Rusko-ukrajinski rat – razlika između verzija

{{flag|Rusija}}{{#tag:ref|Vođe separatističke pobune u Ukrajini, poput [[Aleksander Borodaj|Aleksandera Borodaja]], [[Vladimir Antjufejev|Vladimira Anjufejeva]] i [[Igor Girkin|Igora Girkina]], su državljani Rusije, a njihova snaga je ojačana raznim dobrovoljcima iz Rusije, poput [[Čečeni|ČečenacaČečena]] i [[Kozaci|Kozaka]]. S obzirom na visoko profiliranu tehnologiju oružja separatista, smatra se da isto dolazi iz Rusije. Ipak, nakon uvođenja sankcija [[EU]]-a i [[SAD]]-a, Rusija se distancirala od pobune te njene službene oružane snage nisu prešle granicu i izravno sudjelovale u ratu, iako je zabilježeno da su ruske snage u preko dvjesto incidenata pucali preko granice na ukrajinske vojnike. Međutim, kada su proruski pobunjenici počeli gubiti sve više teritorija, pojavile su se naznake da je Rusija intervenirala u njihovu korist: 16.8., vođa proruskih pobunjenika [[Aleksandar Zaharčenko]] je pred jednim sastankom objavio da je stiglo pojačanje iz Rusije u obliku 150 oklopnih vozila i 1.200 vojnika koji su četiri mjeseca proveli obuku u Rusiji.<ref name="fighters trained">{{cite web|author=[[BBC News]]|title=''Ukraine crisis: Rebel fighters "trained in Russia"''|publisher=bbc.co.uk|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28817347}}</ref> 28.8., i [[Human Rights Watch]] je u izvještaju naveo da Rusija podupire pobunjeničke snage.<ref name="hrw 28.8. 2014"/> Rusija pak poriče umiješanost.|group=nb}}

|gubici1 = 10171.017 mrtvih (prema tvrdnjama separatista)<br>2000 mrtvih (prema tvrdnjama ukrajinskih vlasti)

|gubici2 = '''po tvrdnjama ukrajinskih vlastiUN-a:''' 818-9181.167 mrtvih<br>2789 ranjenih<br>13 nestalih<br>1880 zarobljenih<br>20.000 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika<br>'''prema tvrdnjama pobunjenika:'''<br>27.888 poginulih i ranjenih<br>16491.649 zarobljenih<br>13.500 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika

|gubici3= '''Ukupno'''<br>4.035042 poginulih<br>(uključujući [[Malaysia Airlines let 17|298 stranih državljana]]){{sfn|UreduUred za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}}

Kada je proruski ukrajinski predsjednik [[Viktor Janukovič]] odbio potpisati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zemlje [[EU]] 29.11. 2013., kako bi jačao trgovinske veze sa [[Rusija|Rusijom]],<ref>{{cite web|publisher=Jutarnji list|title=''Ukrajina odbila SSP - Janukovič: Ne mogu žrtvovati trgovinske odnose sa Rusijom za odnose sa EU''|url=http://www.jutarnji.hr/ukrajina-odbila-ssp-janukovic---ne-mogu-zrtvovati-trgovinske-odnose-s-rusijom-za-odnose-s-eu-/1143398/|date=29.11. 2013}}</ref> Ukrajina se našla u krizi: dio je građana htio jače veze sa Zapadom i Europom, a dio jače veze sa istokom i Rusijom. To je dovelo do prosvjeda između Janukovičevih pristaša i protivnika. Pokret [[Evromajdan|Euromajdan]] utjelovio je težnju proeuropskih struja Ukrajine. U noći 30.11. 2013., po prvi put je korišteno nasilje protiv mirnih prosvjeda na trgu Majdan u [[Kijev]]u, pri čemu je 90 prosvjednika ozljeđeno a 35 uhićeno.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 6}} Prekomjerno korištenje sile specijalne policije Berkut protiv proeuropskih prosvjednika dovelo je do radikalizacije tog prosvjeda. Nakon što je Janukovičeva vlada usvojila zakon o zabrani prosvjeda 16.1. 2014., antivladini prosvjednici su zauzeli nekoliko vladinih zgrada, među njima i Ministarstvo pravde, te su se prosvjedi počeli širiti zapadom i središtem zemlje.{{sfn|UNHCHR|2014|loc=str. 6}} Prosvjedi i nemiri koji su zrcalili podijeljenost zemlje postajali su sve intenzivniji, te su dosigli vrhunac nasilja u Kijevu između 18. i 20.2. 2014. Do tog datuma, već je poginulo preko 120 osoba, od čega troje žena - što prosvjednika, što policajaca. Prema procjenama, 75 poginulih bili su prosvjednici.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 6}}

Nakon što je Janukovič napustio Ukrajinu 22.2. 2014. i pobjegao u Rusiju,{{sfn|UNHCHR|2014|loc=str. 6}} nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države, dok je vlast preuzela privremena proeuropska vlada koja je raspisala nove izbore 25.5. Nova ukrajinska koalicija je 23.2. pokušala izmijeniti državni zakon kako bi [[ukrajinski jezik]] postao jedini službeni na svim razinama, što je privremeni novi predsjednik [[Oleksandr Turčinov]] odbio potpisati. Iako ovaj amandman nije prošao, proruski separatisti su ga ipak uzeli kao izgovor za optužbu da se radi o "neprijateljskom potezu prema ruskoj manjini".{{sfn|UNHCHR|2014|loc=str. 3}} Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] odobrio je [[Ruska vojna intervencija na Krimu 2014.|prikriveno slanje vojnika Rusije na Krim]] - nakon čega su se javljali maskirani vojnici koji su zauzimali mjesne zgrade jednu po jednu te ju stavljali pod rusku kontrolu - i uz pomoć mjesnog ruskog stanovništva organizirao referendum o pripajanju Krima Rusiji.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 4}} Rusija je odbijala priznati novu ukrajinsku vladu te inzistirala da je Janukovič još uvijek predjsednik - te da je uzela u obzir njegov navodni zahtjev za intervenciju ruskih vlasti.{{sfn|UNHCHR|2014|loc=str. 7}} Do sredine 3. mjeseca, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva zvale "jedinice za samoobranu", su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.<ref name="hrw questions">{{citation|publisher=[[Human Rights Watch]]|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=11.9. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war}}</ref> Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,<ref name="hrw questions"/> po uzoru na [[Ruska aneksija Krima|rusku aneksiju Krima]]. 6.4., naoružane proruske jedinice zauzele su mjesnu upravnu zgradu u Donjecku te proglasili "[[Donjecka narodna republika|Donjecku narodnu republiku]]". 12.4., maskirani ljudi sa uniformama bez obilježja, naoružani [[kalašnjikov]]ima, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u [[Slavjansk]]u te proglasili da je grad pod kontrolom "Donjecke narodne republike".<ref name="hrw questions"/>

Ovo je privremenu vladu u Kijevu podsjećalo na isti scenarij po kojem je preuzet Krim.<ref>{{cite web|publisher=Xinhua|title=''News Analysis: Experts divided over possible repeat of Crimea scenario in eastern Ukraine''|date=1.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/01/c_133302291.htm}}</ref> Prosvjedi i nemiri su se proširili po jugu Ukrajine, te doveli do tenzija: ovo je eskaliralo nemirima u [[Odesa|Odesi]], pri kojima je još pod uvijek nerazjašnjenim okolnostima 46 proruskih prosvjednika poginulo u požaru u zgradi sindikata, u kojoj su našli utočište.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 10}} 10.7. uhićene su dvije oosbeosobe, od koje je jedna bila državljanin Rusije, zbog optužbe da su htjeli sa još 50 osoba organizirati događaj kojim su htjeli proglasiti "Odešku narodnu republiku".{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 13}}

27.4., naoružane jedinice u Lugansku proglasile su "[[Luganska narodna republika|Lugansku narodnu republiku]]". Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne jedinice]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slavljenska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.<ref name="hrw questions"/> Zauzeli su i kontrolu nad cestama koje vode do sela Semjonovka i Seležnjovka. Pobunjenici su potom uspostavili na tucet kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine, kao što su [[Mariupolj]], [[Kramatorsk]], [[Jampol]] i [[Kirovsk]]. Zapovjednik pobunjenika u Donjecku je bio [[Igor Girkin]].,<ref name="hrw questions"/> državljanin Rusije. Pobunjenici su zauzeli i TV stanice na istoku zemlje te počeli emitirati ruske programe.<ref>{{cite web | url=http://www.reuters.com/article/2014/04/27/us-ukraine-separatists-tv-idUSBREA3Q0CZ20140427 | title=''Separatists seize control of TV HQ in east Ukraine city'' | work=Reuters | date=27.4. 2014 | accessdate=28.4. 2014}}</ref>

[[Human Rights Watch]] (HRW) je upozorio da su obje strane upotrijebile [[minobacač]]e u sukobu te pozvao pobunjenike da izbjegavaju vojne operacije u naseljenim područjima. Također je naveo da su ukrajinske snage koristile borbene zrakoplove i helikoptere sa teškim oružjem, kao što je topništvo koje ostavlja velike kratere.<ref name="hrw">{{cite web|publisher=[[Human Rights Watch]]|title=''Ukraine: Review Operations in Southeast''|date=6.6. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/06/ukraine-review-operations-southeast}}</ref> Prema izvještaju UN-a, u prva dva mjeseca ukrajinske protuofenzive, poginulo je 257 civila, od toga 14 djece.<ref name="hrw questions"/> [[Amnesty International]] (AI) je optužio dobrovoljačku bojnu Aidar, ukrajinsku paravojnu formaciju, za otmice, nezakonito zatvaranje, zlostavljanje, [[Pljačka|pljačku]], iznudu i moguća [[smaknuće|smaknuća]], što predstavlja ratni zločin. Žrtve su bili osobe osumnjičene za suradnju sa proruskim vlastima, koje su pretučene te su im pripadnici bojne oduzeli i bankovne kartice.<ref>{{cite web|publisher=Amnesty International| title=''Ukraine: Abuses and war crimes by the Aidar Volunteer Battalion in the north Luhansk region''| date=8.9. 2014| url=http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR50/040/2014/en/bb06b5cb-dcb4-4f69-bb3e-c800987676cc/eur500402014en.html}}</ref>

15.511. 2014., UN je objavio izvještaj o stanju u Ukrajini. Prema izvještaju, zabilježena su kršenja [[ljudska prava|ljudskih prava]] na teritoriju proruskih separatističkih regija na istoku Ukrajine, kao što su ometanje [[Sloboda govora|slobode govora]], zlostavljanje manjina[[mučenje]], nezakonito zatvaranjezatočavanje, smaknuća, [[prisilni rad]], seksualno nasilje, razaranje i ometanjeoduzimanje radaimovine, novinarakoje zbog sustavne prirode mogu tvoriti [[zločin protiv čovječnosti]].{{Sfnsfn|UNUred za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 45}} 24.7., ukrajinske snage su u Slavjensku, koji je do tada bio pod kontrolom pobunjenika, pronašli [[masovna grobnica|masovnu grobnicu]] za koju se sumnja da sadrži 15 tijela.<ref>{{cite web|publisher=Human Rights Watch|title=''Dispatches: Mass Grave Found in Eastern Ukraine''|author=Yulia Gorbunova|date=24.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/07/24/dispatches-mass-grave-found-eastern-ukraine}}</ref> HRW je dokumentirao kršenja ljudskih prava na području pod kontrolom pobunjenika te naveo da su isti "otimali, napadali, [[Mučenje|mučili]] i zlostavljali osobe koje su podržavale vladu u Kijevu". Među žrtavama su se našli i studenti iz [[Nigerija|Nigerije]], koje su pobunjenici oteli te su im se [[Rasizam|rugali na rasnoj osnovi]].<ref name="hrw amok">{{cite web|publisher=[[Human Rights Watch]]|title=''Ukraine: Anti-Kiev Forces Running Amok''|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/23/ukraine-anti-kiev-forces-running-amok|date=23.5. 2014}}</ref> Jedan pobornik vlade u Kijevu, 40-godišnji A.B., je uhićen u Lugansku od maskiranih vojnika koji su ga odveli u jednu zgradu, skinuli golog, svezali te ga tukli sat i pol zbog optužbi da je "fašist". [[Hugh Williamson]], urednik HRW-a za Europu i srednju Aziju, je izjavio da su te "snage bez ikakve kontrole i zlostavljaju ljude po volji." <ref name="hrw amok"/> Ukrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da je prijavljeno skoro 500 slučajeva otmica ljudi na istoku zemlje između travnja i lipnja 2014.<ref>{{cite web| url=http://www.amnesty.org/en/for-media/press-releases/ukraine-mounting-evidence-abduction-and-torture-2014-07-11|title=''Ukraine: Mounting evidence of abduction and torture''|date=11.7. 2014|publisher=[[Amnesty International]]}}</ref> Prema Kijevu, do 1.7., je oteto 717 osoba na istoku, od čega 46 novinara, 112 policajaca, 26 predstavnika [[OESS]]-a, 22 člana uprave, 2 odvjetnika i drugih. 392 otetih osoba bile su djevojke i žene. 437 osoba je oslobođeno, dok se za 375 još uvijek traga.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 9}}

17.8., Donjecka narodna republika je uspostavila "kazneni zakon" kojim se dozvoljava "kažnjavanje [[smaknuće|smaknućem]] osoba osuđenih zbog izdaje, pljačkanja ili špijuniranja." Jedno takvo smaknuće dva vojnika i jednog civila nadgledao je sam Igor Girkin.<ref>{{cite web|title=''Document - Ukraine: Armed Group Introduces 'Criminal Code' Permitting Execution-Style Killings in Eastern Ukraine''|publisher=Amnesty International|date=22.8. 2014|url=http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR50/038/2014/en/b4c3020c-2740-4340-90db-a8d063231e14/eur500382014en.html}}</ref> [[Napad na izbjeglički konvoj kraj Novosvitlivka]] također je osuđen kao zločin, iako se ne zna koja je strana odgovorna za njega.<ref>{{cite web| title=''Ban ‘deeply disturbed’ by reported attack on refugee convoy in eastern Ukraine''| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48509#.VBbM1JS1zVo| date=18.8. 2014}}</ref>

Ipak, razni zapadni mediji izviještavali su da Rusija i dalje naoružava proruske pobunjenike u Ukrajini, kao i da im daje dobrovoljce i streljivo.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-27849437|title=''Russia and Ukraine's mystery tanks''|publisher=bbc.co.uk|date=14.6. 2014|author=Jonathan Marcus}}</ref> Potvrđeni su i [[Čečeni|čečenski]] borci koji su se borili protiv ukrajinskih snaga.<ref>{{cite web|publisher=New York Times|title=''''Russians Revealed Among Ukraine Fighters''|url=http://www.nytimes.com/2014/05/28/world/europe/ukraine.html?_r=3|author=Andrew Roth, Sabrina Tavernise|date=27.5. 2014}}</ref> Vođe separatističke pobune u Ukrajini, poput [[Aleksander Borodaj|Aleksandera Borodaja]], [[Vladimir Antjufejev|Vladimira Anjufejeva]] i [[Igor Girkin|Igora Girkina]], su državljani Rusije. Prema procjenama, i do preko 50% svih proruskih pobunjenika u Ukrajini - bili su građani Rusije.<ref>{{cite news|last1=Michel|first1=Casey|title=''Ukrainian Rebels' Aren't Ukrainian or Rebels''|url=http://www.themoscowtimes.com/article/504197.html|publisher=The Moscow Times|date=28.7. 2014}}</ref> 17.7., uvedene su stoga dodatne sankcije Rusiji: SAD je uzela mjere protiv pojedinih ruskih banaka i energetskih poduzeća, kao što je [[RosneftRosnjeft]], dok je EU savjetovala [[Europska investicijska banka|Europskoj investicijskoj banci]] da više ne ulaže u ruske projekte.<ref>{{cite web|title=''Ukraine crisis: US and EU boost sanctions on Russia''|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|date=17.7. 2014|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28338897}}</ref> Ruska [[burza]] [[Ruska trgovinska burza|RTS]] potom je zabilježila pad vrijednosti dionica od 4%, dok su dionice Rosnefta pale za 5 a [[Novatek]]a za 11%.<ref>{{cite web|title=''Russian shares fall on Ukraine sanctions boost''|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28343894}}</ref>

[[UNHCR]] je objavio da je do 27.6. 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i Češkoj.<ref>{{cite web|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5.8., u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{cite web|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do 2.9. možda je bilo i preko milijun raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=[[UNHCR]]| title=''Number of displaced inside Ukraine more than doubles since early August to 260,000''| date=2.9. 2014| url=http://www.unhcr.org/540590ae9.html}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 442.219 raseljenih osoba u Ukrajini, te 488.466 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 442.219 zatražilo azil u Rusiji do 31.10.{{sfn|UreduUred za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref>

U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do 31.10. je poginulo najmanje 4.035042 osoba, dok je preko 9.000 ranjeno:{{sfn|UreduUred za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} prosječno je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevno nakon primirja 5.9.<ref>{{cite web| title=''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014}}</ref> Primirje je ostalo vrlo krhko: od 5.9. do 20.11., u Ukrajini je svejedno poginulo gotovo 1.000 osoba u sporadičnim sukobima dvaju strana.<ref>{{cite web| title=''In latest report, UN rights office says nearly 1,000 dead amid shaky Ukraine ceasefire''| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49393#.VHClztLQrVo| date=20.11. 2014}}</ref> Na ukrajinskoj strani, do 15.11. je poginulo najmanje 1.167 vojnika, dok je u Donjecku poginulo najmanje 1.719 a u Lugansku 858 vojnika i civila.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 8}}

I materijalne štete se procjenjuju vrlo teškima. Oružane skupine su dovele do razaranja u Donbasu, koje je domaćin [[Teška industrija|teške industrije]] Ukrajine. {{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 6}} Ekonomski trošak je bio značajan: 10.7., Kijev je procjenio da će trebati izdvojiti najmanje 750 milijuna $ iz svojeg proračuna kako bi sanirao štete na istoku države.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 35}} 31.10., OCHA navodije navela da je uništeno ili oštećeno 11.325 privatnih ili javnih postrojbi čiji će popravak koštati 900 milijuna $.{{sfn|UreduUred za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 2}} Zbog odluke Kijeva o ukidanju rada državne riznice u separatističkim regijama i raspada bankovnog sustava, otežana je raspodjela [[Socijalna skrb|socijalne skrbi]] na tim teritorijima: do 31.10., većina stanovništva nije dobilo isplatu skrbi tri mjeseca, što je bilo osobito teško za starije i nemoćne. Neki radnici u separatstičkim regijama čak su razvili spletke da nezakonito naplate umirovljenicima procesuiranje zahtjeva za primanje penzije od Ukrajine na bankovnoj kartici.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 20-21}} Ukrajina je doživjela težak pad [[BDP]]-a i investicija zbog rata.

U Rusiji, Putinu je tijekom rata popularnost porasla na preko 80%. Ipak, nisu se svi Rusi složili sa njegovom politikom: 21.9. u Moskvi je organiziran antiratni prosvjed u kojem je nekoliko hiljada ljudi prosvjedovalo za mir u Ukrajini.<ref>{{cite web|publisher=Al Jazeera| title=''Russians rally against Moscow role in Ukraine''| date=22.9. 2014| url=http://www.aljazeera.com/news/europe/2014/09/russians-stage-anti-ukraine-war-moscow-201492114729171223.html}}</ref> Putin je iskoristio rat i kako bi povećao represiju nad ljudskim pravima: povećana je [[cenzura na internetu]], uvedena restrikcija nad javnim okupljanjima dok su osobe koje se nisu slagale sa ruskom politikom u ukrajinskom ratu proglašene "nacionalnim izdajicama".<ref>{{cite web|title=''Dispatches: Countering Putin With Human Rights''| date=4.9. 2014| publisher=[[Human Rights Watch]]| url=http://www.hrw.org/news/2014/09/04/dispatches-countering-putin-human-rights| author=Wenzel Michalski}}</ref>