Žene u antičkom Rimu – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
|||
Red 192:
== Robinje ==
[[Oslobođenici|Oslobođenice]] su bile [[Ropstvo u antičkom Rimu|robinje]] koje su oslobođene postupkom [[Manumisija|manumisije]] ''(manumissio)''. Oslobođena robinja morala je jedno vreme ostati u službi svog bivšeg gospodara, a uslovi te službe mogli su biti deo prethodnog dogovora o puštanju robinje na slobodu. Bivši gospodar postajao je njen [[Patronat u antičkom Rimu|patron]]. S druge strane, i patron je prema svojim klijentima imao izvesne obaveze, kao što je plaćanje dogovorenih usluga i pružanje pravne pomoći. Odnos između patrona i klijenata bio je jedan od temelja društvene strukture antičkog Rima, a propust da se izvrše očekivane obaveze donosio je prezir i ukor. Oslobođene robinje uglavnom su uživale isti status kao i žene koje su bile rođene slobodne. No, pošto prema rimskom zakonu rob nije imao zakonitog oca, oslobođeni robovi nisu uživali pravo nasleđivanja, osim ako nisu bili imenom spomenuti u oporuci.
Odnos između bivše robinje i njenog patrona mogao je biti komplikovan. Poznat je jedan pravni slučaj, gde je žena po imenu Petronija Justa pokušala dokazati ― bez pismenog dokaza ― da je rođena slobodna. Njena je majka, doduše, bila robinja u domaćinstvu Petronija Stefana i Kalatorije Temije, ali Justa je dokazivala da je ona sama rođena tek kad je njena majka već bila oslobođena manumisijom. Kalatorija, sad već udovica, sa svoje je strane tvrdila da se Justa rodila pre no što joj je majka bila oslobođena te da je i sama bila oslobođena manumisijom, pa stoga svojoj bivšoj gospodarici duguje usluge kakve treba da se pružaju patronu. Kalatorija nije imala pismenih dokaza o navodnoj manumisiji, pa se slučaj morao rešavati samo na temelju iskaza svedoka.{{sfn|Crook|1984|loc=str. 48–50}}
| |||