Fadil Hoxha – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
slika
struktura
Red 18:
'''Fadil Hodža''' (Fadil Hoxha) je bio [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] [[komunizam|komunistički]] političar [[albanci|albanske]] nacionalnosti, rodom s [[Kosovo|Kosova]] gdje je obavljao važne funkcije.
 
== Biografija ==
Rođen je i odrastao u [[Đakovica|Đakovici]], tada pod [[Kraljevina Srbija|srpskom]], a kasnije pod [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskom]] vlašću. Kao mladić je emigrirao u [[Albanija|Albaniju]] kako bi mogao pohađati gimnaziju na [[albanski jezik|albanskom jeziku]]. Prilikom školovanja u [[Skadar|Skadru]] i [[Elbasan]]u je došao u kontakt s komunističkim grupama te prihvatio [[marksizam-lenjinizam]].
 
Rođen je i odrastao u [[Đakovica|Đakovici]], tada pod austrijskom, [[Kraljevina Srbija|srpskom]], a kasnije pod [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskom]] vlašću. Kao mladić je emigrirao u [[Albanija|Albaniju]] kako bi mogao pohađati gimnaziju na [[albanski jezik|albanskom jeziku]]. Prilikom školovanja u [[Skadar|Skadru]] i [[Elbasan]]u je došao u kontakt s komunističkim grupama te prihvatio [[marksizam-lenjinizam]].
 
=== Drugi svjetski rat ===
 
Godine [[1941]]. je za vrijeme [[drugi svjetski rat u Jugoslavija|drugog svjetskog rata]] došao na Kosovo i počeo raditi kao učitelj. Taj je posao ubrzo napustio kako bi se priključio [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskim partizanima]] koji su se borili protiv italijanskih i njemačkih snaga. Ubrzo se pokazao kao sposoban komandant, osnivajući jedinice koje su bile pretežno popunjene albanskim stanovništvom. Za svoje je ratne zasluge kasnije odlikovan ordenom [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodnog heroja Jugoslavije]].
 
=== Period SFRJ ===
 
Hodža je nakon rata imao niz važnih dužnosti u tadašnjoj Autonomnoj oblasti Kosovo i Metohija, a kasnije [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|Socijalističkoj autonomnoj pokrajini Kosovo]]. Međutim, tek je nakon [[brijunski plenum|brijunskog plenuma]] 1966. godine, na kome je srušen tvrdolinijaški šef [[UDBA]]-e [[Aleksandar Ranković]] dobio mogućnost da napreduje u najviše vrhove [[Komunistička partija Jugoslavije|Partije]].
Linija 26 ⟶ 32:
Tamo se zalagao za što širu autonomiju Kosova u okviru tadašnje [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]], odnosno Jugoslavije. Ti su napori urodili nizom ustavnih reformi od [[1968]]. godine, a koje su svoj vrhunac dobile [[1974]]. godine kada je usvojen [[ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.)|novi federalni ustav]] kojim je SAP Kosovo de facto po svojim pravima izjednačeno s ostalim republikama. Pod Hodžinim pokroviteljstvom je 1970. godine osnovan [[Univerzitet u Prištini|Prištinski univerzitet]] kao i [[Akademija nauka i umetnosti Kosova|Kosovska akademija nauka i umetnosti]].
 
Hodža se, međutim, suprotstavio radikalnim albanskim nacionalistima koji su u proljeće [[1981]]. godine pokrenuli demonstracije s zahtjevom da Kosovo i formalno postane republika. S druge strane, kako su etničke tenzije na Kosovu eskalirale, tako je i kosovsko rukovodstvo postajalo predmetom kritika u Srbiji, odnosno zahtjeva da se autonomija ukine.

=== Raspad Jugoslavije ===

Iako penzioniran, Hodža je postao predmetom optužbi za albanski nacionalizam, pogotovo kada je na vlast u Srbiji došao [[Slobodan Milošević]]. U jesen 1987. je njegova navodna izjava kojim silovanja Srpkinja i Crnogorki na Kosovu tumači seksualnim frustracijama mladih Albanaca i traži da se problem riješi uvozom promiskuitetu sklonih konobarica iz drugih krajeva SFRJ izazvala demonstracije, a potom je izbačen iz [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]]. Godine 1991. Hodža je uhapšen.
 
Nakon [[kosovski rat|kosovskog rata]] Hodža je 2001. godine umro u rodnoj Đakovici gdje je sahranjen s najvišim državnim počastima.
 
== Dela ==
 
Hoxha je godine 1980. izdao ratni dnevnik ''[[Kur pranvera vonohet]]'' (Kad proljeće kasni) po kojem je [[Radio-televizija Priština|TV Priština]] snimila dramska serija|dramsku seriju, početkom 1980-ih prikazanu na programu [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT]]-a.