Evanđelje po Ivanu – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 4:
Evanđelje po Jovanu se značajno razlikuje od ostala tri evanđelja (po [[Jevanđelje po Mateju|Mateju]], [[Jevanđelje po Marku|Marku]] i [[Jevanđelje po Luki|Luki]]), i pisano je primetno drugačijim stilom.<ref name="Ehrman">[http://www.scribd.com/doc/60185745/Bart-Ehrman-Isus-to-nije-rekao Bart Ehrman - Isus to nije rekao] (scribd)</ref> Jovan se donekle distancira od [[istorijski Isus|Isusove istorijske ličnosti]]<ref name="Kembridž"/>, i sadrži već razvijenu [[hristologija|hristologiju]] koja [[Isus]]a smatra božanskim [[logos]]om.<ref name=Harris>Harris 1985.</ref> Prethodna tri jevanđelja govore uglavnom o [[Isus Hristos|Hristovim]] propovedima u [[Galileja|Galileji]], dok se ovo više bavi propovedima u [[Judeja|Judeji]]. Za razliku od ostalih, ne sadrži ni jednu [[Isusove parabole|Isusovu parabolu]]. Pritom, Isusove reči su dugi govori, a ne [[Isusove izreke|jezgrovite izreke]].<ref name="Ehrman"/>
 
Evanđelje po Jovanu oslikava onovremeni sukob [[Rano hrišćanstvo i judaizam|ranog hrišćanstva i judaizma]].<ref>Lindars 1990 p. 53.</ref> [[Fariseji]] se predstavljaju na negativan način, jer nisu vernici, dok su [[Jevreji]] prikazani kako se opredeljuju za i protiv hrišćanstva<ref name="Kembridž"/>, što nekad ide i do otvorenog [[antijudaizam|antijudaizma]].<ref name="Pejgels"/>
 
Evanđelje po Jovanu su mnogi gnostički hrišćani smatrali svojom knjigom i upotrebljavali kao primarni izvor za [[gnosticizam|gnostičko učenje]].<ref>Irenaeus, AH 3.11.7.</ref><ref>Videti diskusiju u: E. Pagels, The Johannine Gospel in Gnostic Exegesis (Nashville, 1973).</ref> Pa ipak, [[rana crkva]] je, uprkos nekim protivljenjima, unela ovo evanđelje u Novi zavet.<ref name="Gnostička evanđelja">[http://www.scribd.com/doc/56095362/Elejn-Pejgels-Gnosti%C4%8Dka-evan%C4%91elja Elejn Pejgels - Gnostička evanđelja] (scribd)</ref>
Red 35:
Jovanova verzija evanđelja teši i nadahnjuje grupe vernika koje se nalaze u položaju ugnjetene manjine, koja, kako oni veruju, ovaploćuje božansku [[svetlost sveta|svetlost u svetu]]. Evanđelje po Jovanu počinje uvodnim rečima [[Knjiga Postanka|Knjige Postanja]], po kojima Bog „u početku" odvaja [[svetlost]] od [[tama|tame]]. Jovan izjavljuje da „svetlost svetli u tami, a tama je ne obuze" (1:5). Jovan upliće [[osnovni elementi|iskonske elemente]] razdvojene u [[postanje|postanju]] - svetlost i tamu - u ljudsku dramu, tumačeći ih u religijskom, etičkom i društvenom kontekstu. Prema Jovanu, „[[svetlost sveta]]" počinje sijati kroz Isusa iz Nazareta, koji se otkriva kao [[Sin Božji]].<ref name="Pejgels"/>
 
Evanđelje po Jovanu oslikava onovremeni sukob [[Rano hrišćanstvo i judaizam|ranog hrišćanstva i judaizma]].<ref>Lindars 1990 p. 53.</ref> U vreme njegovognastanka nastankaevanđelja, [[rani hrišćani]] se još uvek nisu smatrali zasebnom religijom, već pokretom unutar [[judaizam|judaizma]].<ref>Bruce Chilton and Jacob Neusner, Judaism in the New Testament: Practices and Beliefs (New York: Routledge, 1995), 5. "by their own word what they (the writers of the new testament) set forth in the New Testament must qualify as a Judaism. . . to distinguish between the religious world of the New Testament and an alien Judaism denies the authors of the New Testament books their most fiercely held claim and renders incomprehensible much of what they said"</ref> Mnogi stručnjaci veruju da Evanđelje po Jovanu predstavlja mišljenje radikalne [[sekta|sekte]], izbačenih iz domaćih [[sinagoga]] zbog svoje tvrdnje da je [[Isus]] [[Mesija]], i otuđenih od jevrejske zajednice.<ref name="Pejgels">[http://www.scribd.com/doc/55129006/Elejn-Pejgels-Poreklo-Satane Elejn Pejgels - Poreklo Satane] (scribd)</ref> Naučnici smatraju da je ovaj traumatični razdor definisao autopercepciju Jovanove grupe koja vidi sebe kao malenu manjinu Božjih ljudi „koju svet mrzi," i koja podstiče svoje članove da odbace celokupni društveni i religijski kontekst u kojem su rođeni.<ref>William Horbury, „''The Benediction of the Minim and Early Jewish-Christian Controversy''". Journal of Theological Studies 33 ([[1982]]): 19-61</ref><ref>T. C G. Thornton. „''Christian Understandings of the Birkath ha-Minim in the Eastern Roman Empire''". Journal of' Theological Studies 38 ([[1987]]): 419-31</ref><ref>Asher Finkel. „''Yavneh's Liturgy and Early Christianity''". Journal of Ecumenical Studies 18: 2 ([[1981]]): 231-50</ref><ref>Alan F. Segal. „''Ruler of This World: Attitudes about Mediator Figures and the Importance Sociology for Self-Definition''". In E. P. Sanders, ed. ''Jewish and Christian Self-Definition''. Vol 2, pp. 245-68. Philadelphia: Fortress Press, [[1980]].</ref>
 
=== Navodi o Jevrejima ===