Mikrokontroler – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: eu:Mikrokontrolagailu |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[Datoteka:PIC18F8720.jpg|thumb|right|200px|
'''Mikrokontroler''' je digitalna elektronska naprava u obliku [[Integrisano kolo|integrisanog kola]]. Namjena mikrokontrolera je upravljanje uređajima i procesima, pa u sebi ima integrisan [[mikroprocesor]], [[računarska memorija|memoriju]], digitalne i analogne ulaze i izlaze, digitalne satove („tajmere“), [[brojač]]e („kauntere“), [[oscilator|oscilatore]], komunikacione sklopove („interfejse“) i druge dodatke za koje je nekada bio potreban niz posebnih integralnih kola („čipova“). Mikrokontroler normalno radi u [[kontrolna petlja|kontrolnoj petlji]], dakle očitava ulaze i zatim podešava izlaze u skladu sa svojim programom. Petlja se stalno ponavlja dok traje kontrola procesa.
==Mikrokontroler ili mikroprocesor==
Glavna razlika između modernih mikroprocesora i mikrokontrolera je da su prvi optimizirani za brzinu i performanse kod računarskih programa, dok su mikrokontroleri optimizirani u pravcu integracije većeg broja kola, upravljanja procesima u stvarnom vremenu (real-time control), masovnu proizvodnju, nisku cijenu, i malu potrošnju struje. Mikrokontroleri su otporniji i na varijacije napona, temperature, vlažnosti, vibracije i tako dalje.
==Istorija==
Sa pojavom prvih mikroprocesora 1971. godine, počela je i njihova upotreba u kontrolne svrhe. Međutim tipičan sistem je zahtijevao veliki broj dodatnih kola za rad, kao što su bili AD pretvarači (A/D converters), brojači, oscilatori i drugo. Vremenom je došlo do integrisanja potrebnih komponenti u jedno kolo, i tako je stvoren moderni mikrokontroler.
Jedan od prvih je bio Motorola 6801 mikrokontroler, razvijen od 6800 mikroprocesora. Kasnije, 1985. godine je od 6801 stvoren popularni 68HC11 sa tad novom [[HCMOS]] tehnologijom, koja je omogućila manju potrošnju, manju osjetljivost na smetnje i brži rad.
Danas mnogi modeli mogu da rade i vrše kontrolu manjih uređaja bez ikakvih vanjskih dijelova, ili sa minimalnim brojem istih.
Proizvodnja mikrokontrolera iznosi nekoliko milijardi godišnje i znatno premašuje proizvodnju mikroprocesora, tipičnih za lične kompjutere (personal computers).
==Dijelovi==
Razne vrste će imati razne module integrisane u mikrokontroler. Ipak većina uključuje kao minimum slijedeće dijelove:
*Mikroprocesor
*
*
*[[
*
*
*[[
*Digitalne ulaze i izlaze
Većina uz te posjeduje i:
*Analogne ulaze i izlaze
*
*Analogne poređivače napona (naponske komparatore)
*
*i druge.
==Upotreba==
Koriste se u najrazličitijim modernim uređajima. U [[robot|robotima]], telekomunikacionim uređajima, [[satelit|satelitima]], [[automobil|automobilima]], [[instrument|instrumentima]], [[mobilni telefon|mobilnim telefonima]], [[kamera|kamerama]], kućnim uređajima kao što su [[mašina za pranje rublja|mašine za pranje rublja]], [[Mikrotalasna rerna|mikrotalasne rerne (mikrovalne pećnice)]], kućnim [[pekara|pekarama]] [[hljeb|hljeba (kruha)]] i drugdje.
==Budućnost==
Mikrokontroleri su od sedamdesetih godina prošlog vijeka imali brz razvoj. Sve više i više ranije odvojenih kola je integrisano, programiranje je olakšano uvođenjem „flaš“ (flash) memorija (koje se mogu mnogo puta brisati i pisati), smanjena je potrošnja struje (važno za baterijske uređaje), a ponuda različitih kontrolera je nevjerovatno široka. Danas takođe postoje i 8, 16, 32 i 64 bitni modeli, kao i DSP (DSP) modeli podešeni za brze matematičke operacije sa proširenim setom instrukcija.
==
*[[Mikroprocesor]]
==Proizvođači==
*[http://www.microchip.com
*[http://www.intel.com/design/embcontrol/index.htm
*[http://www.atmel.com
*[http://www.freescale.com/
*[http://focus.ti.com/mcu/docs/mcuhome.tsp?sectionId=101
*[http://www.zilog.com/products/
==Reference==
[[Kategorija:Mikrokontroleri]]
Red 68:
[[et:Mikrokontroller]]
[[eu:Mikrokontrolagailu]]
[[fa:
[[fi:Mikrokontrolleri]]
[[fr:Microcontrôleur]]
|