Rusko-ukrajinski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
update
Red 21:
|gubici1 = 1017 mrtvih (prema tvrdnjama separatista)<br>2000 mrtvih (prema tvrdnjama ukrajinskih vlasti)
|gubici2 = '''po tvrdnjama ukrajinskih vlasti:''' 818-918 mrtvih<br>2789 ranjenih<br>13 nestalih<br>1880 zarobljenih<br>20.000 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika<br>'''prema tvrdnjama pobunjenika:'''<br>27.888 poginulih i ranjenih<br>1649 zarobljenih<br>13.500 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika
|gubici3= '''Ukupno'''<br>34.543035 poginulih <br>(uključujući [[Malaysia Airlines let 17|298 stranih državljana]])<ref name="ohchr 24.9. 2014">{{cite websfn|Uredu title=''Statementza bykoordinaciju Mr.humanitarnih Ivanposlova Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 SeptemberUjedinjenih naroda|2014'' |urlloc= http://wwwstr.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 20141}}</ref>
|napomene=
}}
Red 27:
'''Rat na istoku Ukrajine''' ({{lang-uk|Війна на сході України}}) ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ({{lang-ru|Вооружённый конфликт на востоке Украины}}) je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-[[Rusija|ruskih]] [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od maja udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[evromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Evropejstvo|evropska]] vlada na čelu sa predsjednikom [[Aleksandar Turčinov|Aleksandrom Turčinovom]] i [[Arsen Jacenjuk|Arsenom Jacenjukom]]. U dijelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala "pučističkom" i nelegitimnom, te su se počeli formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma, a što je koincidiralo sa [[Ruska aneksija Krima|ruskom aneksijom Krima]].
 
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje u teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. 5.9. potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Rat u istočnoj Ukrajini je doveo je do smrti najmanje 34.543000 osoba, između 600900.000-milion izbjeglica ili raseljenih osoba i velika razaranja kod civilnog stanovništva, te se smatra najvećim oružanim sukobom u modernoj Evropi nakon [[Jugoslavenski ratovi|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] i [[Prvi čečenski rat|prvog]] i [[Drugi čečenski rat|drugog čečenskog rata]].
 
==Uvod==
Red 111:
25.8., proruski separatisti su krenuli u protuofenzivu te ponovno zauzeli velike dijelove teritorija od ukrajinskih snaga, pri čemu su opkolili dio ukrajinskih postrojbi oko Amvrosijivke. Ova protuofenziva se koincidirala sa vijestima o prelasku kolone oklopnih vozila nepoznatog sadržaja iz Rusije u Ukrajinu, kraj [[Novoazovsk]]a. Ukrajinska strana je objavila da je pri tom napala i uništila dva tenka.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28924945|author=BBC News| publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine crisis: "Column from Russia" crosses border''|date=25.8. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/world/europe/ukraine-border-guards-begin-inspecting-russian-aid-convoy/2014/08/15/27bb612a-2469-11e4-86ca-6f03cbd15c1a_story.html|publisher=Washington post| author=Michael Birnbaum|title=''Ukraine forces destroy most of a column of Russian military vehicles, president says''|date=25.8. 2014}}</ref> NATO je 28.8. objavio satelitske snimke prema kojima su oklopna vozila i topništvo tjedan dana prelazili iz Rusije u Ukrajinu, te da se 1.000 ruskih vojnika pridružilo proruskim pobunjenicima u Donbasu.<ref>{{cite web|publisher=Guardian|date=28.8. 2014|title=''Ukraine crisis: emergency Nato, UN and EU meetings after Russian invasion claim''|author=Shaun Walker|url=http://www.theguardian.com/world/2014/aug/28/ukraine-russia-emergency-un-nato-eu-meetings-invasion-claim}}</ref>
 
Prilikom ove ofenzive, proruski pobunjenici su ponovno dobili otvor na more kada su zauzeli južni grad Novoazovsk. Potom su njihove snage krenule k Mariupolju, gdje je pokrenuta nova bitka za grad.<ref>{{cite web| title=Spot report by the OSCE Special Monitoring Mission to Ukraine (SMM), 4 September 2014: The Situation in Mariupol| url=http://www.osce.org/ukraine-smm/123210| publisaher=[[OESS]]|date=4.9. 2014}}</ref> Ukrajinske snage su se povukle iz [[Novosvitlivka (Luganska oblast)|Novosvitlivke]] i [[Ilovajsk]]a do 30.8.
 
=== Sporazum o prekidu vatre ===
Red 118:
 
Ukrajinski predsjednik Porošenko je objavio kako je pobunjenicima spreman ponuditi "specijalni status" za dijelove Donjecke i Luganske oblasti, kao i pravo na korištenje ruskog jezika. Predstavnici LNR su, međutim, izjavili kako će inzistirati na punoj nezavisnosti od Ukrajine.
 
Usprkos ovome, sporadični okršaji su i dalje zabilježeni. 20.9., tako je bombardirano središte Donjecka, naizgled u najmeri da se uništi skladište oružja i streljiva, ali to nije uspjelo. Zračna luka u Lugansku je usred razaranja nakon rata ostala potpuno neupotrebljiva.<ref>{{cite web|title=''Latest from OSCE Special Monitoring Mission (SMM) to Ukraine based on information received as of 18:00 (Kyiv time), 21 September 2014''| date=22.9. 2014| url=http://www.osce.org/ukraine-smm/123921| publisher=OESS}}</ref> Najteži incident odigrao se 29.9. kada je tenkovska čahura pogodila ukrajinsko oklopno vozilo i ubilo sedam vojnika u blizini donjecke zračne luke, koja je još uvijek bila pod ukrajinskom kontrolom. Nastao je oružani okršaj sa pobunjenicima, te je narednih dana obnovljena bitka za zračnu luku, dok je Donjeck podvrgnut teškom bombardiranju, upravo na prvi dan škole, 1.10.<ref>{{cite web|title=''Latest from OSCE Special Monitoring Mission (SMM) to Ukraine based on information received as of 18:00 (Kyiv time), 1 October 2014''| date=1.10. 2014| url=http://www.osce.org/ukraine-smm/124979| publisher=OESS}}</ref> OESS je pozvao obje strane na prekid vatre kako bi se spasilo krhko primirje.
 
28.9., vlasti su srušile kip [[Lenjin]]a u [[Harkiv]]u.<ref>{{cite web|title=''Latest from OSCE Special Monitoring Mission (SMM) to Ukraine based on information received as of 18:00 (Kyiv time), 29 September 2014''| date29.9. 2014| url=http://www.osce.org/ukraine-smm/124699| publisher=OESS}}</ref>
 
===Izbori===
26.10. Ukrajina je održala parlamentarne izbore u kojima su pobijedili Porošenko, proeuropski i nacionalistički zastupnici, a poraz doživjeli pristaše Janukoviča i komunističke stranke. S druge strane, 2.11. održani su izbori i u pobunjeničkim regijama na istoku u kojima je pobjedio Aleksandar Zaharčenko. Visoki tajnik UN-a [[Ban Ki-moon]] nazvao je izbore pobunjenika "kršenjem ustava i nacionalnog prava" jer "ugrožavaju primirje i dogovor u Minsku". Također je ponovio važnost obnavljanja stabilnosti i očuvanja ukrajinske teritorijalne cjelovitosti.<ref>{{cite web|title=''Ukraine: Ban deplores planned holding of November ‘elections’ by rebel groups''| publisher=UN News Centre|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49195#.VFd-fTTQrVo |date=29.10. 2014}}</ref>
 
==Optužbe za ratne zločine==
Linija 176 ⟶ 183:
 
==Posljedice==
[[Datoteka:March_of_Peace_(2014-03-15,_Moscow),_occupation_of_the_Crimea_is_a_shame_of_Russia.jpg|left|thumb|250px|Marš mira u Moskvi, 15.3. 2014., kojim se prosvjeduje protiv ruske intervencije u Ukrajini]]
{{Quote box|width=20%|align=right|citat="[[Separatizam]] i promjene granica se moraju čvrsto odbaciti a temeljni principi OESS-a poštivati u krizi u Ukrajini."|izvor=Lamberto Zannier, glavni tajnik [[OESS]]-a<ref>{{cite web|date=26.8. 2014|title=''OSCE core principles must be safeguarded in Ukraine, says Secretary General''|url=http://www.osce.org/sg/122959|publisher=[[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju]]}}</ref>}}
[[UNHCR]] je objavio da je do 27.6. 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i Češkoj.<ref>{{cite web|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5.8., u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{cite web|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do 2.9. možda je bilo i preko milijun raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=[[UNHCR]]| title=''Number of displaced inside Ukraine more than doubles since early August to 260,000''| date=2.9. 2014| url=http://www.unhcr.org/540590ae9.html}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 262442.977219 raseljenih osoba u Ukrajini, te 366488.866466 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 325442.907219 zatražilo azil u Rusiji do 31.10.{{sfn|OCHAUredu za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref>
 
U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do 2431.910. je poginulo najmanje 34.543035 osoba, dok je preko 9.000 ranjeno:{{sfn|Uredu za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} prosječno je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevno nakon primirja 5.9.<ref>{{cite nameweb| title="''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014"}}</ref>
 
I materijalne štete se procjenjuju vrlo teškima. Oružane skupine su dovele do razaranja u Donbasu, koje je domaćin [[Teška industrija|teške industrije]] Ukrajine. {{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 6}} 10.7., Kijev je procjenio da će trebati izdvojiti najmanje 750 milijuna $ iz svojeg proračuna kako bi sanirao štete na istoku države.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 35}} OCHA navodi da je uništeno ili oštećeno 11.325 privatnih ili javnih postrojbi čiji će popravak koštati 900 milijuna $.{{sfn|OCHAUredu za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 2}}
 
U Rusiji, Putin je iskoristio rat kako bi povećao represiju nad ljudskim pravima: povećana je [[cenzura na internetu]], uvedena restrikcija nad javnim okupljanjima dok su osobe koje se nisu slagale sa ruskom politikom u ukrajinskom ratu proglašene "nacionalnim izdajicama".<ref>{{cite web|title=''Dispatches: Countering Putin With Human Rights''| date=4.9. 2014| publisher=[[Human Rights Watch]]| url=http://www.hrw.org/news/2014/09/04/dispatches-countering-putin-human-rights| author=Wenzel Michalski}}</ref>
Linija 196 ⟶ 204:
* {{cite book|title=Averting Crisis in Ukraine, Izdanje 41 iz CSR|first=Steven |last=Pifer|publisher=Council on Foreign Relations|year= 2009|isbn= 9780876094273|ref=harv}}
* {{cite book|title=Promoting Energy Efficiency, Country Report, Ukraine|publisher=United Nations Publications|last=UN| year= 2004|isbn=9789211010916|ref=harv}}
* {{cite web| title=UKRAINE - Situation report No.11 as of 1231 SeptemberOctober 2014| url=http://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/Sitrep%20112018%20-%20Ukraine%20-%2031%20October%202014.pdf| publisher=UredUN|last=Uredu za koordinaciju humanitarnih poslova|last=OCHA Ujedinjenih naroda | year=2014| ref=harv}}
* {{cite web|publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava]]|last=UNHCHR|title=Report on the human rights situation in Ukraine|year=2014|month=15.4.|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/Ukraine_Report_15April2014.doc|ref=harv}}
* {{cite web|publisher=Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava|last=UN|title=Report on the human rights situation in Ukraine|year=2014|month=15.5.|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/HRMMUReport15May2014.pdf|ref=harv}}