Verzija na datum 27 april 2011 u 03:27 uredi Xqbot (razgovor \| doprinos) 112.443 izmene m robot Dodaje: sq:Republika e Venecias; kozmetičke promjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 14 maj 2011 u 12:03 uredi poništi 93.87.221.138 (razgovor) →‎Povijest Novija izmjena →
Red 3: '''Mletačka Republika''' je naziv grada-[[Država\|države]] čije je središte bio današnji [[Italija\|talijanski]] grad [[Venecija]], a koja je postojala od [[9. stoljeće\|9.]] do [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] (do [[1797]]. godine). Mletačka Republika je bila pomorska sila na obalama istočnog [[Mediteran]]a, odnosno na obalama [[Jadransko more\|Jadranskog mora]]. Nastala je prvobitno kao grad-država, nakon invazije Lombarda na sjevernu Italiju [[568]]. Tokom srednjeg vijeka Mletačka Republika se razvijla u vodeću pomorsku silu u ovom dijelu svijeta, ovladavši najvećim dijelom jadranske obale, dijelom otoka u Egejskom moru, te osnovavši svoje trgovačke kolonije u [[Istanbul\|Konstantinopolju]] i [[Jerusalim\|Jeruzalemu]]. Republika je prestala da postoji nakon Napoleonovog osvajanja [[1797]]. [[Datoteka:Example.jpg]]== Istorija == ~~== Povijest ==~~ Mletačka je Republika priznavala vlast [[Bizant]]a do 10. stoljeća, kad joj je formalno priznata ~~neovisnost~~nezavisnost, a kasnije se naglo razvila i ojačala zahvaljujući razvitku trgovine. U težnji za ekspanzijom prema istoku postala je veliki neprijatelj Bizanta i bila glavni učesnik u njegovom prvom rušenju 1204. godine i osnivanju [[Latinsko Carstvo\|Latinskog Carstva]]. ~~Tijekom~~Tokom 11. i 12. stoljeća Venecija je svoju vlast proširila na jedan deo [[Lombardija\|Lombardije]], [[Dalmacija\|Dalmaciju]], [[Albanija\|Albaniju]], [[Peloponez]], [[Krit\|Kretu]], [[Cipar]] i [[Egejsko more\|egejske otoke]]. U 15. stoljeću pod mletačku vlast pali su gradovi [[Padova]], [[Vicenza]], [[Verona]], [[Breša]], [[Bergamo]] i dr. Ekspanzija na [[Jadransko more\|Jadran]] počinje 1000. godine, kada je dužd [[Petar II Orseolo]] otrgao od [[~~Hrvatska~~Srbija\|~~hrvatske~~srpske države]] veći deo Dalmacije. Naročitu korist izvukla je posle [[Četvrti krstaški rat\|četvrtog krstaškog rata]] kada je dobila deo Carigrada, [[Moreja\|Moreju]], [[Jonsko more\|jonske otoke]] te neograničeno pravo trgovine. U periodu od 1205. do 1358. godine njenu vrhovnu vlast priznao je i [[Dubrovačka Republika\|Dubrovnik]]; tada je bila na vrhuncu moći i kao najveća pomorska [[mediteran]]ska sila s pravom je nazivana "gospodaricom mora". Opadanje mletačke moći, kao i moći svih trgovačkih gradova u Sredozemlju, počelo je u 16. stoljeću otkrićem [[Amerika\|Amerike]] i pomorskog puta za [[Indija\|Indiju]], jer su se pomorski putevi i svetska trgovina pomerili sa Sredozemnog mora na [[Atlantski okean]]. Od 16. stoljeća Venecija gubi istočne posede, koje joj otimaju Turci (Cipar 1571, Kretu 1669. i dr.), a neovisnost je konačno izgubila [[Kampoformijski mir\|Kampoformijskim mirom]] 1797, kojim ju je [[Napoleon Bonaparte]] ustupio [[Austrija\|Austriji]], a 1805-1815. pripojio je svojim posedima u Italiji; 1815-1866. ponovo pripadala Austriji, a 1866. ušla u sastav ujedinjene Italije.

Mletačka Republika – razlika između verzija