Hristologija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
prošireno |
prošireno |
||
Red 3:
'''Hristologija''' ili '''kristologija''' (od ''[[Hristos]]'' i [[starogrčki|grčke]] -λογία, ''-logia'') je oblast [[kršćanska teologija|kršćanske teologije]] koja se primarno bavi prirodom i ličnošću [[Isus Krist|Isusa Krista]], prema zapisima u [[kanonska evanđelja|kanonskim evanđeljima]] i pismima [[Novi zavjet|Novog zavjeta]].<ref name=Gerald3 >''Christology: A Biblical, Historical, and Systematic Study of Jesus'' by Gerald O'Collins 2009 ISBN 019955787X pages 1-3</ref> Primarne teme uključuju odnos Isusove prirode i ličnosti sa prirodom i ličnošću [[Bog Otac|Boga Oca]]. Kao takva, kristologija se bavi detaljima Isusovog života (što je činio) i njegovog nauka (što je govorio) kako bi jasnije razumjela tko je on u svojoj ličnosti, i koja je njegova uloga u spasenju.<ref name=CathChristology >[http://www.newadvent.org/cathen/14597a.htm Catholic encyclopedia: Christology]</ref>
Vremenom su rana vjerovanja o Isusu pretrpjela znatne promjene, što [[biblijska kritika|kritički proučavaoci]] nazivaju hristološkim razvojem "od Isusa do Krista".<ref>[[Paula Fredriksen]], ''From Jesus to Christ: The Origins of the New Testament Images of Christ'', Yale University Press, [[2000]], ISBN: 9780300084573</ref>
Važna ličnost kristologije [[Apostolsko doba|Apostolskog doba]] jest [[Sveti Pavle]] čije su centralne teme ideja o [[pred-postojanje Krista|pred-postojanja Krista]] i slavljenje Krista kao ''[[Kyrios (biblijski termin)|Kyriosa]]'' (Gospodin).<ref name=Aloys >''Christ in Christian Tradition: From the Apostolic Age to Chalcedon' by Aloys Grillmeier, John Bowden 1975 ISBN 066422301X pages 15-19 [http://books.google.com/books?id=LH-cBwmmY2cC&pg=PA15&dq=Pauline+Christology&hl=en&ei=udXdTJ7NAYvHswa0lKCLDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CC8Q6AEwAjgK#v=onepage&q=Pauline%20Christology&f=false]</ref> Nakon [[Apostolsko dobo|Apostolskog doba]] se u okviru kristologije raspravljalo o brojnim pitanjima, a naoko sitne, ali politički naglašene razlike u [[Kršćanstvo u 4. vijeku|4. vijeku]] su dovele do razvijanja [[raskol]]a među [[kršćanske denominacije|denominacijama]].▼
U 13. vijeku je katolički teolog [[Toma Akvinski]] pružio prvu sistematsku kristologiju koja je riješila niz dotadašnjih problema. U svojoj je kristologiji Toma Akvinski promicao [[Načelo savršenstva Krista|savršenstvo Kristovih]] ljudskih atributa.<ref name=mini76 >''Christology: Biblical And Historical'' by Mini S. Johnson, 2005 ISBN 81-8324-007-0 page 76-79 [http://books.google.com/books?id=Aa3yRbs0tisC&pg=PA75&dq=Christology+aquinas&hl=en&ei=EZDgTPP6K8HEswach6z4Cw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CDwQ6AEwBA#v=onepage&q=Christology%20aquinas&f=false]</ref><ref name=Gerald208 >''Christology: A Biblical, Historical, and Systematic Study of Jesus'' by Gerald O'Collins 2009 ISBN 019955787X pages 208-212 [http://books.google.com/books?id=pcTnZV0QVLYC&pg=PA208&dq=Christology+aquinas&hl=en&ei=EZDgTPP6K8HEswach6z4Cw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CCsQ6AEwAQ#v=onepage&q=Christology%20aquinas&f=false]</ref><ref name=Geest >''Aquinas as authority'' by Paul van Geest, Harm J. M. J. Goris pages 25-35 [http://books.google.com/books?id=Svfrp2LSlkEC&pg=PA27&dq=Christology+aquinas&hl=en&ei=EZDgTPP6K8HEswach6z4Cw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CDAQ6AEwAg#v=onepage&q=Christology%20aquinas&f=false]</ref> [[Srednji vijek]] je također doveo do razvoja "blage slike Isusa" kao prijatelja i živog izvora ljubavi i utjehe, a ne samo slike Kyriosa.<ref name=Astley >''Christology: Key Readings in Christian Thought'' by Jeff Astley, David Brown, Ann Loades 2009 ISBN 0664232698 page 106</ref>▼
Prema teologu [[Karl Rahner]]u, svrha moderne kristologije je formulirati kršćansko vjerovanje da je "Bog postao čovjeka i da je Bog-čovjek jedinstveni Isus Krist" i to na način da se taj koncept može konzistentno razumjeti, bez zbrke koje su izazvale ranije rasprave i mitologije.<ref>''Encyclopedia of theology: a concise Sacramentum mundi'' by Karl Rahner 2004 ISBN 0860120066 pages 755-767</ref> Međutim, postoje i neke kršćanske denominacije, kao [[Crkva Isusa Krista Svetaca posljednjih dana]], koje vjeruju da su Bog i Isus doslovno različite ličnosti.▼
== Razvoj ==
Linija 13 ⟶ 9:
Karakteristična crta rane kristologije je njezin [[adopcionizam|adopcionistički]] karakter. Rana zajednica je verovala u Isusa koji je rođen kao čovek, te je postao »[[Mesija]]« i »[[Sin Božji]]« aktom Božje volje. Isus iz Nazareta je Mesija obećan od proroka. On je nakon smrti božanskim oživljavanjem postavljen s desne strane Boga i uskoro će se vratiti da osnuje carstvo na Zemlji.<ref>Adolf Harnack, ''History of Dogma'', I, 78.</ref> Ova rana [[kristologija]] se nadovezuje na [[judaizam|judaistički]] pojam Mesije koji je izabran od Boga da bi zaveo carstvo pravednosti i ljubavi.<ref name="Fromm">[http://www.scribd.com/doc/57953649/Erich-Fromm-Dogma-o-Kristu-bit-%C4%87ete-kao-Bog Erich Fromm, Dogma o Kristu] (scribd)</ref> Ova doktrina je nazvana »adopcionistička« jer pretpostavlja akt [[adopcija|adopcije]] - čovjek je uzdignut do Boga; on je usvojen od Boga. Ova najstarija doktrina o Kristu je kasnije potisnuta drugim, obuhvatnijim doktrinama.<ref name="Fromm"/>
▲Važna ličnost kristologije [[Apostolsko doba|
Kod [[apostol Pavle|Pavla]] je pojam »Sin Božji« već poprimio drukčije značenje, te se Isus navodi kao Sin Božji od samog početka. Vremenom su rana vjerovanja o Isusu pretrpjela promjenu. Dvije do tri stotine godina posle Hrista utvrđena je hristološka dogma. [[Božji Sin]], čovjek uzdignut do Boga, postao je [[Bog Sin]], koji je uvijek bio Bog i koji je postojao prije svega stvorenog, koji je bio jedno s Bogom, no kojeg treba razlikovati od njega.<ref name="Fromm"/> ▼
▲
▲U [[13.
▲Prema teologu [[Karl Rahner]]u, svrha moderne kristologije je formulirati kršćansko vjerovanje da je "Bog postao čovjeka i da je Bog-čovjek jedinstveni Isus Krist" i to na način da se taj koncept može konzistentno razumjeti, bez zbrke koje su izazvale ranije rasprave i mitologije.<ref>''Encyclopedia of theology: a concise Sacramentum mundi'' by Karl Rahner 2004 ISBN 0860120066 pages 755-767</ref> Međutim, postoje i neke kršćanske denominacije, kao [[Crkva Isusa Krista Svetaca posljednjih dana]], koje vjeruju da su Bog i Isus doslovno različite ličnosti.
==Napomene==
Linija 20 ⟶ 22:
</nowiki>-->
{{reflist|2}}
== Vidi još ==
* [[Isus Hrist]]
* [[Istorijski Isus]]
==Eksterni linkovi==
| |||