Knezovi Zrinski – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na datum 3 juli 2011 u 16:21

Knezovi Zrinski

hrvatska velikaška obitelj

Država	Hrvatska, Ugarska
Etničko podrijetlo	hrvatsko
Matična kuća	Šubići
Utemeljenje	14. stoljeće
Naslovi	knezovi, grofovi
Utemeljitelj	Juraj I. Zrinski
Status	izumrla 1703.

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Historija

Podrijetlo knezova Zrinskih

Počeci uspona obitelji sežu u 12. stoljeće, kada knezovi Bribirski iz starog hrvatskog plemena Šubića, zajedno s predstavnicima ostalih hrvatskih velikaških rodova, sklapaju državni ugovor (Pacta Conventa) s ugarskim kraljem Kolomanom iz dinastije Arpadovića. Vrhunac dosižu početkom 14. stoljeća za vladavine Pavla I. Šubića Bribirskog koji je nosio časti bana Hrvata i gospodara Bosne te pod svojom vlašću imao cjelokupni prostor stare Hrvatske.

Moć obitelji Šubić skršili su vladari iz Anžuvinske dinastije već u sljedećem naraštaju, za banovanja Pavlovog sina Mladena II. Godine 1347. bili su prisiljeni predati strateški važnu utvrdu Ostrovicu s Lučkom županijom, za koju je kralj Ludovik I. Anžuvinac, Grguru IV. i njegovom štičeniku Jurju III. Bribirskom, osnivaču loze Zrinskih (kao Juraj I. Zrinski), predao utvrđeni grad Zrin, na Zrinskoj gori u tadašnjoj Slavoniji, koji je postao sjedište obitelji. Od tada se taj odvjetak roda Šubića počinje nazivati knezovima Zrinskim.^[1]

Uspon obitelji Zrinski

Ruševine utvrde Zrin

Stari grb Zrinskih, iskovan na srebrnom taliru Nikole III. u Gvozdanskom početkom 16. stoljeća

Novi grb obitelji kojeg je dobio Nikola IV. (Sigetski) od kralja Ferdinanda 1554. godine

Simon Hollósy (1896.): Zrinski u napadu.

Po dolasku u Slavoniju i novo sjedište Zrin, obitelj je postupno širila posjede između gornje Kupe i Une.^[2] Tako su u drugoj polovici 15. stoljeća posjedovali vlastelinstva Pedalj, Gvozdansko, Pastuški grad, Završki grad, Stupnički grad, Semidraž, Jamnički grad, Dobriljin i Podmilanski grad.

Sve do kraja 15. stoljeća obitelj se nije previše isticala u javnom životu Hrvatske.^[3] Održavala je veze s ostalim članovima roda Bribirskih, pa je tako Petar I. (1400.-1440) baštinio posjede Jakova Bribirskog.^[4]

Zrinski su od 16. stoljeća, uz Frankopane, bili najmoćnija hrvatska velikaška obitelj. Uspon obitelji započeo je s Nikolom III. († 1534.) koji je znatno proširio posjede na račun Vranskog priorata i baštine bana Ivana Karlovića s kojim je sklopio baštinski ugovor nakon vjenčanja s njegovom kćerkom Jelenom.^[5]

Na saboru u Cetinu 1526. godine podupirao je Ferninanda Habsburškog. Njegovi sinovi bili su Nikola IV. Šubić Zrinski († 1566.) i Ivan I. († 1541.), istaknuti protuturski ratnici koji su za odanost dinastiji nagrađeni posjedima i gradovima Kostajnica, Medvedgrad, Čakovec i Međimurje, Ozalj i Bakar.^[6] U to vrijeme sjedište obitelji postaje grad Čakovec. Preuzimanjem novih stečevina posjedi obitelji Zrinski protezali su se od Mure do Jadrana.

Nikolini sinovi Juraj IV. (1549.-1603.) i Nikola V. (1559.-1605.) bili su pristaše protestantizma, dok su se Jurjevi sinovi Nikola VI. († 1625.) i Juraj V. (1589.-1626.), hrvatski ban i sudionik Tridesetogodišnjeg rata, vratili katoličkoj vjeri.^[7]

Vrhunac moći i pad

Sinovi bana Jurja, Nikola VII. (1620.-1664.) i Petar IV. (1621.-1671.), hrvatski banovi, bili su istaknuti protuturski ratnici u 17. stoljeću. Nasilni kraj obitelji u drugoj polovici 17. stoljeća uzrokovan je sukobom s bečkim dvorom, poznatim kao urota zrinsko-frankopanska koji je izbio zbog nezadovoljstva hrvatskih i ugarskih velikaša politikom centralizacije i germanizacije.^[8]

Posljednji ban iz roda Zrinskih, Petar IV., ubijen je u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine zajedno sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom. Petrova supruga Katarina i njihov sin Ivan Antun Baltazar Zrinski († 1703.) proveli su ostatak života zatočeni u tamnici u Gradecu. Njihovi posjedi su opljačkani i predani Dvoru.

Nikolin sin Adam Zrinski zadržao je svoje posjede i časti, no poginuo je 1691. u bici kod Slankamena ne ostavivši potomke nakon čega su i njegovi posjedi pripali bečkom dvoru.

Slomom obitelji Zrinski i njihovim nestankom s povijesne scene znatno se umanjila otpornost hrvatskog plemstva da se odupre centralističkim tendencijama bečkog dvora.

Grčki ogranak Zrinskih

Krajem 20. stoljeća pojavile su se vijesti o postojanju grčke loze obitelji Zrinski. Te tvrdnje do danas nisu znanstveno valorizirane, iako je Hrvatski plemićki zbor, krovna udruga hrvatskog plemstva, potvrdio autentičnost njihova podrijetla.^[9] Prema tradiciji grčke obitelji Sdrinias, u 16. stoljeću je jedan pripadnik obitelji Zrinski imenom Martin stupio u službu Mletačke Republike i bio imenovan vojnim zapovjednikom na otoku Kefalonija.^[10] Podatak o tome zabilježen je u Libro D'Oro (Zlatna knjiga) kefalonskog plemstva u kojoj se prezime navodi u oblicima Sdrin, Sdrinia, Sdrigna i Zrin.^[11]

U drugoj polovici 19. stoljeća jedan ogranak obitelji preselio se u Atenu, dok su drugi članovi ostali na Kefaloniji. Potomak jednog od članova grčke obitelji, Dionisios Sdrinias, živi danas u Grčkoj.

Obiteljsko rodoslovlje

A. Pavao II. Šubić Bribirski, knez trogirski i ostrovički († srpanj 1346.); supruga: Elizabeta Frankopan († poslije 1347.),

B1. Juraj I. Zrinski ( = Juraj III. Šubić Bribirski) (†1361.), od kralja Ludovika I. Anžuvinca dobio utvrdu Zrin u zamjenu za Ostrovicu kod Bribira

C1. Elizabeta I.; ∞ suprug: Tomislav Kurjaković, knez Krbavski (unuk Kurjaka Gusića iz starohrvatskog roda Gusića)
C2. Pavao I., (*1357, †Zagreb, 1414); ∞ 1.supruga: nepoznata; 2.supruga: Elizabeta

D1. [1. brak] Petar I., oko 1408-40.

E1. Mirko 1423-35.
E2. Pavao II., oko 1429-49; ∞ supruga: Katarina
E3. Juraj II., oko 1435-1480.

F1. Nikola II., *1451.

E4. Katarina I.
E5. Klara
E6. Margareta II., 1442-1488.
E7. Ilka 1442-88
E8. Martin
E9. Petar II., (* oko 1435, †Udbina (Krbavska bitka), 9. rujna 1493.); ∞ 1.supruga: kneginja Jelena Babonić Blagajska; 2.supruga: nepoznata

G1. [1. brak] Pavao III., (* oko 1465; †Udbina (Krbavska bitka), 9. rujna 1493.), ∞ supruga: Doroteja Berislavić Grabarska, kći Martina Berislavića Grabarskog

H1. Mihajlo, († Mohač, Mađarska, (Mohačka bitka), 29. kolovoza 1526.)

G2. Jelena; ∞ suprug: Ivan Karlović, knez Krbavski ("Torquatus"), hrvatski ban (†1531), posljednji potomak iz roda Kurjakovića, proisteklog iz starog hrvatskog plemena Gusića
G3. Margareta
G4. Bernard
G5. [2. brak] Nikola III., (*1489., †Zrin, 1534); ∞ supruga -od 1509.: kneginja Jelena Karlović Krbavska, sestra bana Ivana Karlovića

I1. Jelena, (†1573), suprug -od 1527.: Franjo Tahy
I2. Margareta III.; ∞ suprug: Ivan Alapić
I3. Ivan I., (†Vinodol, 1541.)
I4. Juraj III., (*1528., †1547.)
I5. Nikola IV. ("Sigetski"), hrvatski ban (*Zrin 1508., †Siget, Mađarska (Szigetvár), 7. rujna 1566.); 15. travnja 1554. dobio od kralja Ferdinanda titulu "grof"; ∞ 1. supruga: 1543. grofica Katarina Frankopan (†1561); 2. supruga: -od 21. rujna 1564. češka grofica Eva Rožmberk (Rosenberg) (*12. travnja 1537., †kolovoz 1591.)

J1. [1. brak] Ivan II., (*14. rujna 1545., †1545.)
J2. Jelena, (*11. prosinca 1546., †1585.);
J3. Katarina II., (*30. travnja 1548., †26. travnja 1585.)
J4. Juraj IV., hrvatsko-ugarski kraljevski tavernik (glavni rizničar), (*13. travnja 1549., †Vép kod Szombáthelyja, Mađarska, 4. svibnja 1603.); ∞ 1. supruga: grofica Anna D’Arco (†1570); 2. supruga: grofica Sofija Stubenberg

K1. [1. brak] Nikola VI. (*Čakovec, oko 1570.; †Čakovec, 24. ožujka 1625.); ∞ supruga: grofica Anna Nádasdy (*1585)
K2. [2. brak] Juraj V., hrvatski ban, (*Čakovec, 31. siječnja 1599.; †Požun (Bratislava), 28. prosinca 1626.); supruga: grofica Magdalena Széchy

L1. Nikola VII. ("Čakovečki"), hrvatski ban (*Čakovec, 1. svibnja 1620. †Kuršanec kod Čakovca, 18. studenog 1664.); ∞ 1. supruga: grofica Marija Euzebija Drašković Trakošćanska, -od 11. veljače 1646., (†1650); 2. supruga: barunica Marija Sofija Löbl (kći Leonharda Löbla), Beč, 30. travnja 1652., (†1676)

M1. [2. brak] Marija Terezija Barbara (*1655, †1658)
M2. Marija Katarina (*1656), opatica
M3. Izak (*1658, †1659)
M4. Adam, (*Beč, 24. prosinca 1662., †Slankamen (Slankamenska bitka), 19. kolovoza 1691.); ∞ supruga: 1684. grofica Marija Katarina Lamberg

L2. Petar IV., hrvatski ban, (*Vrbovec, 6. lipnja 1621., †Bečko Novo Mjesto, 30 travnja 1671., smaknut (odrubljena mu glava); ∞ supruga: -od 1643. grofica Ana Katarina Frankopan (*Bosiljevo, 1625., †Graz, 16. studenog 1673.)

N1. Jelena, (*Ozalj, 1643, †Nikomedija, Turska, 18. veljače 1703.); ∞ 1. suprug: Franjo (Ferenc) I. Rákóczi, erdeljski knez (* 24. veljače 1645., † 8. srpnja 1676.); 2. suprug: 1682, Mirko (Imre) Thököly, erdeljski knez, (*Kežmarok (mađ. Késmárk), Slovačka, 25. rujna 1657., †Nikomedija, 13. rujna 1705.)
N2. Ivan IV. Antun Baltazar, (*Ozalj?, 1651, †Graz, 11. studenog 1703., posljednji muški potomak knezova Zrinskih
N3. Judita Petronela, (*Ozalj, 1652, †Zagreb, 1699.); opatica (Klarisa)
N4. Zora Veronika, (*Ozalj, 1658., †Klagenfurt, 29. siječnja 1735.); opatica (Uršulinka)

K3. [2. brak] Barbara
K4. [2. brak] Elizabeta II.; suprug: Toma Erdödy
K5. [2. brak] Suzana; 1. suprug: Albert Lenković; 2. suprug: grof Nikola Nádasdy

J5. [1. brak] Doroteja (Dorica), (*1550); †1617.); ∞ suprug: od 30. siječnja 1566. Baltazar Baćan (mađ. Batthyány) (†1588.)
J6. Krsto, (*1551, †1573.);
J7. Uršula, (*21.kolovoza 1552.; †12.veljače 1593.); ∞ 1. suprug: Ivan (János) Perényi; 2. suprug: Čakovec, 1570, grof Nikola Banić ili Banfi (mađ. Bánffy) Donjolendavski (*1547, †?)
J8. Barbara, (*1554.); ∞ suprug: (svadba u dvorcu Bojnice (mađ. Bajmóc), Slovačka, 17. siječnja 1569.) barun Aljoša (Aleš ili Aleksej, mađ. Elek) Thurzo od Betlanovaca (mađ.Bethlenfalva) (†5.ožujka 1594.)
J9. Margareta IV., (*1555, †1588); ∞ suprug: (svadba u gradu Eberau (mađ. Monyorókerék) u južnom Gradišću, Austrija, 9. siječnja 1569.) Nikola Homonnai Drugeth (*1538, †30. kolovoza 1580.)
J10. Ana II., (*1557, † kao dijete)
J11. Vuk, (*1558, † kao dijete)
J12. Nikola V., (*19. veljače 1559., †1605.)
J13. Magdalena, (*1561, ∞ 1. suprug: 19. siječnja 1584. Stjepan Telekessy; 2. suprug: grof Jan Jakub od Thurna (†1597.)
J14. [2. brak] Ivan III., (*1565, † Vyšši Brod (njem.Hohenfurt), grad u južnoj Češkoj 24. veljače 1612.); ∞ supruga: (svadba u gradu Český Krumlov (njem. Krumau) 7. studenog 1600.) grofica Maria Magdalena z Kolowrat

I6. Petar III., † Beč, 1547

D2. [2. brak] Nikola I., †1439
D3. Ana I., *1410
D4. Margareta I., *1410

Vidi još

Bilješke

↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 398.
↑ http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=11053
↑ Hrvatska opća enciklopedija, str. 777.
↑ Hrvatska opća enciklopedija, str. 777.
↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 398.
↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 398.
↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 398.
↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 399.
↑ http://plemstvo.hr/sdrinias-ob.htm
↑ http://www.croatianhistory.net/etf/subich.html
↑ http://www.croatianhistory.net/etf/subich.html

Literatura

Hrvatska opća enciklopedija, sv. XI, LZMK, Zageb, 2009. ISBN 978-953-6036-41-7
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XX, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-20-5

Vanjske poveznice

[1] Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 398.

[2] ttp://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=11053

[3] Hrvatska opća enciklopedija, str. 777.

[4] Hrvatska opća enciklopedija, str. 777.

[5] Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 398.

[6] Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 398.

[7] Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 398.

[8] Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 399.

[9] ttp://plemstvo.hr/sdrinias-ob.htm

[10] ttp://www.croatianhistory.net/etf/subich.html

[11] ttp://www.croatianhistory.net/etf/subich.html

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]