Balkanska federacija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 100:
 
Sa prvog zasedanja [[Antifašističko veće narodnog oslobođenja Albanije|Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Albanije]] (AVNOA) u Permetu [[24. 5.|24. maja]] [[1944]]. poslat je telegram Titu u kome se kaže da je borba naroda Jugoslavije "garantija bratstva balkanskih naroda i ostvarenja ideje balkanske konfederacije".<ref>Vladimir Dedijer, Jugoslovensko-albanski odnosi (str. 94.), Beograd 1949.</ref> Smatralo se da će albansko-jugoslovenski odnosi (zajedno sa pitanjem [[Kosovo|Kosova]]) biti razrešeni u sklopu socijalističke balkanske konfederacije.<ref name="Bogdanovnić"/>
 
Istovremeno, u jesen 1944. godine na sastanku jugoslovenske i bugarske delegacije se raspravljalo o federaciji. [[Georgi Dimitrov]] je 23. novembra 1944. zapisao u svom dnevniku "tada smo se dogovorili o pripremi za sklapanje saveza između Bugarske i Jugoslavije, imajući u vidu perspektivu stvaranja zajedničke federacije Južnih Slovena".<ref name="Popović">[https://www.scribd.com/doc/100756062/Danijela-D-POPOVI%C4%86-REZOLUCIJA-INFORMBIROA-I-1948-GODINA-U-O%C4%8CIMA-RUSKIH-ISTORI%C4%8CARA-I-ISTRA%C5%BDIVA%C4%8CA Rezolucija Informbiroa i 1948. godina u očima ruski historičara i istraživača]</ref> U predlogu Sporazuma o savezu, koji su razradili dvojica lidera BKP G. Dimitrov i V. Kolarev, je stajalo:
 
{{citiranje|Ovaj savez će biti važan korak za povezivanje svih balkanskih naroda, radi zaštite od bilo kakve agresije i radi objezbjeđivanja sigurnosti i prosperiteta na Balkanu.<ref name="Popović"/>}}
 
Staljin se posebno interesovao za odnose Jugoslavije sa susjednom Albanijom, naročito za namjere Beograda da potpiše sporazum sa njom o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći.<ref name="Popović"/> Staljin je skrenuo pažnju Jugoslovenima na mogućnost komplikovanja odnosa sa Engleskom, zbog