Evanđelje po Luki – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m uvod
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 17:
 
== Analiza ==
[[FileDatoteka:Byzantinischer Maler des 10. Jahrhunderts 001.jpg|thumb|right|Evanđelje je nazvano po [[Apostol Luka|Luki]], kome hrišćanska tradicija pripisuje autorstvo.]]
 
Neki od biblijskih stručnjaka smatraju da je evanđelje po Luki napisano kako bi se kršćanski nauk približio [[Helenistička civilizacija|helenističkom]] svijetu. Ovo evanđelje ističe da je nova Hristova zajednica, budući Božji narod, preuzela [[Izrael]]ovu ulogu i nasleđe. Lukina vizija univerzalnog spasenja podstakla je Grke, Azijce, Afrikance, Sirijce i Egipćane da se s punom samouverenošću izjasne kao članovi „istinskog Izraela".<ref name="Pejgels"/>
Red 29:
Tako, u starim rukopisima Evanđelja po Luki, kada su [[Josif]] i [[Majka Marija|Marija]] odneli Isusa u Hram gde ga je blagoslovio sveti čovek Simeon, stoji: „''njegov otac i majka čudili onome što mu je rečeno''" (Luka 2:33). Međutim, u velikom broju rukopisa taj pasus je izmenjen da glasi: „''Josif i njegova majka su se čudili''..." Tako izmenjeno Evanđelje više ne govori da je Josif [[otac]] Isusa.<ref>Tako, na primer, u prevodu Vuka Karadžića stoji: "Josif i mati njegova", dok kod Ivana Šarića stoji: "Otac njegov i majka njegova".</ref> Sličnih izmena ima i nekoliko stihova kasnije, kada Isus kao dvanaestogodišnjak, bez znanja roditelja ostane u Hramu. Tekst kaže: „''njegovi roditelji nisu znali za to''". Neki rukopisi menjaju tekst da glasi: „''Josif i njegova majka nisu znali za to''". Dalje u tekstu, nakon što su se vratili u Jerusalim da nađu Isusa, Marija ga nalazi u hramu i grdi: „''Otac i ja smo te tražili!''" I opet su neki [[pisar]]i izmenili tekst da glasi „''Mi smo te tražili!''" <ref name="Ehrman"/>
 
Još jedna protuadopcijska izmena se pojavljuje u priči o [[Jovan Krstitelj|Jovanovom]] [[Krštenje Isusa|krštenju Isusa]], što je mesto koje su mnogi [[rani hrišćani]] koristili u prilog tvrdnji da je Bog odabrao Isusa da bude njegov sin. U najvećem broju sačuvanih rukopisa, glas sa neba kaže: „''Ti si moj voljeni Sin kojim sam veoma zadovoljan''" (Luka, 3:23). Ali, u jednom starom grčkom rukopisu i u nekoliko latinskih rukopisa, glas kaže nešto sasvim drugačije: „''Ti si moj Sin, danas sam te rodio''”. Citat u ovom obliku također navode rani [[crkveni oci]] u vremenu pre nastanka većine sačuvanih rukopisa. Ta rečenica se često citira u 2. i [[3. vek]]u svuda, od [[Rim]]a, preko [[Aleksandrija|Aleksandrije]], [[Severna Afrika|Severneseverne Afrike]], [[Palestina|Palestine]] i [[Galija (regija)|Galije]], pa sve do [[Španija|Španije]]. I u gotovo svim slučajevima, navodi se druga varijanta teksta („''danas sam te rodio''"). Tekst su izmenili kasniji pisari koji su se plašili adopcionističkih konotacija.<ref name="Ehrman"/>
 
== Izvori ==