Drugi čečenski rat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
filmovi o ratu |
||
Red 54:
==Prva faza rata==
===Ruska vojska ulazi u Čečeniju===
[[Datoteka:Aslan_Maskhadov.jpg|right|thumb|225px|Čečenski predsjednik Aslan Mashadov]]▼
{{glavni|Rusko bombardiranje Čečenije 1999.}}
▲[[Datoteka:Aslan_Maskhadov.jpg|right|thumb|225px|Čečenski predsjednik Aslan Mashadov]]
Drugi oružani sukob u Čečeniji je započeo samo nekoliko tjedana nakon što je Putin zauzeo poziciju ruskog premijera. Moskva je tvrdila da se radi o "[[Antiterorista|antiterorističkoj operaciji]]" čiji je cilj "likvidirati terorističke skupine koje su našle utočište u Čečeniji".{{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 4}} Kako su ruske snage počele ulaziti u tu republiku, čečenski predsjednik [[Aslan Mashadov]] je pozvao na pregovore kako bi se kriza riješila mirnim putem, ali je to odbila Moskva. 30.9. započet je masovni kopneni napad na sjevernu Čečniju, koji je imao više uspjeha jer je ovog puta moblizirano 90.000 vojnika, dvostruko više u usporedbi sa 35.000 koliko ih se borilo u Prvom čečenskom ratu.{{sfn|Youngs|2000|loc=str. 15}} Čečenski borci su s druge strane imali tek oko 26.000 boraca.{{sfn|Jeffries|2004|loc=str. 44}} Mashadov je pozvao sve frakcije na ujedinjenu borbu protiv ruske invazije, ali su zabilježeni znakovi razjedinjenosti u vodstvu jer su neki militanti tražili "pakt o nenapadanju" sa ruskim vojnicima.{{sfn|Youngs|2000|loc=str. 15}} Kaos i nasilje tijekom tri godine neovisnosti Čečenije nagnao je neke da radije podupru Rusiju u nadi da će im ona osigurati red i stabilnost. Među njima je bio i [[Ahmed Kadirov]], koji se je borio na čečenskoj strani u [[Prvi čečenski rat|prvom ratu]], samo da bi prešao na rusku stranu 1999. te kasnije postao prvi predsjednik proruske vlade. Njegovi motivi su navodno duboko neslaganje sa jačanjem vahabističkog pokreta u zemlji, kao i briga o lošem stanju čečenskog društva tijekom Mashadove vladavine.{{sfn|Sakwa|2005|loc=str. 265-288}} Smatra se da su neke ruske vojne operacije olakšali proruski čečenski suradnici unutar same Čečenije.{{sfn|Szászdi|2008|loc=str. 80}} Istodobno, u [[Moskva|Moskvi]] su mještani čečenskog podrijetla podvrgnuti šikaniranju i privođenju od strane policije.<ref>[[#AI1-12-1999|Amnesty International, ''1.12. 1999.'']], str. 23-26</ref>
Red 81:
{{glavni|Bitka za Grozni (1999-2000)}}
[[Datoteka:Grozny - damaged flat building (2006).jpg|desno|mini|225px|Uništena zgrada u Groznom]]
Grozni je tijekom rata bio podvrgnut teškom bombardiranju i razaranju. Uništenje grada doseglo je takve razmjere da su ga neki usporedili da "čečenskim [[Staljingrad]]om".{{sfn|Guardian|1999}}{{sfn|Service|2006|loc=str. 164}} Grozni je postao najrazoreniji grad [[Europa|Europe]] 90-ih, te je pretrpio i veće štete od [[Vukovar]]a i [[Sarajevo|Sarajeva]].{{sfn|Sakwa|2005|loc=str. 182}} Nekoliko hiljada civila je poginulo
Za razliku od teškog ruskog naoružanja i [[Oklopno vozilo|oklopnih vozila]], čečenski borci su bili lagano naoružani [[mitraljez]]ima, granatama i izbacivačima granata. Taktika im je bila jednostavna: čekali bi dok bi se kolona federalnih snaga približila središtu Groznog, a onda bi odvojili tenkove od pješačke potpore, te ih onda napali granatama. 131. motorizirana brigada je tako uništena 31.12., kada je upala u zasjedu. Vojnici koji su bježali iz zapaljenih vozila su se našli pod paljbom.{{sfn|German|2003|loc=str. 133}} Čečenskim borcima u ratu se pridružio i određen broj stranih dobrovoljaca, uglavnom muslimana, među kojima su bili i [[Arapi]], [[Tadžiki]], [[Afganistanci]], [[Kazasi]] i [[Uzbeci]].<ref>[[#HRW1-4-2000|Human Rights Watch, ''1.4. 2000.'']] - Background</ref> Počevši od [[Napadi 11. septembra 2001.|9/11]], neki su pokušali povezati čečenski otpor Rusiji sa
===Bitke na planinama===
Red 137:
===Presuda Europskog suda za ljudska prava===
[[Datoteka:14-02-06-Parlement-europ%C3%A9en-Strasbourg-RalfR-003.jpg|right|thumb|225px|Europski sud za ljudska prava]]
25.2. 2005., [[Europski sud za ljudska prava]] u predmetu ''Kašijev i Akajeva protiv Rusije'' donio je presudu prema kojoj je Rusija odgovorna za [[Ubojstvo|smaknuća]], [[mučenje]], prisilne nestanke, nezakonitog uništavanja imovine te zbog propusta što nije pravilno istražila ova nedjela. Potvrđen je i sustavni obrazac kršenja ljudskih prava u Čečeniji za vrijeme drugog rata.{{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 3}} HRW navodi da je, s obzirom na neuspjeh ruskke vlade pod vodstvom Putina da primijeni kaznenu odgovornost na svoje snage zbog zločina u Čečeniji, ova presuda "dala obitelji žrtava jedini vid nekakve [[Pravda|pravde]] koja im je uskraćena u Rusiji". Do 2007., preko 200 sudskih predmeta iz Čečenije se našlo na Europskom sudu.{{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 3}} Ruske vlasti su prijave o kriminalnim radnjama u Čečeniji često zamrznuli te potom ponovno pokrenuli istraživanje i do šest godina, bez da su došli do ikakvog zaključka ili pokrenuli kazneni postupak protiv osmunjičenih pojedinaca.{{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 6}} HRW je navela da je samo jedan službenik osuđen zbog nanošenja fizičke boli protiv zatvorenika do 2007.{{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 8}}
Na temelju presude, HRW je pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Rusiju kako bi se pokrenula istraga protiv generala Jakova Nedobitka i Vladimira Šamanova zbog vojne operacije u Katir-Jurtu koja je dovela do gubitka života civila, kao i istrage protiv generala [[Alexandar Ivanovič Baranov|Aleksandra Baranova]] zbog naredbe da se ubije jedan osumnjičenik.{{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 16}} Do 2014., Sud je kasnije donio ukupno 120 sličnih presuda povezanih sa nestancima na sjeveru Kavkaza od 1999. U posljednoj presudi, ''Pitsajeva i drugi protiv Rusije'', utvrđeno je da ruska vlada mora isplatiti 1.928.000 [[Evro|Evra]] odštete obiteljima kojima je 36 pripadnika obitelji oteto od vojske ruske federacije uglavnom usred noći u njihovim kućama, te im se od tada izgubio svaki trag.<ref>[[#Sud|Europski sud za ljudska prava - Presuda, ''1.9. 2014.'']]</ref>
==Filmovi==
Ruski filmovi koji su se bavili tematikom drugog čečenskog rata uključuju ''Dom durakov'' (2002), ''Proriv'' (2006),{{sfn|Osborn|15.5. 2006}} ''[[Vojna (film)|Rat]]'' (2002), i ''[[Aleksandra (film)|Aleksandra]]'' koji je nominiran za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Cannes]]u.{{sfn|Festival de Cannes|2007}} U međunarodnoj produkciji, tu su [[Finska|finski]] dokumentarni film ''Tri sobe melankolije'' (2004){{sfn|Honkasalo|2005}} i američki triler ''[[Proof of Life]]'' u kojem glumce [[Meg Ryan]] i [[Russell Crowe]]. Rat je bio predmetom i francuskog dramskog filma ''[[The Search (2014 film)|Potraga]]'' [[Michel Hazanavicius|Michela Hazanaviciusa]] iz 2014., koji je nominiran za Zlatnu palmu u Cannesu.{{sfn|Festival de Cannes|2014}}
==Bilješke==
Linija 153 ⟶ 156:
*{{cite book|title=Routledge Handbook of Russian Politics & Society|first1=Graeme |last1=Gill|first2= James |last2=Young|publisher=Routledge|year=2013|isbn= 9781136641022|ref=harv}}
*{{cite book|last1=Huérou| first1=Anne Le |first2=Aude |last2=Merlin|first3= Amandine |last3=Regamey| first4= Elisabeth |last4=Sieca-Kozlowski| title=Chechnya at War and Beyond | publisher=[[Routledge]]|year= 2014|isbn=9781317756170| ref=harv}}
*{{cite book|last=Human Rights Watch| title=World Report 2004| year=2004|isbn=9781564322944|ref=harv}}
*{{cite book|last=Hunter| first=Shireen| title=Islam in Russia: The Politics of Identity and Security| publisher=M.E. Sharpe|year= 2004| isbn=9780765612823|ref=harv}}
*{{cite book|last=Jeffries| first=Ian| title=Countries of the Former Soviet Union at the Turn of the Twenty-First Century: The Baltic and European States in Transition| publisher=Routledge |year=2004|isbn=9781134528264|ref=harv}}
Linija 191 ⟶ 195:
*{{cite web|ref=MacKinnon| author=Mark MacKinnon| url=http://www.theglobeandmail.com/news/world/in-rebuilt-grozny-an-awkward-peace-with-russia/article552926/| title=In rebuilt Grozny, an awkward peace with Russia| date=9.3. 2012.| publisher=Globe and Mail}}
*{{cite web|last=Mihovilović|first=Maroje|year=6.4. 2010|title=http://www.nacional.hr/clanak/81127/novi-brutalni-lider-cecena|title=Novi, brutalni lider Čečena|publisher=[[Nacional]]|ref=harv}}
*{{cite web|last=Osborn| first=Andrew|year=15.5. 2006| title=Kremlin film makes heroes out of paratroops it left to be massacred| url=http://www.independent.co.uk/news/world/europe/kremlin-film-makes-heroes-out-of-paratroops-it-left-to-be-massacred-478266.html| publisher=[[The Independent]]| ref=harv}}
*{{cite web| last=Sweeney| first=John| year=15.10. 2000| publisher=Guardian|title=Cries from Putin's torture pit| url=http://www.theguardian.com/world/2000/oct/15/russia.chechnya|ref=harv}}
*{{cite web|ref=Zarakhovich |author=Yuri Zarakhovich| url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,464414,00.html| publisher=[[Time (časopis)|Time]]| date=13.7. 2003| title=Awfully Familiar: Is Chechnya Turning Into Palestine?}}
Linija 238 ⟶ 243:
{{refbegin}}
*{{cite web|last=[[Europska komisija]]| year=2011| url=http://ec.europa.eu/echo/files/aid/countries/2011_chechnya_factsheet_en.pdf| title=12 Years of Humanitarian Aid for Chechnya| ref=harv}}
*{{cite web|last=Festival de Cannes| year=2007| title=Alexandra| url=http://www.festival-cannes.com/en/archives/ficheFilm/id/4434590/year/2007.html| ref=harv}}
*{{cite web|last=Festival de Cannes|year=2014| title=Competition - The Search: Chronicle of a forgotten war by Michel Hazanavicius| url=http://www.festival-cannes.com/en/theDailyArticle/61024.html| author=Hannah Benayoun|ref=harv}}
*{{cite web|last=Grozny project| year=2008| title=Post-conflict restoration of the city of Grozny - Program “The city without any signs of war”| url=http://mirror.unhabitat.org/downloads/docs/9124_60919_GroznySubmission.pdf| ref=harv}}
*{{cite web|last=History Guy| title=The Second Chechen War (1999-Present)| url=http://www.historyguy.com/chechen_war_two.html| ref=harv}}
Linija 247 ⟶ 254:
*{{cite web|last=Bagot| first=Elizabeth| url=https://web.stanford.edu/group/sjir/pdf/Chechnya_11.1.pdf| title=US Ambivalence and the Russo-Chechen Wars: Behind the Silence| publisher=Stanford Journal of International Relations| ref=harv}}
*{{cite web| ref=Gutman| author=Roy Gutman| date=1.4. 2014| title=Russia’s history and politics, not U.S. policies, drive Putin in Ukraine, book argues| url=http://www.mcclatchydc.com/2014/04/01/223090_russias-history-and-politics-not.html?rh=1}}
*{{cite web|last=Honkasalo| first=Pirjo| year=2005| title=3 Rooms for Melancholia| url=http://www.icarusfilms.com/new2005/3r.html| publisher=icarusfilms.com| ref=harv}}
*{{cite web|last=Johnston| first=Robert|url=http://www.johnstonsarchive.net/terrorism/terr-russia.html| year=2014| title=Terrorist attacks in Russia (with statistical summary)| ref=harv}}
*{{cite web|last=WPS| title=On losses in Russian army| year=1.2. 2008| url=http://www.wps.ru/en/pp/military/2008/02/01.html| ref=harv}}
| |||