Softver – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
kopiranje dijela s bs.wiki, slijedi prijevod s en.wiki
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{radovi}}
'''SoftwareSoftver''' ('''softversoftware''') je zbirka [[kompjuterski program|kompjuterskih programa]] i pratećih [[podatak]]a koji zajedno daju instrukcije [[kompjuter]]skom [[hardwarehardver]]u štašto i kako da radi. SoftwareSoftver čine svi [[računalni program|programi]] i podaci koji se nalaze na kompjuteru, uključujući [[operacijski sustav]]. Termin software prvi je koristio [[John W. Tukey]] [[1957.]] godine. TakođeTakođer se koriste termini '''programska podrška''' ili '''programska potpora'''.<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 847</ref> Softver kolokvijalno označava aplikacijski softver, dok je u informatici i softverskom inženjeringu to naziv za sve informacije koje procesiraju kompjuterski sustav, programi i podaci.
 
Prvu teoriju o softveru osmislio je Alan Turing 1935. u svom eseju Computable numbers with an application to the Entscheidungsproblem (Decision problem). Termin softver prvi je koristio [[John W. Tukey]] [[1958.]] godine.
== Opis ==
Softver se dijeli na:
* '''sistemski software''' su osnovni programi za rad hardwarea kompjutera. U sistemski softver spadaju prije svega operacijski sustav i pokretači uređaja (device drivers).
* '''aplikacijski software''' su programi koji izvršavaju po jedan ili strogo određenih zadataka. Neke od čestih aplikacije su baze podataka, računalne igra, obrazovni software, itd.
* '''programski software''' su programi koje programeri koriste za vrijeme stvaranja drugih programa.
 
== Podjela ==
=== Odnos software i hardwarea kompjutera ===
Postoji više vrsta softvera:
Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi bez softvera. Na hardveru (kao što je hard disk) se nalazi softver (kao što je operativni sistem), softver upravlja hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na RAM memoriju odakle se prosljeđuje procesoru koji izvšrava naredbe koje sadrži neki program (softver). Najniži nivo softvera je mašinski kod (binarni kod), najjednostavniji oblik programa koji je obično teško promjeniti. Softver se zato češće piše u programskim jezicima višeg nivoa koje ljudi mnogo bolje razumiju nego li nule i jedinice. Za prevođenje programskih naredbi se koristi kompajler koji ponovo prevodi taj kod u, najniži, mašinski kod koji računar razumije (nule i jedinice).
 
'''Sistemski softver''' su osnovni programi koji omogućavaju izvođenje osnovnih funkcija na računalu te su bitni za rad hardvera kompjutera te kompjuterskog sustava. U njega spadaju:
* operacijski sustav - kao što su Windowsi ili Linux
* pokretači uređaja (''device drivers'')
* grafičko korisničko sučelje (GUI)
* utility softver
 
Ovaj tip softvera često dolazi s kupljenim računalom.
 
'''Aplikacijski softver'''su programi koji pomažu u izvršenju određenih zadataka. Riječ je o tipu softvera na koji većina ljudi pomisli kada se spomene softver. Ovo je poprilično široka kategorija koja se sastoji od mnogo programa raznih vrsta, koji uključuju i internetski preglednik koji prikazuje ovu stranicu. Osim internetskog preglednika u aplikacije spadaju i baze podataka, računalne igre, obrazovni softver, softver za obradu teksta, slike, zvuka i/ili videa, medicinski softver, matematički softver, softver za 3D modeliranje, simulacijski softver, komunikacijski softver, poslovni softver itd.
'''Programski softver''' su programi koje programeri koriste za vrijeme stvaranja drugih programa te njihovog modificiranja. Uključuje kompajlere, interpretere, debuggere, linkere i tekstualni editor.
 
Integrirano razvojno okruženje ili ''integrated development enviroment'' (IDE) je jedna aplikacija koja uključuje sve prethodno navedene funkcije.
 
=== Opis ===
Većina softvera ima priloženu dokumentaciju koja krajnjem korisniku objašnjava kako se koristi i što radi. Bez dobrog sustava pomoći softver može biti teško koristiti, pogotovo ako je riječ o nekom vrlo specijaliziranom i kompleksnom programu kao što je Photoshop ili AutoCAD. Također može biti dostupna i dokumentacija za ''developere'', s priloženim kodom kao komentarima i/ili odvojenim datotekama, koja objašnjava kako program radi i kako se može izmijeniti.
 
Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi bez softvera. Na hardveru (kao što je hardšto je tvrdi disk), se nalazi softver (kao što je operativni sistemsustav), softver upravlja hardverom. Obično, softver sas hardtvrdog diska se učitava na RAM memoriju odakle se prosljeđuje procesoru koji izvšravaizvršava naredbe koje sadrži neki program ( - softver). Najniži nivo softvera je mašinskistrojni kodili (binarni kod), najjednostavniji oblik programa koji je obično teško promjenitipromijeniti. Softver se zato češće piše u programskim jezicima višeg nivoa koje ljudi mnogo bolje razumiju nego li nule i jedinice. Za prevođenje programskih naredbi se koristi kompajler koji ponovo prevodi taj kod u, najniži, mašinskistrojni kod koji računarkompjuter razumije ( - nule i jedinice).
 
=== Način rada ===
Linija 18 ⟶ 33:
=== Verzije softwarea ===
 
Kako vrijeme odmiče, tako se pojavljuju nove inačice svakog kvalitetnog softwaresoftvera (primjenjuje se ista logika kao i kod automobilske industrije). Kako tehnologija napreduje, ljudi je žele koristiti, a vole i redizajn starih stvari. Obično se programi označavaju brojevima u rastućem nizu ( - 1.0, 2.0 itd.) Ponekad autori (proizvođači) neke programe odmah nazovu 2.0 ili 3.0, čime žele reći da su njihovi programi dobri i stabilni, jer su već davno prošli 1.0 inačicu. Također se događa da se neki brojevi preskoče.
 
Kad se radi o softwareusoftveru [[otvoreni kod|otvorenog koda]], često su publici dostupne razne inačice dotičnog softvera, npr. stare verzije, prije godinu, dvije ili čak i više dana, zatim zadnja stabilna (provjerena) inačica, te ''beta'' inačica. Beta inačica je (program koji još nije prošao testiranje, no možete ga koristiti na vlastitu odgovornost, i ukolikoako dođe do problema javiti ih autorima softvera i na taj im način pomoći u izradi boljeg programa).
 
== Izvori ==