Informbiro – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 23:
Tihi sukob između Moskve i Beograda tinjao je još od osnivanja Kominforma. Došlo je do prvih razmimoilaženja na relaciji [[Beograd]]-[[Moskva]] naročito po pitanju [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]]. Staljin je javno iskritikovao [[Georgi Dimitrov]]a i ocenio da je ta odluka preuranjena. Staljinu nije odgovarala Titova vodeća uloga u Albaniji i Grčkoj, gde je tada besneo [[Grčki građanski rat|građanski rat]]. Bojao se da će jugoslavenska potpora [[Grčki partizani|grčkim partizanima]] izazvati sukob sa Zapadom, na što SSSR nije bio spreman.<ref name="jutarnji"/>
 
Prva mera je bila ta što su [[Sovjeti]] iz Jugoslavije povukli svoje vojne stručnjake pod izgovorom da se prema njima nije postupalo gostoljubivoneprijateljski. U Jugoslaviji su se posle ovoga poskidaliposkidani portreti sa likom Staljina, a Titovi su nestajali u istočnim zemljama. Potom su krenuli sukobi dopisima. Staljin je na čelo KPJ želio postaviti lojalnije kadrove poput [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]]. On je, od ožujka do svibnja 1948., u tri tajna pisma upućena vodstvu KPJ, pokušavao izazvati raskol u jugoslavenskom vrhu.<ref name="jutarnji"/> Na sastanku CK KPJ koji se sastao da odgovori na Staljinovo pismo, Tito je rekao:
 
{{citat|Primiti pismo SKP(b), to je zabluda. I oni moraju da saznaju da je to zabluda. Primiti pismo, znači biti podlac, priznati ono što nije. Mislim da imamo pravo da govorimo na ravnoj nozi sa Sovjetskim Savezom... Kod njih postoji duboko nerazumijevanje onoga što se desilo kod nas... Ti si [[Sreten Žujović|Crni]], sebi uzeo pravo da više voliš SSSR od mene... Naša Partija je čista kao sunce. Ti, Crni, hoćeš da razbiješ njeno jedinstvo, hoćeš da razbiješ njeno rukovodstvo koje već jedanaest godina radi zajedno. To je rukovodstvo vezano krvlju sa narodom. Mi smo taj narod pozivali da daje najveće žrtve. Taj narod ne bi nas htio da trpi ni jedan dan kad bismo se pokazali nedostojni tih žrtava...<ref name="Požar">Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'' (str. 336), Beograd, 1989.</ref>|[[Tito]]}}
Staljin je na čelo KPJ želio postaviti lojalnije kadrove poput [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]]. On je, od ožujka do svibnja 1948., u tri tajna pisma upućena vodstvu KPJ, pokušavao izazvati raskol u jugoslavenskom vrhu.<ref name="jutarnji"/> CK [[KPJ]] je odgovorio svojim pismom od [[13. april]]a [[1948]]. Staljin potom zakazuje novo zasedanje Informbiroa u [[Bukurešt]]u koje će raspravljati o situaciji u Jugoslovenskom CK. Tražio je da jugoslavensko rukovodstvo pošalje delegate na ovo zasedanje, a po mogućstvu da i sam [[Tito]] dođe. Tito mu je parirao uhićenjem Hebranga te odbijanjem da se suoči sa sovjetskim kritikama na zasjedanju članica Informbiroa što je zakazano u Bukureštu za konac lipnja 1948.<ref name="jutarnji"/>
 
Staljin je na čelo KPJ želio postaviti lojalnije kadrove poput [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]]. On je, od ožujka do svibnja 1948., u tri tajna pisma upućena vodstvu KPJ, pokušavao izazvati raskol u jugoslavenskom vrhu.<ref name="jutarnji"/> CK [[KPJ]] je odgovorio svojim pismom od [[13. april]]a [[1948]]. Staljin potom zakazuje novo zasedanje Informbiroa u [[Bukurešt]]u koje će raspravljati o situaciji u Jugoslovenskom CK. Tražio je da jugoslavensko rukovodstvo pošalje delegate na ovo zasedanje, a po mogućstvu da i sam [[Tito]] dođe. Tito mu je parirao uhićenjem Hebranga te odbijanjem da se suoči sa sovjetskim kritikama na zasjedanju članica Informbiroa što je zakazano u Bukureštu za konac lipnja 1948.<ref name="jutarnji"/>
 
== Prva rezolucija Informbiroa protiv KPJ u Bukureštu ==