Anastasije I – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 16:
==Pobuna Isavrijanaca==
{{main|Isavrijski rat}}
Izbor Anastasija za cara kosio se i sa željom preminulog cara Zenona koji je odredio da ga nasledi brat Longin. Anastasije je Longina proterao u Egipat, a zatim je, nakon demonstracija na hipodromu, i Konstantinopolj očistio od Zenonovih saplemenika Isavrijanaca. Isavrijanci su već dvadesetak godina držali visoke pozicije u prestonici, ali kao došljaci i varvari, navukli su na sebe mržnju žitelja Grada. Anastasije je zatim konfiskovao imovinu izgnanih i samog Zenona i sve je prodao na javnoj aukciji. Ipak, Isavrijanci su još uvek bili brojni i dobro organizovani u planinama istočne [[Mala Azija|Male Azije]]. Izbeglice iz [[Carigrad|Carigrada]] su se sklonile u svoju postojbinu i okupili veliku vojsku od navodno sto hiljada ljudi na čelu sa Longinom iz Kardale, bivšim carskim kancelarom. Međutim, ova vojska je doživela težak poraz od strane carskih snaga kod Koteja (Cotyaeum) u [[Frigija|Frigiji]] već na samom početku pobune [[491]]. Nakon toga isavrijske vođe su se povukle u planine i nastavili su da pružaju žilav otpor carskoj vojsci. Longin iz Kardale je najzad uhvaćen i pogubljen u Carigradu [[497]]. godine a ustanak Isavrijanaca je definitivno ugušen [[498]]. godine. Car je za kaznu grupe prkosnih gorštaka naselio u [[Trakija|Trakiju]]. ▼
▲Izbor Anastasija za cara kosio se i sa željom preminulog cara Zenona koji je odredio da ga nasledi brat Longin. Anastasije je Longina proterao u Egipat, a zatim je, nakon demonstracija na hipodromu, i Konstantinopolj očistio od Zenonovih saplemenika Isavrijanaca. Isavrijanci su već dvadesetak godina držali visoke pozicije u prestonici, ali kao došljaci i varvari, navukli su na sebe mržnju žitelja Grada. Anastasije je zatim konfiskovao imovinu izgnanih i samog Zenona i sve je prodao na javnoj aukciji. Ipak, Isavrijanci su još uvek bili brojni i dobro organizovani u planinama istočne [[Mala Azija|Male Azije]]. Izbeglice iz [[Carigrad|Carigrada]] su se sklonile u svoju postojbinu i okupili veliku vojsku od navodno sto hiljada ljudi na čelu sa Longinom iz Kardale, bivšim carskim kancelarom. Međutim, ova vojska je doživela težak poraz od strane carskih snaga kod Koteja (Cotyaeum) u [[Frigija|Frigiji]] već na samom početku pobune [[491]]. Nakon toga isavrijske vođe su se povukle u planine i nastavili su da pružaju žilav otpor carskoj vojsci. Longin iz Kardale je najzad uhvaćen i pogubljen u Carigradu [[497]]. godine a ustanak Isavrijanaca je definitivno ugušen [[498]]. godine. Car je za kaznu grupe prkosnih gorštaka naselio u [[Trakija|Trakiju]].
==Rat sa Persijom==
| |||