Kraljevina Hrvatska – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ovo treba razdvojiti ili staviti posebnu stranicu za razvrstavanje |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
{{Historija Hrvatske}}
'''Kraljevina Hrvatska''' je obuhvtala sve srednjovjekovnom hrvatske zemlje, pod njima se podrazumevaju sve nezavisne ili delimično nezavisne države koje su utemeljili [[Hrvati]] (Panonska Hrvatska ili Slavonija, Primorska Hrvatska ili Dalmacija, Neretvanska Kneževina, Zahumlje i Bosna), a koje nakon [[1102.]] ulaze u zajednicu pod imenom Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo pri čemu se podrazumeva personalna unija pod zajedničkim Ugarsko-Hrvatskim kraljem gde se ditad Ugarski Kralj posebno Krunisao ''Hrvatskom Kraljevskom Krunom'' za Kralja Hrvatske u Zadru a posebno se Krunisao za Kralja Ugarske u Stolnom Biogradu na Balatonu. Tako je Hrvatsko Kraljevstvo zadržalo status posebnog Kraljevstva prihvativši nasljedstvo Mađarskog Kralja koji je kao brat hrvatske Kraljice Jelene nasledio hrvatsku Krunu. Hrvatsko Kraljevstvo ostaje u personalnoj uniji sa Ugarskom sve do 1526. nakon čega posle smrti zadnjeg zajedničkog Hrvatsko-Ugarskog Kralja Hrvatski Sabor na zasedanju u Cetingradu kod Slunja bira novog Kralja Hrvatske "Ferdinanda Habzburškog" koji je u isto vreme bio i Nemački Car.
Po pisanim tragovima historija Primorske Hrvatske veoma se dobro poznaje dok je o Panonskoj Hrvatskoj, Neretvanskoj kneževini (u početku Poganskom okrugu koji nije odmah prihvatio hrišćanstvo što je verovatno i uzrokovalo nastanak ove male izolovane kneževine usled Hrvatske), takođe je malo podataka o prvobitnoj Bosni i Zahumlju (Humu). Međutim, na Crkvenom Saboru 1025. godine održanom u Splitu uz predsedavajućeg splitskog katoličkog verskog vođe koji je imao primat nad celom Hrvatskom prisustvovali su i politički vođe od kojih je glavni bio Hrvatski Kralj Tomislav Trpimirović, Zahumski Knez, Vrhbosanski biskup i Neretvanski vođe, svi su oni priznali politički primat Hrvatskog Kralja.
== Doseljavanje Hrvata ==
{{glavni|Poreklo Hrvata}}
O doseljavanju Hrvata ima veoma malo savremenih izvora. Vizantijski car [[Konstantin Porfirogenet|Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom delu ''[[De administrando imperio]]'' (''O upravljanju carstvom'') piše da su Hrvati u [[7. veku|7. veku]] po sporazumu sa vizantskim carom [[Heraklije|Heraklijem]] preseljeni iz južne Poljse i zapadne Ukrajine [[Galicija (srednja Europa)|Galicije]] ([[Bijela Hrvatska]]) na teritoriju Panonske oblasti i primorske provincije Dalmacija da bi zaštitili preostale Vizantijske primorske gradove od [[Avari|Avara]].
* [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]]▼
Prvih decenija 7. vijeka, raspadom rodovskog uređenja i asimilovanjem ostataka [[Iliri|Ilira]] i [[Kelti|Kelta]], u [[Rimski imperij|rimskoj]] provinciji [[Dalmacija|Dalmaciji]], hrvatski župani stvaraju hrvatski plemenski savez pod vodstvom izabranog kneza za borbu protiv Avara.
Centar tog prostora obuhvatao je teritoriju od na Istre zapadu do reke Bosne na istoku i Boke Kotorske na jugu. Osim teritorije Primorske Hrvatske, postojala je i teritorija [[Panonska Hrvatska|Panonske Hrvatske]], koje je do kraja 8. vijeka, uspešno ratovala protiv [[Franci|Franaka]] i Avara. Ova država obuhvatala je teritoriju od Sutle na zapadu do Dunava na istoku. Ove dve države su se u prvo vreme razvijale odvojeno jedna od druge sve dok ih nije ujedinio Tomislav.
== Osnutak i uspon hrvatskih kneževina ==
[[Datoteka:CoA_of_the_Kingdom_of_Croatia.gif|thumb|right|Grb.]]
=== Panonska Hrvatska ===
{{glavni|Panonska Hrvatska (kneževina)}}
Pojava prvog hrvatskog kneza datira krajem 8. stoljeća, kad su Franci, pošto su osvojili [[Italija|Italiju]] i pokorili [[Karantanija|Karantaniju]] i [[Bavarska|Bavarsku]], počeli rat s Avarima i uništili njihovu prevlast u [[Podunavlje|Podunavlju]]. Tada je panonski knez [[Vojnomir]] ([[796.]]) napustio Avare i priključio se Francima, koji su od tog područja, između rijeka [[Sava|Save]], [[Drava| Drave]] i [[Dunav]]a, napravili posebnu upravnu oblast na čelu s domaćim knezom ali pod nadzorom [[Furlanija|furlanskog]] [[markgrof]]a. Tada je i započeto pokrštavanje panonskih Hrvata pod nadzorom [[Aquileia|Akvilejske]] patrijaršije. Ubrzo nakon osvajanja Panonske Hrvatske i uređenja vlasti, [[Karlo Veliki]] [[799]]. godine upada u Dalmatinsku Hrvatsku, koja je pod [[Bizant|bizantinskom]] vlasti, i osvaja je [[803]]. godine nakon dužeg rata. Prvi poznati knez Primorske Hrvatske je [[Višeslav]] (oko [[800]]. godine).
Zbog osvajanja dalmatinskih gradova Bizant je zaratio s Karlom Velikim i tek [[Ahenski mir|Ahenskim]] mirom ([[812]]. godine), uspio je povratiti dalmatinske gradove i otoke, dok su [[Istra]] i kopneni dijelovi Dalmacije pripale Karlu Velikom. Tek nakon smrti Karla Velikog [[814]]. godine ali i zbog nasilja vršenog od strane Franaka i miješanja u unutarnju upravu kneževina, narod Panonske Hrvatske, pod vodstvom kneza [[Ljudevit|Ljudevita Posavskog]], se [[819]]. godine pobunio. Pobuni su se priključili i [[Slaveni]] Donje Panonije, sjeverno od Drave. Po nalogu Franačkog državnog sabora, markgrof [[Kadaloh]] je upućen u Panonsku Hrvatsku, gdje biva poražen, a knezu Ljudevitu Posavskom se pridružuju [[Timok|timočki]] i [[Alpe|alpski]] Slaveni. Kada je markgrof [[Balderih]] napao alpske Slavene, Ljudevit Posavski je pokušao im pomoći, ali je odbačen odmah negdje s rijeke Drave. U međuvremenu je dalmatinski knez [[Borna]] ([[810.]] – [[821.]]) po zahtjevu Franaka ušao u Panonsku Hrvatsku gdje ga je na rijeci [[Kupa|Kupi]], kod [[Sisak|Siska]] porazio Ljudevita, nakon čega je ušao u Primorsku Hrvatsku. Borna je, pokušavajući izbjeći otvoreni sukob, nastavio voditi borbu s Ljudevitom prepadima, što je rezultiralo povlačenje Ljudevita iz Primorske Hrvatske, ali i izlazak Primorske Hrvatske iz tog sukoba.
Franci su [[820.]] godine počeli jak napad na Ljudevita iz tri pravca, opustošili i opljačkali područje Panonske Hrvatske. Kako su se Ljudevit i narod su se povukli u šume, Franci su ponovili napade [[821.]] i [[822.]] godine ali bez uspjeha. Tek kada se Ljudevit sa svojim snagama povukao, najvjerojatnije u Bosnu, osvojena je cijela Panonska Hrvatska, koja je sve do kraja 9. stoljeća ostala poslušnom kneževinom. [[Srijem]] i istočna [[Slavonija]] su pale pod vlast [[Bugarska|Bugara]] ([[827]]. – [[845.]] godine), a potom pod vlast Donjopanonske markgrofovije. Posljednji panonski knez, [[Braslav]] ([[896]]. godine), je poginuo u borbi protiv Mađara, koji su naselili srednje Podunavlje.
=== Primorska Hrvatska ===
{{glavni|Primorska Hrvatska (kneževina)}}
Primorska Hrvatska je od 828. godine bila podređena kralju Italije. Tijekom vladavine kneza [[Mislav]]a ([[835.]] – [[845.]]) Primorska Hrvatska postaje pomorska sila i sukobljava se s [[Venecija|Venecijom]]. Sukob na moru je okončan [[839.]] godine, ali ne i sukobi na kopnu. [[840.]] godine [[Mletačka Republika|Mleci]] napadaju [[Neretvani|neretljansku]] mornaricu i bivaju poraženi.
Primorsku Hrvatsku napadaju i [[Bugarska|Bugari]] pod vodstvom kneza [[Boris]]a, koji vodi rat ([[840.]] – [[860.]]) protiv Hrvata s namjerom proširenja svoje države do [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Pod vodstvom kneza [[Trpimir]]a ([[845]]. – [[864.]]), nasljednikom kneza Mislava, primorska Hrvatska uspješno odbija Borisa. Trpimir učvršćuje svoju vlast, pa po franačkom primjeru se okružuje županima.
[[Datoteka:Trpimir.jpg|thumb|200px|thumb|Hrvatska tijekom vladavine kneza [[Trpimir]]a]]
U međuvremenu, [[Saraceni]] ([[Arapi|arapski]] [[gusar]]i) zauzimaju [[840]]. godine Taranto, a kasnije i [[Bari]], otkuda učestalo napadaju istočni dio Jadrana. Ti napadi su primorali Bizant da pojača obrambene snage na kopnu i moru, a da dalmatinskim gradovima i otocima [[867.]] godine dopusti novo vojno-[[političko uređenje]] i osnivanje vojno-administrativnog okruga pod imenom Dalmacija. Te godine Bizant uspijeva i osloboditi i [[Dubrovnik]] poslije petnaestomjesečne arapske opsade, ali ne uspijeva osloboditi Bari.
[[871.]] godine, tijekom vlasti kneza [[Domagoj]]a ( [[864.]] – [[876.]]), a u okviru snaga franačkog kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]], Franci uspijevaju osloboditi Bari. Sudjelovanje kneza Domagoja na strani Franaka u oslobađanju Barija je uzrujalo Bizant, koji je još tijekom odsustva hrvatskih snaga iz Dalmacije, napao i opustošio Neretljane. Tijekom tog razdoblja, Primorska Hrvatska je pojačala i organizirala svoje pomorske snage, što je dovelo do trajnog sukoba s Mletačkom Republikom. Naime, prepadima i [[gusar]]skim napadima na mletačke brodove su učestalo ometali plovidbu mletačkih brodova, što je opet vodilo učestalim sukobima i pregovorima s Mlecima, sve dok se nakon poraza kod [[Makarska|Makarske]] nisu obvezali na plaćanje pristojbi hrvatskom knezu za slobodnu plovidbu uz istočnu obalu Jadranskog mora.
Knez [[Iljko]] ([[876.]] – [[878.]]), sin kneza Domagoja, počinje se polako oslobađati utjecaja Franaka, koristeći unutarnji sukob [[Karolinzi|Karolinga]] s Italijom. Pod njegovim vodstvom, Hrvati su napali [[876.]] godine [[Karlman]]ove gradove na zapadnoj istarskoj obali, otkuda ih je mletačka mornarica protjerala. Na kopnenom dijelu, na putu između Panonske Hrvatske u Dalmaciju, Hrvati su [[876.]]/[[877.]] godine napali snage donjopanonskog kneza Kocelja, franačkog vazala, i time se oslobodili franačke vrhovne vlasti.
Tijekom vladavine kneza [[Zdeslav]]a ([[878.]] – [[879.]]) Dalmacija je došla pod vlast Bizanta. Uz pomoć [[papa|pape]] [[Ivan VIII., papa|Ivana VIII]]. na vlast [[879.]] godine, prevratom, dolazi prvi priznati hrvatski knez [[Branimir]], '''dux Chroatorum''', (879. – [[892]].), koji oslobađa Dalmaciju od vlasti Bizanta, osim u gradovima i na otocima, i u gospodarskom i političkom životu jača Dalmaciju i Hrvati se opredjeljuju za zapadnu crkvu. Nakon smrti kneza Branimira za kneza je proglašen knez [[Muncimir]], mlađi brat kneza Zdeslava, i najmlađi sin kneza Trpimira, koji vlada Dalmacijom od 892. do oko [[910.]] godine i koji ne priznaje ni romansku a ni bizantinsku vlast, već se naziva «'''divino munere Croatorum dux'''», «''S Božjom pomoću knez Hrvata''». Njegov navodni sin Tomislav će postati oko 910. godine knez Dalmatinske Hrvatske, a potom će biti proglašen kraljem. O njegovoj državi i onoj njegovih potomaka može se čitati u tekstu [[Hrvatsko Kraljevstvo]].
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[en:Kingdom of Croatia (medieval)]]
[[hr:Hrvatsko Kraljevstvo]]
[[bg:Хърватско кралство]]
[[cs:Chorvatské království]]
[[de:Kroatien im Mittelalter]]
[[es:Reino de Croacia]]
[[fr:État croate médiéval]]
[[hr:Hrvatsko Kraljevstvo]]
[[hu:Horvát Királyság]]
[[it:Regno di Croazia]]
[[la:Regnum Croatiae]]
[[nl:Koninkrijk Kroatië (Middeleeuwen)]]
[[ru:Средневековая Хорватия]]
[[simple:Kingdom of Croatia (medieval)]]
[[sr:Историја Хрватске у средњем веку]]
[[sv:Kungariket Kroatien (medeltiden)]]
[[uk:Середньовічна Хорватська держава]]
| |||