Doketizam – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
{{radovi}}
Red 1:
{{radovi}}
'''Doketizam''' (grč: δοκειν - privid) je filozofsko učenje o prividnosti [[materija|materije]]. U hrišćanstvu se odnosi na verovanje da je [[Hrist]]ovo telo bilo samo privid i da je on suštinski bio [[duh]]ovno [[biće]] ("biće svetlosti").
 
Ovo učenje su zastupali [[rano hrišćanstvo|ranohrišćanski]] [[gnosticizam|gnostici]] doketi, po kojima je [[Hrist]]ovo telo bilo samo privid (grč: κατα το δοκειν), pa su i samo [[Raspeće|raspeće]] i smrt na [[Krst|krstu]] bili prividni. Doketizam podrazumeva i drukčije shvatanje [[ovaploćenje|ovaploćenja]] (inkarnacije), kao i drugačije tumačenje izraza "''[[logos]] je postao telo''". Protiv doketskog shvatanja borili su se još [[apostoli]], a naročito [[apostol Jovan]], u svojim poslanicama (1 Jn. 4,2-3; 2 Jn. 7).
 
Izraz doketi (lat: ''docetae'', gr: ''doketai'') se prvi put javlja u pismu [[Serapion Antiohijski|Serapiona Antiohijskog]] ([[190]]-[[203]]) crkvi Rososa, povodom čitanja gnostičkog [[Evanđelje po Petru|Evanđelja po Petru]].<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/05070c.htm Docetae (Catholic Encyclopedia)]</ref> Neki od sačuvanih doketističkih spisa su: [[Koptsko otkrivenje po Petru]], [[Druga rasprava velikog Seta]], [[Dela Jovanova]], itd. Spis iz Nag Hamadija, [[Otkrivenje po Petru (koptsko)|Otkrivenje po Petru]], daje sledeći opis raspeća:
 
Doketizam se po pravilu ne javlja samostalno, već je deo šireg, gnostičkog učenja o suprotnosti [[duh]]a i [[telo|tela]] i poimanja [[spasenje|spasenja]] kao oslobađanja od okova materije.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/05070c.htm Docetae (Catholic Encyclopedia)]</ref> Ovo stanovište potiče iz duboke drevnosti, a poniklo je iz misli da je uzrok svakog zla materija. Kasnije se ovo učenje javlja kod [[bogumil]]a i [[katar]]a.
 
== Doketski spisi ==
 
Neki od sačuvanih doketskih spisa su: [[Koptsko otkrivenje po Petru]], [[Druga rasprava velikog Seta]], [[Dela Jovanova]], itd.
 
=== Otkrivenje po Petru ===
 
Spis iz Nag Hamadija, [[Otkrivenje po Petru (koptsko)|Otkrivenje po Petru]], daje sledeći opis raspeća:
 
{{citiranje|Videh kako ga oni ščepaše i rekoh: »Šta to vidim, Gospode? Jesi li zaista to ti koga oni odvode? Da li se oslanjaš na mene? Da li oni prikucavaju stopala i šake nekog drugog? Ko je onaj iznad krsta koji je veseo i smeje se?« Spasitelj mi je rekao: »Onaj koga vidiš veselog i kako se smeje iznad krsta jeste živi Isus. A onaj kroz čije šake i stopala zakucavaju eksere jeste njegov telesni deo, koji je zamena. Oni sramote ono što je ostalo umesto njega. I pogledaj njega, i (pogledaj) mene !« <ref>Petrova apokalipsa 81.4—24, u: NHL 344.</ref>|[[Otkrivenje po Petru (koptsko)|Otkrivenje po Petru]]}}
 
=== Druga rasprava velikog Seta ===
 
Drugi tekst iz Nag Hamadija, [[Druga rasprava velikog Seta]], navodi Hristove reči:
Linija 11 ⟶ 24:
{{citiranje|»Bio je to neko drugi koji je popio žuč i sirće; nisam to bio ja. Udarili su me štapom; bio je to drugi, Simon, koji je nosio krst na plećima. Bio je to drugi kome su stavili krunu od trnja. A ja sam se radovao na visini ... zbog njihove greške ... ja sam se smejao njihovom neznanju.« <ref>Druga rasprava velikoga Seta 56.6—19, u: NHL 332.</ref>|[[Druga rasprava velikog Seta]]}}
 
=== Doketizam u Kuranu ===
Doketizam se po pravilu ne javlja samostalno, već je deo šireg, gnostičkog učenja o suprotnosti [[duh]]a i [[telo|tela]] i poimanja [[spasenje|spasenja]] kao oslobađanja od okova materije.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/05070c.htm Docetae (Catholic Encyclopedia)]</ref> Ovo stanovište potiče iz duboke drevnosti, a poniklo je iz misli da je uzrok svakog zla materija. Kasnije se ovo učenje javlja kod [[bogumil]]a i [[katar]]a.
 
Neka vrsta doketizma se javlja i u [[Kuran]]skom opisu [[Isusovo raspeće|Isusova raspeća]]:
 
{{citiranje|Ali oni ga nisu ubili; oni ga nisu razapeli, njima se to samo tako pokazalo... Oni ga sigurno nisu ubili, već je njega Bog uzdigao k sebi: Bog je moćan i pravedan.|[[Kuran]] 4:157}}
 
== Protivljenja ==
 
Jedno od najranijih protivljenja doketskom shvatanju nalazimo u poslanicama [[apostol Jovan|apostola Jovana]], čiji se nastanak tradicionalno smešta u poslednju deceniju [[1. vek]]a.
 
Po ovom poznajte Duha Božijeg, i duha lažnog; svaki duh koji priznaje da je Isus Hristos u telu došao, od Boga je; A svaki duh koji ne priznaje da je Isus Hristos u telu došao, nije od Boga: i ovaj je antihristov, za kog čuste da će doći, i sad je već na svetu. (1. Jovanova 4:2-3).
 
Jer mnogi zavoditelji izađoše u svijet, koji ne priznaju, da je Isus Krist došao u tijelu: ovo je zavoditelj i antikrist. (2. Ivanova 7).
 
== Izvori ==