Manastir – razlika između verzija

'''Manastir''' ([[grčki|grč.]] ''monasterion'': kuća monaha, pustinjakova ćelija, prema ''monastein'': živjeti sam, od ''monos'': sam; [[latinski|lat.]] ''monasterium'', [[engleski|engl.]] ''monastery'', [[francuski|franc.]] ''monastère'', na [[esperanto|esperantu]] muški manastir: ''monakejo'' odn. ženski ''monakinejo''), u istočnom kršćanstvuhrišćanstvu, zajednička nastamba u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive [[monah|monasi]] ili monahinje; u užem smislu riječi [[pravoslavlje|pravoslavni]] [[samostan]], crkva sa zgradama. Duhovno i kulturno središte istočnogaistočnog kršćanskoghrišćanskog svijeta.

Načinom gradnje može biti pećinski, skitski (šatorski) i zidani ([[lavra]]). Prvi cenobitski manastiri (život u zajednici) nastali su u IV. stoljeću. U srednjem vijeku nastali su mnogobrojni monumentalni manastiri u [[Makedonija|Makedoniji]] ([[Nerezi]]), [[Srbija|Srbiji]] ([[Manastir Visoki Dečani|Dečani]]), [[Bugarska|Bugarskoj]] ([[Rilski manastir]]) i [[Rusija|Rusiji]] ([[Kirilo-bjelozerski manastir]]).

Riječ manastir ima nekoliko pokrajinskih oblika, npr. ''namastir'' (kod [[Vuk Karadžić|Vuka]]) i ''monastir''. Od nje su nastali i neki toponimi u Hrvatskoj: '''Manastirine''' (obično za položaje gdje su ruševine nekog samostanamanastira ili crkve), '''Manastir''' (otok u [[Pološko blato|Pološkom blatu]] zapadno od [[Imotski|Imotskog]]), '''Manastirska kosa''' (zapadno od [[Gvozd|Gvozda]], '''Manastirski brijeg''' (između [[Križevci|Križevaca]] i [[Koprivnica|Koprivnice]]), '''Mojster''' (otočić kod Pirovca), '''Mojstir''' (Pag).