Kronologija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ispravke |
dodatak s hr.wiki |
||
Red 1:
'''Hronologija''' ili '''kronologija''' je nauka koja se bavi određivanjem [[vrijeme|vremena]] kada su se odigrali određeni događaji. Njihovo izlaganje u točno određenom nizu, od najstarijih prema najnovijima i obrnuto, također se naziva '''kronologija'''. V. također [[Kronika]].
==Općenito==
Kronologija je znanstvena disciplina koja se bavi određivanjem [[Vrijeme (fizika)|vremena]] u kojem se zbio neki događaj ili niz događaja.
Kronologija može biti ''relativna'' kada se događaji smještaju prema međusobnom odnosu ili ''apsolutna'' - kada se događaji smještaju prema točno određenom [[datum]]u.
U nedostatku pisane [[povijest]]i, sa svojim kronikama i listama kraljeva, u [[Arheologija|arheologiji]] se razvijaju relativne kronologije koje se temelje na tehnikama izrade artefakate i njihovom stilu.
U uspostavljanju apsolutne kronologije, koriste se razne tehnike [[Datiranje|datiranja]] (metoda radioaktivnog ugljika (C14 metoda); [[kalij]]-[[argon]] metoda, metoda termoluminiscencije, dendrokronologija i sl.)
Podjedla vremena na određene jedinice nastala je na temelju zapažanja kretanja nebeskih tijela i njihova međusobnog odnosa - [[Sunce|Sunca]], [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesec|Mjeseca]].
Stalnu kalendarsku praksu iziskivao je svakodnevni život, a osobito ratarstvo jer je obrada zemlje ovisila o stalnim cikličkim promjenama, pa su ljudi morali točno znati kada treba obavljati određene radove na polju. Također, [[Kalendar|kalendar]] je u najužoj vezi s vjerskim i religijskim potrebama.
Pitanje kalendara u srednjem vijeku bilo je veoma komplicirano. Tu je bila prava zbrka u kojoj su se jedva mogli snaći i stručnjaci. Iz tog razloga je shvatljivo da se u sipravama mnogi elementi često netočno upotrijebljeni.
Sustav računanja se razlikovao u pojedinim zemljama. Čak se ta ralika nalazila i u susjednim gradovima. Razni sustavi računanja vremena su se upotrebljavali i u jednom gradu. Tako je i u [[Zadar]]u gdje se upotrebljavao stil inkarnacije (početak nove godine 25. ožujka), mletački stil (1. ožujka) i božićni stil (25. prosinca)
Srednjovjekovni sastavljači kalendara (komputisti) zbog potpunog nesklada koji je vladao u datiranju vremena primjenjivali su najrazličitije metode. U ispravama uglavnom nalazimo osnovne vremenske jedinice: dan, tjedan, mjesec i godinu.
Pitanje godine u prosšlosti je bilo najzamršenije. Prvo je trebalo utvrditi otkada treba početi brojati godine. Potom kada počinje nova godina.
U svezi s prvim pitanjem nastale su razne ere. U svezi drugog pitanja razni stilovi.
Zbog nejedinstvenosti u računanju vremena javljaju se elementi datuma koji služe njegovu provjeravanju. To su indikcije, epakte i konkurente.
Kao osnovni elementi u datumu su [[Dan|dan]], [[Mjesec (period)|mjesec]] i [[Godina|godina]].
==V. također==
| |||