Hristologija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m uvod |
m pomalo |
||
Red 11:
Karakteristična crta rane kristologije je njezin [[adopcionizam|adopcionistički]] karakter. Rana zajednica je verovala u Isusa koji je rođen kao čovek, te je postao »[[Mesija]]« i »[[Sin Božji]]« aktom Božje volje. Isus iz Nazareta je Mesija obećan od proroka. On je nakon smrti božanskim oživljavanjem postavljen s desne strane Boga i uskoro će se vratiti da osnuje carstvo na Zemlji.<ref>Adolf Harnack, ''History of Dogma'', I, 78.</ref> Ova rana [[kristologija]] se nadovezuje na [[judaizam|judaistički]] pojam Mesije koji je izabran od Boga da bi zaveo carstvo pravednosti i ljubavi.<ref name="Fromm">[http://www.scribd.com/doc/57953649/Erich-Fromm-Dogma-o-Kristu-bit-%C4%87ete-kao-Bog Erich Fromm, Dogma o Kristu] (scribd)</ref> Ova doktrina je nazvana »adopcionistička« jer pretpostavlja akt [[adopcija|adopcije]] - čovjek je uzdignut do Boga; on je usvojen od Boga. Ova najstarija doktrina o Kristu je kasnije potisnuta drugim, obuhvatnijim doktrinama.<ref name="Fromm"/>
Važna ličnost kristologije [[Apostolsko doba|apostolskog doba]] jest [[sveti Pavle]] kod koga je pojam »[[Sin Božji]]« već poprimio drukčije značenje, te se Isus navodi kao Sin Božji od samog početka. Centralne teme njegove hristologije su ideja o [[pred-postojanje Krista|pred-postojanju Krista]] i slavljenje Krista kao ''[[Kyrios (biblijski termin)|Kyriosa]]'' (Gospodin).<ref name=Aloys >''Christ in Christian Tradition: From the Apostolic Age to Chalcedon' by Aloys Grillmeier, John Bowden 1975 ISBN 066422301X pages 15-19 [http://books.google.com/books?id=LH-cBwmmY2cC&pg=PA15&dq=Pauline+Christology&hl=en&ei=udXdTJ7NAYvHswa0lKCLDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CC8Q6AEwAjgK#v=onepage&q=Pauline%20Christology&f=false]</ref> Isus više nije bio čovjek uzvišen do boga, već je bio bog sišao da postane čovjek.<ref name="Fromm"/> Uvođenje kristologije [[Logos]]a u [[apologetika|apologetskom]] razdoblju je transformiralo hrišćanstva u doktrinu sa grčko-filozofskim crtama, potisnulo stare [[eshatologija|eshatološke]] ideje i zamijenilo [[historijski Isus|historijskog Isusa]] konceptualnim Kristom.<ref name="Fromm"/>
Na [[Prvi nikejski sabor|prvom saboru u Nikeji]] [[325]]. službeno je utvrđena pravoverna je hristološka dogma. [[Božji Sin]], čovjek uzdignut do Boga, postao je [[Bog Sin]], koji je uvijek bio Bog i koji je postojao prije svega stvorenog, koji je iste prirode s Bogom, no kojeg ipak treba razlikovati od njega. [[Arije]]vo gledište da su Isus i Bog bili slične, ali ne i istovjetne prirode, je odbačeno je u korist [[Atanazije Aleksandrijski|Atanazijeve]] teze koja je usvojena.<ref name="Fromm"/> Nakon [[Apostolsko dobo|Apostolskog doba]] se u okviru kristologije raspravljalo o brojnim pitanjima, a naoko sitne, ali politički naglašene razlike u [[4. vijek]]u su dovele do razvijanja [[raskol]]a među [[kršćanske denominacije|denominacijama]].
| |||