Jela – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m #REDIRECT hr:jela |
hr wiki |
||
Red 1:
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Jela
| status = {{StatusNiskaZabrinutost}}
| slika = Abies alba Orjen.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Stablo jele s planine [[Orjen]]
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Golosjemenjače|Pinophyta]]
| classis = [[Pinopsida]]
| ordo = [[Pinales]]
| familia = [[Pinaceae]]
| subfamilia = [[Abietoideae]]
| genus = ''[[Jele|Abies]]''
| species = '''''A. alba'''''
| dvoimeno = ''Abies alba''
| dvoimeno_autorstvo = [[Mill.]]
}}
'''Obična jela''' ''(Abies alba Mill.)'', [[crnogorica|crnogorična]] vrsta drveća umjerenih predjela [[Sjeverna polutka|sjeverne polutke]], treća najrasprostranjenija [[šuma|šumska]] vrsta drveća u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], poslije [[Bukva|bukve]] i [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]]. Jela je zastupljena sa 50% u crnogoričnim šumama Hrvatske.
== Rasprostranjenost ==
Jela je prirodno rasprostranjena u planinskim predjelima [[Srednja Europa|Srednje]], [[Južna Europa|Južne]] i dijela [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]]. To se odnosi na običnu jelu ([[Abies alba]]), koja je jedina autohtona jela u Hrvatskoj, a razne druge vrste jela, kojih ukupno ima 40, rastu u umjerenom području [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].
U [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], jela ima izuzetno povoljne uvjete te postiže veliku kvalitetu.
== Izgled ==
[[Datoteka:Illustration Abies alba0 clean.jpg|thumb|200px]]
Naraste do 40 [[metar|m]] (u [[prašuma]]ma do 60 [[metar|m]]), postiže debljinu veću od 1,5 [[metar|m]] prsnog proimjera. Deblo je [[valjak|valjkasto]].
[[Krošnja]] je u početku čunjasta, prilično glatka, a kasnije puca u velikim kvadratičnim [[ljuska]]ma. U starosti može biti pri vrhu zaravnjena, kao odsječena.
[[Pup]]ovi su jajoliki, smeđi, bez smole. Iglice su do 3 [[cm]] duge, do 2,5 [[mm]] široke, odozdo imaju 2 bijele pruge [[puči]]; na postranim izbojcima i zasjenjenim granama, raščešljane su i ušiljena vrha.
Iglice ([[četine]]) su plosnate, na licu tamnozelene, sjajne, a na naličju sa 2 paralelne bijele pruge stoma. Duge su do 30 mm, široke do 3 mm, većinom su češljasto raspoređene, na vrhu izrubljene, a rijetko zaobljene i ušiljene. Pri osnovi su sužene, te prelaze u okruglasti završetak koji su vezane za grančicu. Ostaju na [[grana]]ma do 8 i više [[godina]], a dosta se dugo zadrže i na odsječenim [[stablo|stablima]].
[[Grane]] su u pršljenovima i ne vise. Muški se cvatovi nalaze u pazušcu najgornjih iglica, a ženski na vrhu izbojka. [[Češer]]i su uspravni, valjkasti, do 15 [[cm]] dugi i 3-5 [[cm]] debeli, smeđi, dozrijevaju iste [[godina|godine]], raspadaju se ostavljajući samo češerno vreteno. Pokrovne ljuske su uske, kožaste, raznih dužina. Plodne ljuske su široko zaobljene. Na njima su po 2 sjemenke.
[[Sjeme]] je trokutasto, s obiljem [[smola|smolnih]] mjehurića; krilce ga ovija s jedne, a obuhvaća s druge strane. Klije s 4-8, većinom 5-6 zvjezdasto raspoređenih, linealnih i tamnozelenih [[supka|supaka]].
Sjeme ima [[embrij]] i [[endosperm]].
U 100 [[kg]] češera ima 10-16 [[kg]] sjemenaka s krilcima. Jedan češer ima 260-290 sjemenaka.
U prirodi sjemenke jele obično iskliju idućeg [[proljeće|proljeća]], nakon otpadanja. Klijanje je sporo i nadzemno. Rijetko isklije više od 50 % sjemenaka. Počinje plodonositi oko 25-30 godine. Dobar urod je svake 2-3 godine.
== Ekološka svojstva ==
Područja jelovih šuma u Hrvatskoj, imaju srednju godišnju temperaturu zraka od 5 do 8 °C. Vrlo je osjetljiva na [[zima|zimske]] studeni i [[mraz]]. Zahtijeva visoku zračnu vlagu. Dobro podnosi [[snijeg]], tuču, [[inje]], [[rosa|rosu]] i [[magla|maglu]]. Od svih naših važnijih vrsta drveća, jela podnosi najviše zasjene. Stablo u zasjeni, čeka [[svjetlost]] godinama i jako sporo raste, pa se dogodi da stablo od 100 [[godina]] u zasjeni, bude niže od stabla koje ima 50 godina, a raste na svjetlu.
Uspijeva na raznim [[tlo|tlima]].
Ima tipičnu žilu srčanicu, koja naraste prosječno 1 [[metar|m]] u dubinu. Korijen je jelovih stabala koja rastu zajedno, srašten,zajednički izmijenjuju [[voda|vodu]], [[mineral]]e i asimilate.
Osjetljiva je na štetne plinove, te se ne sadi uz [[Industrija|industrijska]] postrojenja. Ugrožena je zbog djelovanja [[Kisele kiše|kiselih kiša]].
==Poveznice==
{{WProjekti
|commons= Abies alba
|commonshr= Abies alba
|commonscat= Abies alba
|commonscathr= Abies alba
|wikivrste= Abies alba
|wikivrstehr= Jeli
}}
[[Kategorija:Borovke]]
[[an:Abies alba]]
[[ar:شوح أبيض]]
[[az:Avropa ağ şamı]]
[[be:Піхта белая]]
[[be-x-old:Піхта белая]]
[[ca:Avet blanc]]
[[cs:Jedle bělokorá]]
[[da:Almindelig Ædelgran]]
[[de:Weiß-Tanne]]
[[dsb:Běła jedła]]
[[el:Λευκή ελάτη]]
[[en:Abies alba]]
[[eo:Blanka abio]]
[[es:Abies alba]]
[[et:Euroopa nulg]]
[[fi:Saksanpihta]]
[[fr:Sapin blanc]]
[[hsb:Běła jědla]]
[[hu:Közönséges jegenyefenyő]]
[[it:Abies alba]]
[[koi:Чочком ньыв]]
[[lt:Europinis kėnis]]
[[nl:Gewone zilverspar]]
[[no:Vanlig edelgran]]
[[pl:Jodła pospolita]]
[[pms:Abies alba]]
[[pt:Abies alba]]
[[ro:Brad argintiu]]
[[ru:Пихта белая]]
[[sk:Jedľa biela]]
[[sl:Bela jelka]]
[[sq:Bredhi i bardhë]]
[[sv:Silvergran]]
[[tr:Orta Avrupa göknarı]]
[[udm:Тӧдьы ньылпу]]
[[uk:Ялиця біла]]
[[vec:Tana]]
| |||