Wikipedija

Oktobarska revolucija – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Rjecina2 (razgovor | doprinos)
8.624 izmene
Nema sažetka izmjene
Red 4:
| slika = Panzerkreuzer Aurora St Petersburg 2002.jpg
| opis_slike = Krstarica ''[[Aurora]]'' koja je označila početak revolucije
| datum = [[7.11.|71917.]] - [[8. studenog11.]] [[1917.]]
| mesto = [[Sankt Petersburg]], [[Rusko Carstvo]]
| rezultat = Pobjeda [[boljševici|boljševika]]
Red 22:
| podaci =
}}
'''Oktobarska revolucija''' je naziv koji se koristi za drugu fazu [[Ruska revolucija|ruske revolucije]], nakon koje je u Rusiji godine [[1917]]. ustanovljena prva [[socijalizam|socijalistička]] država. Revoluciju su vodili boljševici na čelu s [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimirom Iljičom Lenjinom]], te je njome srušena ruska Privremena vlada, ustanovljena nakon [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] kojom je ukinuto [[Rusko Carstvo]]
'''Oktobarska revolucija''' je [[revolucija]] u [[Rusija|Rusiji]] koja je dovela do raspada Ruskog Carstva i stvaranja [[SSSR|Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika]].
 
==Uvod u revoluciju==
Red 29:
 
== Događanja ==
{{main|Februarska revolucija}}
 
Dana [[8. ožujka]] [[1917.]] god. ([[23. veljače]] po starom kalendaru – [[Februarska revolucija]]) nemiri se pretvaraju u pobunu. Počelo je rušenje carskog apsolutizma i polufeudalnog sistema u Rusiji. U sljedeća dva dana postalo je jasno da je riječ o građanskoj revoluciji. Car raspušta [[Duma|Dumu]], ali je dio poslanika formirao Privremeni izvršni odbor. [[12. ožujka]] vojska otkazuje poslušnost i prelazi na stranu pobunjenika. Revolucionari zauzimaju Admiralitet, [[Zimski dvorac]] (Ermitaž), [[Petrovpavlovsk]]u tvrđavu i uhićuju posljednje članove carske vlade. Izvršni odbor proglasio se privremenom vladom, a istovremeno se formirao [[Petrograd]]ski sovjet od 250 članova koji je također želio djelovati kao vlada, pa je u Rusiji tako počelo razdoblje dvovlašća. [[14. ožujka]] Privremena vlada dobija podršku u odnosu na Sovjet. Vladavinu je car povjerio bratu [[Mihajlo II., car Rusije|Mihajlu]], ali je i on abdicirao, što su učinili i ostali članovi carske obitelji. Tako je poslije 4 stoljeća završeno carsko razdoblje u povijesti Rusije. Privremena vlada imala je vlast, s Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim kao najutjecajnijim članom, ali je stanje sve više išlo na ruku radikalnim boljševicima.
 
Privremena vlada nije uspela riješiti ekonomsku krizu u Rusiji. Boljševici su svoju priliku vidjeli u zahtjevu da Rusija odmah istupi iz rata. Ulice Petrograda [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] ponovo su bile poprište nemira, koji su zahvatili i Moskvu.
Red 42:
[[8. studenog]] [[1917]]. god. Kongres Sovjeta prihvatio je da se do Ustavotvorne skupštine osnuje privremena vlada »radnika i seljaka«, pod nazivom «Sovjet narodnih komesara» (Sovnarkom), koji je bio sastavljen isključivo od boljševika. Predsjednik je bio Lenjin, komesar vanjskih poslova Trocki, a unutrašnjih Aleksej Ivanovič Rikov. Stvoren je i poseban odbor za pitanje nacionalnosti čiji je predsjednik bio Staljin, budući crveni imperator. Program ove vlade bio je utemeljen na Dekretima o miru i zemlji.
 
==Kasniji događaji==
[[12. prosinca]] boljševici su poraženi na izborima, ali nisu ni pomišljali na predaju vlasti.
* [[{{main|Ruski građanski rat]]|Ruski izbori (1917)}}▼
Nakon što u julskom puču Aleksandar Kerenski umišljeni "ruski Napoleon" preuzima vlast on najavljuje izbore u bliskoj budućnosti i počinje vršiti pripreme za njih. Pošto su pripreme za izbore bili u poodmakloj fazi, a boljševici su vjerovali u izbornu pobjedu oni ih dopuštaju i na izborima bivaju poraženi pošto apsolutnu većinu osvaja stranka socijalističkih revolucionara (SR). Na žalost po pobjednike ovi izbori dolaze u doba kada se stranka već bila raspala na dvije frakcije:proboljševičku i prokapitalističku, tako da se s jedne strane pojavio taj problem s druge strane Lenjin je koristio sve trikove da ne siđe s vlasti, a s treće strane počeo je ruski građanski rat što je stvorilo izvanrednu situaciju u državi.
 
U skladu s već ranijim mnogim unutrašnjim problemima i početkom građanskog rata Boljševici u skladu s narodnim željama zaključuju [[15.12.]]1917. teritorijalno skupu plaćeno primirje s centralnim silama.
[[15. prosinca]] zaključeno je primirje s centralnim silama.
 
== V.Vidi još ==▼
[[18. siječnja]] [[1918]]. god. sastala se Ustavotvorna skupština u Tavričeskom dvorcu. Boljševčko rukovodstvo ubrzo je odlučilo da zabrani rad skupštini, pa je 19. siječnja donijet dekret o raspuštanju Ustavotvorne skupštine kojim se Sovjeti, kao klasne ustanove, proglašuju za one koji jedino mogu da pobjede otpor imućnih klasa i da postave temelje socijalističkom društvu.
 
Tako je boljševička vlast stala na noge, ali je uslijedio krvavi građanski rat. Veći broj viših carskih oficira ustao je protiv boljševika, a prvi su se počeli okupljati Kozaci u bazenu Dona. Sile [[Antanta|Antante]] također su bile neprijateljski raspoložene prema novoj vlasti i razmišljalo se čak i o formiranju jednog korpusa koji bi otišao za Rusiju i služio kao jezgra okupljanja »bijelih«. To je podržao i Japan, ali [[predsjednik]] [[SAD]]a [[Woodrow Wilson]], u skladu sa svojim liberalnim načelima, nije dao svoju suglasnost pa se bez američke pomoći nije moglo ništa ozbiljnije poduzeti.
 
[[Siječanj|Siječnja]] [[1918.]] god. stvorena je [[Crvena armija]]. Komandu nad vojskom preuzima [[Lav Trocki]] i do jeseni okuplja čitavih 800.000 vojnika s krajnjim ciljem od 3 milijuna.
 
[[3. ožujka]] [[1918.]] god. nakon dugih pregovora pod teškim uvjetima zaključen je i mir u tvrđavi u Brest-Litovsku, čime je Lenjin vratio svoj dug prema Njemačkoj.
 
U travnju [[1919]]. god. počelo je povlačenje francuskih i britanskih trupa iz Rusije. Do kraja srpnja svi gradovi zapadno od Urala pali su u ruke boljševika. General «bijelih» Denjikin kreće prema Moskvi u odlučujuću bitku i dolazi na 200 km od grada. 14. listopada Crvena armija kreće u protuudar. Poraze doživljavaju i Judenič i Kolčak, a Vrangel emigrira u Beograd. Zimi 1919.-1920. Crvena armija zauzima sve gradove u [[Sibir]]u. U ljeto [[1920]]. god. ratuje se u [[Besarabija|Besarabiji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. Crvena armija nadire kroz [[Poljska|Poljsku]] i dolazi do [[Varšava|Varšave]], ali je ne uspijeva osvojiti. Tijekom 1921. god. vođeni su povremeni sukobi. Lipnja [[1922]]. [[Japan]]ci se povlače s ruskog Dalekog istoka. Tako je težak i nemilosrdan građanski rat došao kraju, a oko 2 milijuna ljudi emigriralo je iz Rusije.
 
▲== V. još ==
 
* [[Prvi svjetski rat]]
▲* [[Ruski građanski rat]]
Tada je Vladimir Ilic Uljanov Lenjin pod potkroviteljstvom nemacke 1917 se vratio u Rusiju u blindiranom vozu punom oruzija i zlata koje su trebale da potpomognu i izfinansiraju revoluciju. Ona je podignuta protiv burzoaske vlasti koja je u februarskoj revoluciji zbacila gradjanstvo i svestenstvo.
* [[Sovjetski Savez]]
 
== Vanjski linkovi ==
 
* [http://www.mltranslations.org/serbcroat/index.htm MLtranslations.org/serbocroat]
 
* [http://www.mltranslationsmarxists.org/serbcroatsrpshrva/indexindex2.htm]MLtranslations Marxists.org/serbocroatsrpshrva]
* [http://www.marxists.org/srpshrvahistory/index2ussr/events/revolution/index.htm]Marxists.org/srpshrva The October Revolution Archive]
*[http://www.project-syndicate.org/commentary/medvedev4 Let History Judge Russia’s Revolutions], commentary by [[Roy Medvedev]], [[Project Syndicate]], 2007
*[http://www.ilhs.tuc.gr/en/October%20Revolution%20and%20Logic%20of%20History.pdf October Revolution and Logic of History]
 
[[Kategorija:Ruska revolucija]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Oktobarska_revolucija