Drugi čečenski rat – razlika između verzija

Pogoršanju situacije u Čečeniji je, s vremenom, doprinijelo i to što se veliki dio stanovništva, suočen s potpunim kolapsom ekonomije, okrenuo kriminalu kao tradicionalnom sredstvu za rješavanje egzistencijalnih pitanja. Osim krađe i krijumčarenja [[nafta|nafte]], posebno su popularne postale [[otmica|otmice]] u svrhu naplaćivanja otkupnine, a čije su žrtve, osim Čečena, postajali i drugi ruski državljani, pa i strani humanitarni aktivisti, diplomati te stručnjaci koje je Mashadov pozvao kako bi mu pomogli u obnovi zemlje. Najpoznatiji i najkontroverzniji takav slučaj je bila [[otmica inženjera Granger Telecoma]] u jesen 1998. godine, koja je završila [[dekapitacija|pogubljenjem]] talaca zabilježenim video-kamerom i na duži rok zaustavilo planove o zapadnim investicijama. Čečenija je s vremenom počela tonuti i kaos i anarhiju. {{sfn|Sulejmanov|2005|loc=str. 48-49}} Mashadovljevi pokušaji da svojim autoritetom zavede red i mir, koji su uključivai proglašenje [[izvanredno stanje|izvanrednog stanja]] 22. juna 1998. godine, nisu urodili plodom; Mashadova su radikali i vahabiti optuživali za "mekani" stav prema Rusiji, a pod njihovim pritiskom je u novembru 1998. godine preimenovao državu u Islamsku Republiku Ičkeriju i službeno uveo [[šerijatsko pravo]].

 

 

===Invazija Dagestana===

{{glavni|Rat u Dagestanu}}

 

Početkom 1998., [[Vahabizam|vahabističke]] skupine su proglasile nezavisnu [[Islamska država|islamsku republiku]] na području zapadnog [[Dagestan]]a, a [[oružje]] i municija im je počela stizati iz susjedne Čečenije radi "oslobođenja Dagestana". {{sfn|Sulejmanov|2005|loc=str. 61}} Čečenski i dagestanski vahabisti su se ujedinili, a u 4. mjesecu 1999., Bagaudin Magomedov, "Emir islamskog džemata Dagestana", je pozvao na [[džihad]] i "oslobođenje Dagestana i Kavkaza od ruskog [[Kolonija|kolonijalnog]] obruča".{{sfn|Sulejmanov|2005|loc=str. 62}} 7.8. 1999., oko 2.000{{sfn|Youngs|2000|loc=str. 15}} čečenskih boraca, koje je vodio [[Šamil Basajev]], je prešlo u susjedni Dagestan kako bi dali potporu islamskim radikalima koji su također tražili neovisnost od Rusije.{{sfn|BBC News|2014}} Ovi borci, zvani [[Islamska Međunarodna Brigada]] (IMB), su također pozivali sve muslimane da se ujedine protiv Rusije u svetom ratu. Međutim, Dagestanci im nisu bili blagonakloni jer su smatrali da je ta invazija zapravo oblik "čečenskih teritorijalnih pretenzija" na Dagestan, dok su Čečeni smatrali da su Dagestanci "izdajice" jer im se nisu pridružili u borbi za zajedničku neovisnost od Rusije.{{sfn|Sulejmanov|2005|loc=str. 64}} Kao odgovor, ruske snage su pokrenule [[Rat u Dagestanu|vojnu operaciju]] u kojoj su nakon nekoliko tjedana teških borbi protjerali pobunjenike natrag u Čečeniju.{{sfn|Youngs|2000|loc=str. 15}}

*{{cite web| last=[[Jutarnji list]]| title=Deset godina od tragedije u Beslanu - Zašto je Putin naredio da se puca na školu?| year=2014| url=http://www.jutarnji.hr/deset-godina-od-tragedije-u-beslanu--zasto-je-putin-naredio-da-se-puca-na-skolu--/1216862/|month=1.9.|author=HINA| ref=harv}}

*{{cite web| ref=Nation| publisher=Nation| title=Russia must make good in Chechnya after pyrrhic victory| date=9.2. 2000| url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-24918024.html}}

*{{cite web|last=Ria Novosti|year=7.10. 2009|title=Russia put 750 militants out of action in 2009 - Interior Ministry| url=http://en.ria.ru/russia/20091007/156385557.html| ref=harv}}

*{{cite web|ref=Vreme| author=Dejan Anastasijević| title=Ana Politkovskaja - Trn u oku zvaničnika| publisher=[[Vreme]] | url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=467797| date=12.10. 2006}}