Golosjemenjače – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.6.4) (robot Dodaje: lbe:Ттарлил мурхь
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: mhr:Иман кушкыл; kozmetičke promjene
Red 16:
| dvoimeno_autorstvo =
}}
'''Golosjemenjače''' su [[biljke]] potpuno prilagođene životu na kopnu. Danas je poznato oko 800 vrsta koje se dijele na dvije skupine: [[četinjače]] i [[perastolisnate sjemenjače]].
==Četinjače Četinjače ==
[[Datoteka:Picea omorika0.jpg||lijevo|thumb|200px|[[Smreka]]]]
Ime četinjače dolazi od izgleda i građe njihovih tvrdih igličastih [[list]]ova koji su u vazdazeleni. To su, ponekad vrlo visoka, [[stablo|stabla]] ili grmovi, rasprostranjeni uglavnom sjevernom polutkom. Susrećemo ih najčešće u okviru [[šuma|šumske]] vegetacije. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Autohtonost|autohtono]] je zastupljeno dvadesetak vrsta, unutar porodica: [[borovke]], čempresi i tise. Među četinjače također spadaju najstarija živuća (do 4000 godina) i najveća stabla, [[mamutovac|mamutovci]] - izgrađuju šume u planinskom području zapada [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].
== Perastolisnate sjemenjače ==
Imaju peraste listove. Zastupljene su unutar porodica: cikadine i kositrenice.
 
== Razmnožavanje ==
U [[češer]]ićima se nalaze spolni organi. Muške češeriće čine prašnički listovi skupljeni u rese. Svaki prašnički list ima dvije peludnice sa peludnim zrncima. U svakom [[pelud]]nom zrncu su dvije nepokretne spolne stanice. Ženske češeriće čine plodni listovi. U svakom plodnom listu su dva sjemena zamatka sa ženskom spolnom stanicom. Sjemeni zameci leže otvoreno na plodnim listovima, i kažemo da su goli. Zato se ova skupina biljaka naziva golosjemenjače. Zrnca peluda su lagana, pa ih raznosi [[vjetar]]. Donese li ih do sjemenih zametaka ženskog češerića, dolazi do [[oprašivanje|oprašivanja]]. Nakon oprašivanja dolazi do [[oplodnja|oplodnje]]. Iz oplođene jajne stanice nastaje klica-zametak nove biljke. Iz sjemenih zametaka na svakom plodnom listu nastaju dvije [[sjeme]]nke. Zeleni plodni listovi se odrvene i rašire. Listovi sa sjemenkama čine [[plod]], češer. Zreli češer je okrenut prema dolje. Sjemenke su lagane, ispadaju iz češera i raznosi ih vjetar. Zadržavaju pričuvnu [[hrana|hranu]]. U povoljnim prilikama sjemenke prokliju u novu biljku. Za oplodnju kod većine vrsta nije potrebna [[voda]]. Biljkama [[ginkgo]] i [[cikas]] je potrebna voda za [[razmnožavanje]] i imaju gibljive spermatozoide. Oni su dokaz [[evolucija (biologija)|evolucije]] i zovemo ih „živi relikti“.
== Podrijetlo ==
Golosjemenjače su prevladale [[Zemlja|Zemljom]] u [[paleozoik]]u. Dolaskom suhe [[klima|klime]] [[papratnjače]] počinju izumirati, zbog nestašice vode potrebne za razmnožavanje. Među njima je bilo papratnjača, koje su umjesto spora imale sjemenke. Od njih su se razvile golosjemenjače.
== Značenje golosjemenjača ==
* [[Drvo]] – koristi se u građevinarstvu i kao [[sirovina]] za [[celuloza|celulozu]].
* [[Smola]] – pripadnici porodice borova i čempresa imaju smolu s [[lijek|ljekovitim]] svojstvima.
* Iglice – iglice borova se također koriste u [[farmacija|farmaceutske]] svrhe.
* [[Hortikultura]]
 
[[Kategorija:Golosjemenjače| ]]
Red 62:
[[lt:Pušūnai]]
[[lv:Kailsēkļi]]
[[mhr:Иман кушкыл]]
[[mk:Четинари]]
[[nl:Coniferen]]