Fescenini – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +fr |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 5:
Od originalnih fesceninskih stihova, koji su svi pripadali tzv. pretknjiževnom dobu [[Rimska književnost|rimske književnosti]], nije nam sačuvano ništa. Ostao je tek jedan daleki i u [[Helenizam|helenističkom]] duhu stilizovani odjek fescenina u [[Katul]]ovoj pesmi 61, koji ne može poslužiti za bilo kakvu pouzdanu rekonstrukciju nekih starijih uzora ili originala.
Mnogi antički [[Filologija|filolozi]] smatrali su da termin "fescenini" potiče od imena [[faliđćani|fališćanskoga]] grada Fescenija ''(Fescennium)'', koji se nalazio na obali [[Tibar|Tibra]], severno od [[Rim]]a, u [[Etrurija|Etruriji]]. Drugi filolozi su, pak, pomišljali na vezu s izrazom ''fascinum'' (= urok, čini), pa bi prema tom shvatanju fescenini prvobitno bile neke [[Basma|basme]] koje odvraćaju zle čini. Međutim, reč ''fascinum'' ima i opsceno značenje koje odgovara grčkome φαλλός (= [[falus]]). Stoga je ovo drugo tumačenje manje verovatno, jer ono je na tragu već spomenutih nastojanja da se u razvoju rimske književnosti pronađu pojave paralelne s onima koje su helenski filolozi nalazili u razvoju drame u [[Grčka književnost|grčkoj književnosti]]. Naime, tumačenje termina fescenini pomoću reči ''fascinum'' nastoji da poreklo ovih pesama nađe u faloforskim agrarnim
Prema tome, na osnovu podataka kojima danas raspolažemo, najsigurnije je ustvrditi tek toliko da su fescenini – verovatno nazvani po gradu Fesceniju (premda se nikakva veza između toga grada i ovih stihova ne može utvrditi) – predstavljali [[Svatovi|svatovske]] pesme ''(carmina nuptialia)'' šaljivog, zajedljivog i opscenog karaktera. Dramski element u tim pesmama svakako je bio znatan, jer su bile improvizovane i jer su imale dijaloški oblik u kome su pevači stihove izgovarali naizmenično ''(versibus alternis)'', uzvraćajući jedni drugima pogrde. Ne može se pouzdano utvrditi da li je ovakva razmena stihova zaista dovela do razvoja neke šaljive [[Scenska igra|scenske igre]] u strogom smislu toga izraza, ali nekakvu sliku o primitivnim scenskim šalama starih [[Italici|Italika]] nalazimo kod [[Horacije|Horacija]] u njegovoj ''[[Satire (Horacije)|Satiri]]'' I, 5, u kojoj se opisuje kako pesnik zajedno sa svojim uglednim i otmenim prijateljima putuje iz Rima u [[Brundizij]] te kako putnici prolazeći kroz [[Kampanija|Kampaniju]] postaju slučajnim očevicima jednog verbalnog nadmetanja između dvojice lakrdijaša.
| |||