Gajeva latinica – razlika između verzija

[[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Hrvatski lingvista Ljudevit Gaj]]]]

HrvatskuGajicu abecedu zvanu još i Gajica po njenom reformatoruje razvio je hrvatski lingvista i vođa "hrvatskog narodnog preporoda"preporoditelj [[Ljudevit Gaj]] za potrebe normisanja (standardizovanja) [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]], a izdaote ju je prvi putaobjavio [[1830]]. godine podu naslovom '"''KratkaKratkoj osnovaosnovi Horvackohorvacko-Slavonskoga pravopisanja''' (''Kratak osnov Hrvatsko-Slavonskogslavonskoga pravopisa'')". Po uzoru na češku latinicu [[Ljudevit Gaj]] je u hrvatsku latinicu uvrstio slova '''C''', '''S''', '''Z''' i '''Č''', '''Š''', '''Ž'''. Preuzeo je također iz češkog '''Ň''' te slovačkog '''Ľ''' koja su kasnije zamjena sa '''NJ''' i '''LJ'''. Pored toga je uvidio glas za posebno slovo '''Ǧ''' koje je kasnije zamjenjeno u '''DŽ''' po uzoru na poljski. Češko slovo '''Ť''' Gaj je još na početku zamjenio sa '''TJ''' no malo kasnije je namijesto toga počeo rabiti slovo '''Ć'''. Umijesto češkoga '''Ď''' koje je Gaj prepoznao kao slovo između '''DJ''' i '''GJ''', Daničić kasnije zamjenjuje se za slovo '''Đ''' koje se i danas rabi. Glede toga kako hrvatski jezik ima različit glas jata (ije, i, e ) za jedinstveno slovo umijesto navedenih glasova Ljudevit Gaj je po uzoru na svoga prethodnika Ivana Belostenca namjeravao uvrstiti slovo '''Ě''' no većina to slovo nije prihvatila nazivajući ga podrugljivo ''rogato E''.

Đura Daničić je svoje najznačajnije delo, ''Rječnik hrvatskoghrvatskoga ili srpskogsrpskoga jezika'' u izdanju [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]]Jugoslavenske uakademije Zagrebuznanosti i umjetnosti]], započeo pisati reformisanom latinicom čiji su znakovi u potpunosti odgovarali srpskim ćiriličkim 1:1 ui delimično Vukovom pravilu „jedno slovo za jedan glas“. Prva sveska ''RečnikaRječnika'' koju je on uređivao zajedno sa saradnicima u Zagrebuuredio pojavila se u godini njegove smrti [[1882]], tako da su posao dalje nastavili sami zagrebački akademici. Daničić je pokušao da ostvari reformu hrvatske latinice oslanjajući se na Vukovu osnov iosnovnu ideju da svakom glasu odgovara jedno slovo 1:1. Zato je Daničić u pokušaju reforme hrvatske abecede izbacio Gajeveizostavio digrame '''lj''', '''nj''', '''dj''' i '''dž''' i umesto njih je uzeo nova slova '''ļ''', '''ń''', '''đ''', '''ģ''' da bi latinica i ćirilica odgovarale 1:1. Pošto je rano preminuo nije uspeo da ostvari više od jednog toma na rečniku, a njegova reforma latinice nije uspela da preživi, od njegovih ideja tek kasnije nakonOd njegove smrtireforme zagrebačkado akademija današnji HAZU uveodanas je ostalo slovo '''đ'''.<ref name="Milosavljević">[http://kovceg.tripod.com/pm_vukova_latinica.htm Petar Milosavljević, Vukova latinica]</ref>

To su ujedno i nazivi velikih i malih, tiskanih i pisanih slova hrvatskesrpskohrvatske abecede. Od 30 slova u hrvatskomsrpskohrvatskome jeziku 27 ih se piše pomoću jednoga znaka (jednoslovi), a 3 pomoću dva znaka (dvoslovi) i to dže, elj i enj. Dvoslovi imaju dva velika oblika: Dž i DŽ, Lj i LJ, Nj i NJ. Prvi se rabi kad se samo prvo slovo u riječi piše veliko, drugi kad je cijela riječ napisana velikim slovima (LJERKA, ne LjERKA) te u pisanju složenih kratica.

* [[LatinicaVukova ćirilica]]

* [[HrvatskiSrpskohrvatski jezik]]

[[en:CroatianGaj's Latin alphabet]]