Otvori glavni meni

Izmjene

Obrisano 749 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka uređivanja
{{dz}}
{{Baranjski leksikon}}
:''Ostala značenja imena i riječi '''Jagodnjak''' vidjeti na [[Jagodnjak (razvrstavanje)]]''
{{Naselje u Hrvatskoj|
ime = Jagodnjak-Јагодњак |
}}
'''Jagodnjak''' (mađ. ''Kácsfalu'', narodski ''Kačvala'' ili ''Kačvola'', srp. ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak|Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], [[Hrvatska]].
[[Datoteka:Jagodnjak Municipal Building.JPG|left|thumb|350px|Jagodnjak, zgrada opštine]]
 
== Geografski položajGeografija ==
Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], 25 km sjeverozapadno od grada [[Osijek]]a te 17 km (cestom) južno od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]], na nadmorskoj visini od 90 m (po ''Korenčiću'': 86 m). Površina naselja je 59,16 km².
 
Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): '''Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine''' (kod ''Feldbauera'' ''Šakarin''), '''Trbićeva Ada''' i '''Zornice''' (kod ''Korenčića'' i ''Feldbauera'' ''Zornica'').
 
Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta|županijskoj cesti]] '''Ž4041''' ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/).
 
Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac|Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir|Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda|Dardom]], a na jugu s rijekom [[Drava|Dravom]].
|izvor = Navedeno u tekstu
}}
<br />
Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 24 st./km².
 
Naselje Jagodnjak imalo je [[2001]]. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 24 st./km².
Broj stanovnika u posljednjih 150 godina kretao se ovako: '''2.167''' (1857. g.), '''2.212''' (1869. g.), '''2.064''' (1880. g.), '''2.282''' (1890. g.), '''2.280''' (1900. g.), '''2.462''' (1910. g.), '''2.381''' (1921. g.), '''2.624''' (1931. g.), '''2.706''' (1948. g.), '''2.678''' (1953. g.), '''2.967''' (1961. g.), '''2.348''' (1971. g.), '''2.259''' (1981. g.), '''1951''' (1991. g.), '''1.469''' (2001. g.).
 
Svi zaseoci, navedeni u rubrici ''Geografski položaj'', u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci za godine 1857-1971. su iz [[Baranjska građa|Korenčićeve]] knjige, za 1981. godinu iz knjige [[Baranjska građa|Ćurčić-Kićoševljeve]], a za 1991. iz [[Baranjska građa|Hrvatskog enciklopedijskog rječnika]]. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - '''2274''', 1910. - '''2486''', 1931. - '''2625''', 1971. - '''2347''' i 1991. - '''1794'''.).
 
== Historija ==
[[Datoteka:JagodnjakKrstiBunar.jpgJPG|leftmini|250px|thumb|OsnovnaKrst i arteljski školabunar u Jagodnjaku]]
[[Datoteka:Jagodnjak Municipal Building.JPG|leftmini|thumb|350px250px|Jagodnjak, zgrada opštineopćine]]
=== [[Ime]] ===
Današnje [[službeno ime]] naselje je dobilo [[1922]]. godine po jednoj [[rudina|rudini]] koja i danas postoji u [[atar]]u, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime '''Kačvala''' ili '''Kačvola'''. To ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo imena. Prema knjizi [[Baranjska građa|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje 1690. godine mjesto dobiva nezvanično ime '''Kačvala'''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Eparhija budimska|Budimske eparhije]].
 
Krešimir Međeral-Sučević tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena ''Kács'' i imenice ''falu'' (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: ''Kácsfalva''. Njemački oblik glasi ''Katschfeld'''. Prota Mihaldžić tvrdi da je [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime [[složenica]]: ''Kács'' ([[turski jezik|tur.]] ''Gač'' - bježi, spašava se) + mađ. ''falu'' (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. ''kacsa'' ([[patke|patka]]) te da ime ''Kácsfalu'' znači ''Pačje selo''.
 
=== [[Etnik]] ===
Stanovnik Jagodnjaka je '''Jagodnjačanin''', a stanovnica je '''Jagodnjačanka'''. Jagodnjačani se često nazivaju i '''Kačvolcima''', a Jagodnjačanke '''Kačvolkušama''' prema starom (danas narodskom) imenu - '''Kačvola'''. Od tog starog imena izveden je i [[ktetik]] ''kačvolski''.
 
=== Feudalci ===
 
=== Naseljavanje ===
[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|left|250px|thumb|Krst i arteljski bunar u Jagodnjaku]] Godine [[1591]]. tu žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije III Crnojević|Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Ferenc Rakóczy|Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija|Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[nemci|njemačke]] porodice [[katoličanstvo|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. u mjestu ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.
 
=== Tradicija ===
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|right|thumb|250px|Poljoprivredna zadruga "Naše selo", mješaonica stočne hrane]]
[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|left|thumb|150px|Jagodnjački [[čoban]]]]
 
== Privreda ==
[[Datoteka:Shepherd, his Herd, and Dogs nearby Jagodnjak.jpg|leftmini|thumblijevo|150px|Jagodnjački [[čobanStočarstvo|stočar]]]]
[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|right|thumbmini|250px|Poljoprivredna zadruga "Naše selo", mješaonica stočne hrane]]
Privrednu osnovu Jagodnjaka čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo i trgovina.
 
 
== Kultura, obrazovanje i sport ==
 
[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|left|250px|thumb|Osnovna škola u Jagodnjaku]]
=== Škola ===
[[Datoteka:Jagodnjak.jpg|mini|250px|Osnovna škola]]
* U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do tzv. [[mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"). Ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.
[[Datoteka:Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|left|250px|thumb|Katolička crkva u Jagodnjaku]]
 
[[Datoteka:Serb Orthodox Church in Jagodnjak.jpg|right|250px|thumb|Pravoslavna crkva u Jagodnjaku]]
=== CrkvaCrkve ===
{{Dvostruka slika|right|Roman Catholic Church in Jagodnjak.JPG|122|Serb Orthodox Church in Jagodnjak.jpg|122|<center>Katolička crkva|<center>Pravoslavna crkva}}
* Pravoslavna crkva sv. Nikole sagrađena je 1725. godine. Pripada [[Srpska pravoslavna crkvena opština Jagodnjak|Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Jagodnjak]]. Crkvena slava je Sveti Nikola ([[19. 12.|19. XII.]])
* Katolička crkva [[Sveti Vendelin|sv. Vendelina]] izgrađena je 1902. godine. Jagodnjak je [[filijala]] [[Župa Presvetog Srca Isusova (Čeminac)|Župi Presvetog Srca Isusova]] sa sjedištem u [[Čeminac|Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]]).
 
=== Manifestacije ===
[[Datoteka:Kulinijada.JPG|leftmini|150px|thumb250px|Kulinijada u Jagodnjaku]]
* Dan Općine Jagodnjak
* '''Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.'''
 
Turnir traje 2 ili 3 dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem natjecanja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za 3. mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor, i sl.). Nakon Turnira, organizira se igranka na otvorenom uz živu munziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine od 2006. god. U 2011. god., Turnir će se održati u VIII mjesecu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju, jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalni tiskani i elektronički mediji).
* Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
* '''Kulinijada u organizaciji Poljoprivredne zadruge "Naše selo".'''
[[Datoteka:Kulinijada.JPG|left|150px|thumb|Kulinijada u Jagodnjaku]]
Kulinijada u Jagodnjaku se održava od 2003. godine svake godine u organizaciji Zadruge iz Jagodnjaka. Takmičarski primjerci su uglavnom iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu se povećava broj natjecatellja i izvan ovih regija. Najbolji kulin bira Povjerenstvo kojem je prof. Dr. Antun Petričević načelu. Uz Zadrugu, Kulinijadu pomaže Općina Jagodnjak i udruga «Baranjski kulin». Većina djelatnika Zadruge i dio djelatnika Općine Jagodnjak sudjeluju u provedbi Kulinijade.
Kulinijada 2011. održat će se na Spasovdan, 2. VI. Cilj Kulinijade je promocija ove gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organizacija njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti ovaj brend u turističke svhe. Uz Kulinijadu, uvijek se priređuje izložba starih stvari – namještaja, odjeće, alata i uređaja.
 
== ZaslužneIstaknute osobe ==
* [[József Angster|József (Joseph) Angster]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuh]]/, 9. VI. 1918), čuveni '''graditelj [[orgulje|orgulja]]'''.
* [[Ljubomir Balaban|Ljubomir (Ljubiša) Balaban]] (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku), privrednik i društveno-politički radnik.
* [[Obrad Ribić]], po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku.
 
== Izvori i vanjske povezniceveze ==
{{commonscat|Jagodnjak}}
* [[Baranjska građa]]
* [[flajer]] "Općina Jagodnjak"
 
{{Baranjska naselja}}
{{Baranjski leksikon}}
{{commonscat|Jagodnjak}}
 
[[Kategorija:Baranjski leksikon-Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]