Prvi jevrejsko-rimski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
prošireno
prošireno
Red 1:
[[Datoteka:Francesco Hayez 017.jpg|thumb|250px|[[Francesco Hayez]], ''Uništenje Jerusalemskog hrama''.]]
'''Prvi jevrejsko-rimski rat''' (66–70), također poznat i kao '''Veliki ustanak''' ({{lang-he|המרד הגדול}}, ''ha-Mered Ha-Gadol'') bio je prvi od tri [[Jevrejsko-rimski ratovi|velika ustanka]] koji su Jevreji u [[Iudaea (provincija)|provinciji Judeji]] digli protiv [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (drugi je bio [[Kitosov rat]] 115–117; treći je bio [[Bar Kohbin ustanak]] 132–135).
 
Otpočeo je godine 66. kao eskalacija vjerskih napetosti između jevrejske i [[Grci|grčke]] zajednice u Judeji, da bi potom eskalirao u proteste protiv rimskih poreza i napade na rimske građane.<ref>Josephus, ''War of the Jews'' II.8.11, II.13.7, II.14.4, II.14.5</ref> [[Josip Flavije]], koji je pripadao aristokratskoj eliti, opisuje početke pobune sa svojih klasnih pozicija:
 
{{citat|»...jer se društvo varalica i razbojnika sjedinilo i nagovaralo Židove na pobunu te ih podsticalo da traže svoju slobodu, osuđujući na smrt one koji su nastavili da se pokoravaju rimskoj vlasti i govoreći da one koji su rado izabrali ropstvo treba silom natjerati da se odreknu takvih sklonosti; naime, oni su se razdvojili u razne grupe; i čekali u zasjedi po cijeloj zemlji, te pljačkali kuće velikaša, ubijali ljude, spaljivali sela; sve dok se cijela Judeja nije zasitila posljedica njihove ludosti. I tako se ustanički požar dan za danom rasplamsavao dok nije došlo do direktnog rata.« <ref>Josephus, ''The Wars of the Jews'', II, 13, 6.</ref>|[[Josip Flavije]]}}
 
[[Datoteka:Arch of Titus Menorah.png|thumb|250px|Pustošenje Jeruzalema, sa unutrašnjeg zida [[Titov slavoluk|Titovog slavoluka]] u [[Rimu]].]]
 
Najzad, [[66]]. godine izbio je veliki narodni ustanak. Najprije su ga podržale srednje i niže klase naroda. U početku rat su poveli vlasnici imanja i obrazovani ljudi, ali oni nisu djelovali dovoljno energično i bili su skloni kompromisu. Stoga je prva godina završila neuspješno usprkos nekoliko pobjeda, a mase su pripisale nesretni ishod slabom i ravnodušnom ranom vođenju rata.<ref name="Fromm">[http://www.scribd.com/doc/57953649/Erich-Fromm-Dogma-o-Kristu-bit-%C4%87ete-kao-Bog Erich Fromm, Dogma o Kristu] (scribd)</ref> Narodne vođe su pokušale da se dočepaju vlasti i da dođu na mjesto aristokratskih vođa, te je u zimu [[67]]—[[68]]. došlo do krvavog [[građanski rat|građanskog rata]]. Što je rat postajao beznadniji, to su [[srednja klasa|srednje klase]] više pokušavale svoju sreću u kompromisu sa Rimljanima; kao rezultat, građanski je rat još više bjesnio zajedno s borbom protiv stranog neprijatelja.<ref>Usp. T. Mommsen, ''History of Rome''. Vol. V.</ref>
 
Mnogi od imućnih bili su u stanju da se spase prelaskom na stranu Rimljana. Tako je npr. rabi [[Johanan ben Zakai]], jedan od vodećih farizeja, prešao na stranu neprijatelja i s njim sklopio mir, dok su mali trgovci, zanatlije i seljaci pet mjeseci herojski branili grad od Rimljana. U to vrijeme naoružane mase Jeruzalema zauzele su na juriš carsku palaču, u koju su mnogi od imućnih Židova sklonili svoje blago, oduzeli [[novac]] i poubijali vlasnike.<ref name="Fromm"/>
Rat je završio nakon što su [[Rimska legija|legije]] pod [[Tit]]om [[Uništenje Jeruzalema|opsjele i uništile]] središte pobune u [[Jeruzalem]]u, a potom "počistile" i druga jevrejska uporišta.
 
Rat jeprotiv završioRimljana i građanski rat završili su pobjedom Rimljana, nakon što su [[Rimska legija|legije]] pod [[Tit]]om [[Uništenje Jeruzalema|opsjele i uništile]] središte pobune u [[Jeruzalem]]u, a potom "počistile" i druga jevrejska uporišta. Istovremeno je došlo i do pobjede vladajuće židovske grupe i propasti stotine hiljada jevrejskih seljaka i gradskih nižih klasa.<ref>Josephus, ''The Wars of the Jews'', Vol. VI.</ref>
 
== Reference ==
Linija 15 ⟶ 19:
== Vidi još ==
* [[Jevrejsko-rimski ratovi]]
* [[Opsada Jeruzalema (70)]]
* [[Apokalipsa]]
 
== Spoljašnje veze ==