Pokušaj stvaranja Balkanske Federacije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 95:
 
== Raskid Tita i Staljina ==
{{main|Raskid Tita i Staljina|Informbiro}}
[[Datoteka:EasternBlocAfter.png|desno|mini|Karta istočnog bloka nakon što se Jugoslavija suprotstavila Staljinu.]]
 
Red 109:
 
Članovi CK KPJ su izjavu Žujovića okvalifikovali kao pokušaj razbijanja CK i Partije. Sutradan 13. aprila, na adresu Plenuma je stiglo pismo od A. Hebranga, koji je, takođe, podržavao Staljina. Na Plenumu je donesena odluka da se ispita antipartijska i antidržavna djelatnost Žujovića i Hebringa, zbog čega je formirana specijalna komisija.<ref name="Popović"/>
 
Od 20. do 28. juna [[1948]]. je održano savetovanje [[Kominform]]a u Bukureštu, na kojem je izglasana rezolucija protiv Jugoslavije, čime je počeo otvoren sukob i blokada Jugoslavije. Ocenjeno je da su jugoslovenski rukovodioci “pošli putem odcjepljenja od jedinstvene socijalističke fronte protiv imperijalizma, putem izdaje međunarodne solidarnosti radnog naroda i putem prelaska na pozicije nacionalizma”. U zaključku, “zdravi elementi” unutar KPJ pozivaju se na svrgavanje Titova vodstva.<ref name="jutarnji"/> Malo je ko vjerovao da će Tito ostati na vlasti.<ref name="Popović"/>
 
Pokazalo se da je upravo zbližavanje tri balkanske zemlje - Bugarske, Jugoslavije i Albanije, u čemu je Jugoslavija imala inicijativu, izazvalo negativnu reakciju Staljina. KPJ je težila da igra ulogu lidera u odnosima sa susjednim državama, što je protivurečilo hijerarhijskom modelu odnosa socijalističkog lagera sa samo jednim jakim centrom u Moskvi.<ref name="Popović"/>