Slobodan M. Kovačević – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 11:
| zanimanje =
| supružnik = Ana Kovačević
| djeca = Teana,Marko, Mia, Nikola
| roditelji =
| potpis =
Red 25:
Osnivač je grupe ''[[More (muzička grupa)|More]]'' iz Splita, koja datira od 1973-86. godine u kojoj su zajedno a njim, pored ostalih djelovali: [[Meri Cetinić]], [[Oliver Dragojević]], [[Doris Dragović]], [[Tedi Spalato]], [[Jasmin Stavros]], [[Remi Kazinotti]], [[Joško Banov]], [[Zvonimir Boldin]], [[Zlatko Brodarić]], [[Bojan Beladović]], [[Mladen Baučić]], [[Joško Guinović]], Mladen Magud, [[Vjekoslav Benzon]],[[Marija Kuzmić]].
 
Svoje stvaralastvo nastavio je u Crnoj Gori 1992 godine, kao samostalan autor i izvođač.Širok opseg muzičkog stvaralaštva ovog po svemu već priznatog I poznatog legendarnog crnogorskog umjetnika,kako je to zvanična muzička kritika definisala kreće se od primijenjene,filmske,pozorišne,ozbiljne muzike I popularne muzike koju su izvodili najeminentniji orkestri , solisti I muzičke grupe iz regiona.
Njegove kompozicije izvodili su simfonijski orkestari , horovi ,solisti na najznačajnijim državnim akademijama posvećenim velikim datumima iz prošlosti I dogadjajima iz najnovije istorije Crne Gore.
 
1.Autorska muzika povodom 500 god Oktoiha
Svih ovih godina paralelno sa muzičkim stvaralaštvom odvija se i likovno stvaralaštvo što je rezultiralo prvom samostalnom izložbom 2008 god, pod nazivom '''"Put do sopstvene duše"'''.
2.Autorska muzika za 50 godina pobjede nad fašizmom
3.Autorska muzika povodom godišnjice nezavisnosti Crne Gore(Zetski dom 2007 godina gdje se posebno izdvojila kompozicija “Vječna da si”u izvođenju državnog simfonijskog orchestra I solista opera.
4.Njegove kompozicije posvećene Crnoj Gori su obiljezile vrijeme I vraćanje crnogorske državnosti I nezavisnosti I postale neizbrisivi trag o patriotizmu I ljubavi prema domovini Crnoj Gori .
5.Slobodan Kovačević,autor je muzike za pozoriste I filmove od kojih ćemo nabrojati najznačajnije:
-Predstava “Kako se ko rodi”po tekstu Nikole I Petrovića,”Kralj umire”Ežena Joneska,”Žene u skupštini”Aristofan,”Udadba” Đuro Špadijer,”Montenegro drim”Ljubomir Đurković.
6.Autor je projekta crnogorska poezija”Poessia montenegrina”,na kojoj su zastupljeni klasici crnogorskog pjesništva.Posebno mjesto u velikom broju komponovane muzike za scenska ostvarenja pripada muzici za film “Potonja ura Njegoševa”.
Za svoja djela dobitnik je mnogih nagrada I priznanja,kako u Crnoj Gori tako I u inostranstvu.
Nabrajati visoka priznanja domaćeg i međunarodnog karaktera koje je ovaj vrsni stvaralac u godinama svoje kreativne djelatnosti u različitim vrstama stvaralaštva dobio,ovdje bi bilo i suviše dugačko.Međutim moramo pomenuti nagrade i priznanaja pred kojima se ne može ostati ravnodušan:
Festivali Split 1973. 1975. 1978. 1985 godine, Zagreb 1984 godine,Sarajevo 1977godine, Beogradsko proleće, Skoplje, Ljubljana, Sofija itd.
Dobitnik je „Zlatne ptice“- Jugotona za najuspješnijeg autora.
Slobodan Kovačević je početkom devedesetih godina pokrenuo crnogorsku muzičku scenu,svojim iskustvom,djelom i kreativnošću otvorio put mladim muzičkim stvaraocima i svakakao je najzaslužniji što Crna Gora danas ima plejadu izuzetnih muzičkih stvaraoca.
Godine 1991 komponovao je pjesmu „Montenegro“ sa kojom je 1992. dobio prvu nagradu za kompoziciju na Medjunarodnom muzičkom festivalu u Budvi.
Pjesma „Montenegro“ postala je kultna pjesma sa kojom su proticala burna dogadjanja u borbi za dostojanstvo Crne Gore i njeno medjunarodno priznanje.Ovo djelo je ujedno i pokretač brojnih naslova koja će doći poslije njega kako kod samog autora, tako i kod drugih stvaraoca.
-1993 godine prva nagrada za kompoziciju „Samo ti“ , Medjunarodni muzički festival u Budvi;
-1993 godine „Pjesma mira“
-1994 godine „Crna Gora“ Vladimir Visocki (petsto godina Oktoiha)
-1995 godina „Ovdje je moj dom“
-1997 godina „Crna Goro kapljo vode“
Pjesma „Crna Goro kapljo vode“ takodje postiže medjunarodni uspjeh u Italiji
( Vareze 1998) na takmičenju turističko-muzičkih spotova . U konkurenciji 28 dražava, dobija zlatnu plaketu i prvu nagradu. Predstavlja Crnu Goru na svim turističkim berzama širom Evrope i svijeta.
Pjesma „Crna Goro kapljo vode“ je muzičko djelo uz koje se krunišu pobjede demokratskih i reformskih kretanja u Crnoj Gori.
-2001 godine prva nagrada za kompoziciju “ Zašto te volim“ Medjunarodni muzički festival u Budvi.
-2006. je godina u kojoj ovaj autor zaokruzuje svoju misiju sa svoja tri muzička djela: „ Nidje nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“, „Crna Gora ime ti je“i „ Vječna da si“.
Uz ova tri muzička djela, kao i uz pjesme „Montenegro“ i „Crna Goro kapljo vode“, koje su bile muzički simboli demokratskih i proevropskih kretanja u Crnoj Gori , ostvareno je međunarodno priznanje i samostalnost Crne Gore.
Scenski prikaz “Poesia montenegrina” u kojoj autor muzikom oživljava najveće crnogorske pjesnike poslije izuzetnog uspjeha u Crnoj Gori doživljava i međunarodnu afirmaciju Francuska,Hrvatska,Srbija , BiH.
-2010 godine najznačajniji kulturni događaj u Crnoj Gori koji otvara novo poglavlje bilateralnih odnosa Italije i Crne Gore je izložba Karavađovog “Narcisa na izvoru”.
U katalogu ove nesvakidašnje izložbe je djelo” Crna Goro kapljo vode “koje krasi ne samo katalog nego i cijelu manifestaciju na kojoj će poslije himne Crne Gore i Italije autor izvesti istu.
U toku 2013 i 2011 godine zaokružuje i kruniše svoj umjetnički I muzički opus sa projektom „O.V.A“ ( Omnia vincit amor- Ljubav pobjedjuje sve) ili “Jezik ljubavi“ koji ima za cilj da putem muzikei uz podršku eminentnih imena kao što su : Oliver Dragojević, Rade Šerbedžija,Arsen Dedić, Rade Šerbeđžija, Doris Dragović, Kemal Monteno, Bajaga, Dejan Cukić, Kiki Lesendrić, povezuje i gradi nove mostove prijateljstva,tolerancije,razumijevanja,kao i da pokrene makar na trenutak dah života i ljubavi u nama,kako to sam autor kaže u jednoj od svojih pjesama sa ovog projekta.Projekat “O.V.A.”ili “JEZIK LJUBAVI”je projekat koji ima svoju misiju.Ona je dio autorovog bića,koje nije samo pjesničko,pjevačko,muzičko,već je svojevrstan doprinos ponovnom kulturnom ujedinjenju zemalja bivse Jugoslavije.
Izgradi porušene mostove I poveže culture susjednih zemalja ,produbi prijateljstva u cilju mira,ljubavi I tolerancijena prostoru regiona.
Ovaj jedinstveni muzički projekat zdušno je prihvaćen istovremeno od najrelevantnijih izdavača iz regiona(Beograd,Zagreb,Sarajevo,Podgorica)I prvi je I jedini projekat takve vrste I iz tog razloga ima izuzetan značaj kako umjetnički ,tako sociološko –fenomenološki.
Tako je oživio svoju kultnu pjesmu „More“,za koju je muziku i tekst napisao prije 40 godina i koju su snimili mnogi izvodjači na prostorima bivše Jugoslavije, u Finskoj, Rusiji, Australiji, Portoriku, Portugalu i drugim zemljama.
Pjesmu “More“je snimio sa Oliverom Dragojevićem, Meri Cenić, Doris Dragović, Tedijem Spalatom.Spot za pjesmu je snimljen u Splitu i Budvi i izuzetan je primjer povezivanja i vršenja uzvišene i čudesne misije,kako u muzičkom,tako i u turističkom i kulturnom smislu.
Svoju pjesmu „ Konoba“ je snimio sa Oliverom Dragojevićem, koju je takodje snimilo preko 50 izvodjača na prostorima bivše Jugoslavije i na identičan način proširuje svoju misiju povezivanja,pjesme,ljubavi i mira.
Rade Šerbeđžija,taj izuzetan čovjek i glumac svjetskog renomea,sa posebnim zadovoljstvom i željom participira u pjesmi “Sami sebi mi smo krivi”i na kraju pjesme poručuje i opominje autorovim stihovima:”svjet se negdje stalno žuri,niko nezna gdje će stići,da li znaju svi ti ljudi,kojim putem treba ići”.
Arsen Dedić,živa legenda i autorska gromada EX YU prostora,apostrofira autorovim stihovima ovaj svojevrstan projekat i misiju u pjesmi “JEZIK LJUBAVI”.
”Kad čovjek voli,ne živi sam,čitav svijet nosi na dlan,ljubav je jezik jedini koji ljudi svi mogu razumjeti”.
Njegovo ukupno stvaralaštvo I njegove pjesme,lirskog,patriotskog i nadasve umjetničkog izraza postale su svjetionik i putokaz kako se na kreativan,kosmopolitski i dostojanstven način stvara autentični muzički izraz,naslonjen na tradiciju,etiku i krucijalne vrijednosti čovjekovog bitisanja u vremenu i prostoru.
Cjelokupan muzički opus Slobodana Kovačevića realizovan u posledjnih dvadeset godina je već uveliko sastavni dio svijesti i senzibiliteta različitih generacija I postao je svojina, dio crnogorskog duhovnog i kulturnog korpusa, a sa muzičkim projektom „O.V.A“ ( Omnia vincit amor- Ljubav pobjedjuje sve), kojeg realizuje poslednjedvije godine, ovaj tihi autor, sa glasnim i jasnim porukama, svima nam još jednom stavlja na znanje kako semuzičkim stvaralaštvom I vrhunskom kreacijom povezuju ljudi I prostori,stvaraju prijateljstva afirmiše različitost I promoviše ljubav ,mir I tolerancija.
 
Činjenica je da je riječ o jednom nesvakidašnjem muzičkom poduhvatu koji širi duh dobre volje na Balkanu,lijepu riječ koja utišava jeku naše nedavne prošlosti,koji može da nas poveže bolje i jače nego bilo koja geostrateška politika ovoga svijeta,jer je upravo to zadatak umjetnika,da našu stvarnost učini boljom i ljepšom.
Projekat na kome sada radi, pod nazivom '''”Omnia vincit amor”''' najavio je kao projekat koji ima za cilj da putem pjesme i uz podršku eminentnih imena iz svijeta muzike, povezuje i gradi, zida mostove prijateljstva, tolerancije, razumjevanja i ljubavi.
 
 
 
Projekat na kome sada radi, pod nazivom '''”Omnia vincit amor”''' najavio je kao projekat koji ima za cilj da putem pjesme i uz podršku eminentnih imena iz svijeta muzike, povezuje i gradi, zida mostove prijateljstva, tolerancije, razumjevanja i ljubavi.
 
== Diskografija ==