [[Isusovi učenici]] kao [[apostol Matej|Matej]], [[apostol Filip|Filip]] i [[apostol Toma|Toma]] nisu nikad »priznali« pred sudom; ipak, kaže on, oni su priznavali Hrista na viši način, »u veri i ponašanju tokom celog svog života«. <ref>Clemens Alexandrinus, Stromata 4.71 i dalje.</ref>
 
== Izvori ==