Otvori glavni meni

Izmjene

Dodana 674 bajta ,  prije 8 godina
sređen
{{Infookvir političar
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="float: right; width: 240px; clear: both; margin: 0.5em 0 1em 1em; border-style: solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big><big>'''ime= Harry S. Truman'''</big></big>
|datum rođenja=[[8.5. svibnja]] [[1884]].
|-
|mjesto rođenja={{flagicon|SAD}} [[Lamar]], [[Missouri]], [[SAD]]
| style="background:#efefef;" align="center" colspan="2" | [[Datoteka:Harry S Truman, bw half-length photo portrait, facing front, 1945.jpg|200px]]
|datum smrti= [[26.12. prosinca]] [[1972]].
|-
|mjesto smrti={{flagicon|SAD}} [[Kansas City]], [[Missouri]], [[SAD]]
|'''Služba:'''
|malaslika=
|'''[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]'''
|opis male slike=
|-
|slika= Harry-truman.jpg
|'''Trajanje Službe:'''
|veličina=
|[[1945]].-[[1953]].
|opis slike=
|-
|podpredsjednik= ''nitko'' <small>(1945. – 1949.)</small><br>[[Alben W. Barkley]]<br><small>(1949. – 1953.)</small>
|'''Prije njega:'''
|podpremijer=
|[[Franklin Delano Roosevelt]]
|zamjenik=
|-
|''stranka= [[Demokratska stranka SAD|Demokrat]]''
|'''Nakon njega:'''
|potpis= Harry S. Truman signature.png
|[[Dwight D. Eisenhower]]
|supruga= [[Bess Wallace Truman]]
|-
|'''položaj=33. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]'''
|'''Datum rođenja:'''
|čin2= [[Popis američkih senatora iz Missourija|Američki senator]] iz [[Missouri]]ja
|[[8.5.]] [[1884]].
|zanimanje= [[trgovac]], [[farmer]]
|-
|fusnote=
|'''Mjesto Rođenja:'''
|nasljednik= [[Dwight D.David Eisenhower]]
|[[Lamar]], [[Missouri]], [[SAD]]
|prethodnik= [[Franklin Delano Roosevelt]]
|-
|nasljednik2= [[Frank P. Briggs]]
|'''Datum smrti:'''
|prethodnik2= [[Roscoe C. Patterson]]
|[[26.12.]] [[1972]].
|predsjednik=
|-
|mandat_start=[[12. travnja]] [[1945]].
|'''Mjesto Smrti:'''
|mandat_kraj=[[20. siječnja]] [[1953]].
|[[Kansas City]], [[Missouri]], [[SAD]]
|mandat_start2=[[3. siječnja]] [[1935]].
|-
|mandat_kraj2= [[17. siječnja]] [[1945]].
|'''Nacionalnost:'''
|vjera= [[Baptisti|Baptist]]
|Amerikanac
|}}
|-
[[Datoteka:HSTruman.gif|thumb|160px|Truman objavljuje kapitulaciju Trećeg Reicha (8. svibnja 1945.)]]
|'''Supruga:'''
|[[Bess Truman]]
|-
|'''Stranka:'''
|''[[Demokratska stranka]]''
|}
 
'''Harry S. Truman''' ([[Lamar]], [[Missouri]], [[8.5. svibnja]] [[1884]]. – [[Kansas City]], [[Missouri]], [[26.12. prosinca]] [[1972]].) je bio američki političar i 33. predsjednik SAD-a (1945. – 1953.) i 34. potpredsjednik SAD-a, nasljednik [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Delana Roosevelta]]. U domaćoj politici, Truman se suočio sa mnogim izazovima: burna pretvorba ekonomije obilježena velikim oskudicama i brojnim štrajkovima, te prolazak [[Taft-Hartley]]a pored njegova veta.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869269,00.html članak iz ''Timea'' iz 1959. koji se odnosi na Trumanov veto: TAFT-HARTLEY AKT: KAKO RADI I KAKO JE RADIO</ref> Nakon iznenađujuće pobjede na izborima [[1948]].<ref>Najveće iznenađenje u američkoj političkoj povijesti: Harry Truman i izbori iz 1948., Ken Hechler, George M. Elsey: ''Studije iz Bijele kuće'', zima 2006.</ref>, nije bio uspješan u provođenju svog ''[[Fair Deal]]'' programa.<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,801882,00.html ''Time'' iz 1949.: UMJETNOST MOGUĆEG]</ref> Koristio je izvršne naredbe kako bi započeo [[desegregacija|desegregaciju]] američke vojske<ref>[http://www.ourdocuments.gov/doc.php?flash=true&doc=84 Izvršna naredba 9981: Desegregacija američke vojske (1948.)]</ref> i kako bi započeo niz testova vjernosti kako bi izbacio stotine simpatizera [[komunizam|komunizma]] iz vlade.<ref>[http://coursesa.matrix.msu.edu/~hst203/documents/loyal.html Izvršna naredba 9300 (1947.)]</ref> No, snažno se protivio obaveznim prisegama vjernosti za vladine zaposlenike<ref>Newman, Roger K.: Hugo Black: Biografija',' Fordham University Press, 1997., str. 382.: Trumanova želja da "zaustavi nešto još gore" provodeći svoj program testa odanosti.</ref>, stav koji je njegovu vladu stavio na metu kritika koje su je optuživale da je blaga prema komunizmu. Korupcija u njegovoj vladi došla je do njegova kabineta i zaposlenika Bijele kuće. U jednom od mnogih skandala, 166 radnika je dalo otkaz ili je otpušteno naknadno zbog financijskog nepoštivanja u [[IRS]]-u.<ref>Neovisni sud:pogled iznutra, ''Georgetown Law Journal'', srpanj 1998., Donald C. Smaltz</ref> Republikanci su korupciju stavili na vrh liste problema u svojoj kampanji iz [[1952]].<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867099-3,00.html ''Time'' iz 1956.: KORUPCIJSKI PROBLEM: PANDORINA KUTIJA, referira na predsjedničku kampanju 1952.]</ref>
 
Trumanovo predsjedništvo bilo je prepuno događaja što se tiče vanjskih poslova, kapitulacija [[NemačkaTreći Reich|NemačkeTrećeg Reicha]], [[atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]], kapitulacija [[Japan]]a, kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], osnivanje [[UN|Ujedinjenih Naroda]], [[Marshallov plan]] o obnovi Europe, [[Trumanova doktrina]] o zaustavljanju širenja komunizma, početak [[Hladni rat|Hladnog rata]], stvaranje [[NATO]]-a i [[Korejski rat]]. Taj rat je postao situacija bez pobjednika u kojoj je poginulo preko 30,000 Amerikanaca.<ref>[http://www.korean-war.com/miakia.html]</ref> Nakon obećanja da „će posjetiti Koreju“<ref>Hurwood, Bernhardt J, i Gosfield, Frank: Koreja: Zemlja 38. paralele ''Parents Magazine Press'', 1969.str.123</ref> i stavljanjem prioriteta na rješavanje tzv. „nereda u Washingtonu“<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,816934-1,00.html ''Time'' 1952.:DALEKI ZAPAD]</ref>, republikanac [[Dwight David Eisenhower]] je prekinuo 20-godišnju vlast demokrata porazivši Trumanovog izbora za kandidata demokrata [[Adlai Stevenson|Adlaia Stevensona]] na predsjedničkim izborima [[1953]]. U mirovini, Truman je napisao svoje ''Memoare''.
 
Truman, čije je ponašanje bilo drugačije nego ono njegovog patricijskog prethodnika [[Franklin Delano Roosevelt|Franklin Delana Roosvelta]], je bio narodni, skromni predsjednik. Popularizirao je mnoge narodne poslovice i izreke za svog mandata.<ref>McCullough, David: Truman (1992.), biografija, str. 717.</ref> Nadvisio je sva mala očekivanja koja su mu mnogi politički promatrači nametnuli gledajući njegova prethodnika, od kojega se jako puno očekivalo. Truman je iz trke za svoj 3. mandat ispao izgubivši primarne izbore u [[New Hampshire]]u.<ref> Paul T. David, ''Politika nominiranja predsjednika'' (1954.) 1. izdanje: str. 33-40.</ref> Jedno vrijeme za njegova mandata mišljenje javnosti o njemu bilo je najniže zabilježeno do danas<ref>[http://137.99.36.203/CFIDE/roper/presidential/webroot/presidential_rating.cfm]</ref>, no učenjaci ga danas rangiraju kao jednog od najboljih američkih predsjednika (uglavnom 8.). Trumanova legendarna, ali iznenađujuća pobjeda, na izborima [[1948]]. često je spominjana od strane nefavoriziranih političara.
== Rani život ==
 
[[Datoteka:Harry ca. 1897.jpg|thumb|thumb|Truman u dobi od 13 godina]]
Harry S. Truman rođen je [[8.5. svibnja]] [[1884]]. u [[Lamar]]u kao drugo dijete Johna Andersona Trumana i Marthe Ellen Young Truman. Njegovi djedovi, Anderson Shipp Truman i Solomon Young nisu se mogli složiti oko Harryevog srednjeg imena, pa mu je dat srednji inicijal '''S''', koji je označavao ili Shipp ili Solomon, ovisno s čije strane obitelji je član pitao. Uskoro mu se rodio brat John Vivian (1886. - 1965.), a tri godine nakon njega i sestra Mary Jane Truman (1889. - 1978.).
 
NJegov otac bio je farmer i trgovac živom stokom. Obitelj je živjela u Lamaru sve dok Harry nije napunio 10 mjeseci. Tada su se preselili na farmu u [[Harrisonville]]u, pa u [[Belton]], pa na farmu njegovih praroditelja u [[Grandview]]u.<ref>
 
[http://www.trumanlibrary.org/kids/birthpla.htm "Birthplace of Harry S. Truman,"] Truman Presidential Museum & Library.</ref> Kada je Truman imao 6 godina njegova obitelj preselila se u [[Independence]], gdje je Truman išaopohađao prezbiterijansku školu,. aliTruman nije išaopohađao u redovnu, normalnuredovitu osnovnu školu do svoje osme godine.
 
Kao dijete Truman je imao 3 zanimacije: glazba, čitanje i povijest, sve tri potaknute od strane njegove majke. Truman je bio blizak sa svojom majkom sve do njezine smrti, a čak i kao predsjednik je tražio njezine savjete.<ref name="Oshinsky">Oshinsky, David M. "Harry S. Truman." Američko predsjedništvo: Autoritativna referenca. Ed. Alan Brinkley i Davis Dyer. New York: Houghton Mifflin Company, 2004. 365-380. </ref> Svako jutro bi se budio u 5 sati da bi vježbao klavir i išao bi u gradsko glazbeno kazalište dva puta tjedno, do svoje petnaeste godine.<ref>McCullough, str. 38</ref> Truman je također pročitao velik dio popularne povijesti. Nakon diplomiranja na školi u Independenceu, Truman je radio na željeznici u [[Santa Fe]]u, spavajući u kampovima blizu željeznice.<ref>http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/trumanfile/drugstorearticle1.htm</ref> Od tada je radio niz dostavljačkih poslova. U Grandview se vratio [[1906]]., i bio je tamo do [[1917]]. kada je otišao u vojsku.
 
=== Prvi svjetski rat ===
[[Datoteka:Harry S. Truman WW I.jpg|thumb|thumb200px|Truman u vojnoj uniformiodori oko [[1918]].]]
Truman je bio na popisu članova Missourijske Nacionalne Garde od [[1905]]., a služio je do [[1911]]. Ulaskom SAD-a u [[Prvi svjetski rat]] [[1917]]., Truman se ponovno pridružio gardi. Na sistematskom pregledu [[1905]]. njegov vid bio je u lošem stanju. Po nekim izvještajima prošao je tajno tako što je napamet naučio ploču za vid.<ref>http://www.trumanlibrary.org/anniversaries/nationalguard.htm</ref>
 
 
=== Ženidba i rana karijera kao biznismen ===
[[Datoteka:TrumanWedding.PNG|thumb|250px|thumb|left|Dan vjenčanja Trumanovih <br> [[28.6. lipnja]] [[1919]].]]
Nakon što je rat završio, Truman se vratio u [[Independence]] i oženio se svojom dugogodišnjom ljubavi, Bess Wallace, [[28.6. lipnja]] [[1919]]. Par je imao samo jedno dijete, [[Margaret Truman|Margaret]], rođeno [[17.2. veljače]] [[1924]].
 
Mjesec dana prije vjenčanja, računajući na uspjeh koji su imali u Ft. Sill i preko mora, trgovina za mušku odjeću Truman & Jacobson otvorila je u [[Kansas City]]u. Nakon par uspješnih godina, trgovina je bankrotirala za vrijeme recesije [[1921]]., koja je uvelike utjecala na farmersku ekonomiju.<ref name="Oshinsky" /> Manje cijene svile i žita uzrokovale su smanjenje prodaje svilenih majica, jer su farmeri imali manje novca da bi ih kupili. Cijena sjena je u 3 godine pala katastrofalno. Truman je za ekonomske probleme krivio republikansku politiku. Truman je godinama otplaćivao dugove. On i njegov bivši poslovni partner [[Eddie Jacobson]] su [[1923]]. prihvaćeni na koledž u [[Washington, DC|Washingtonu]]. Oni su ostali prijatelji do kraja života, a Jacobsonov savjet Trumanu po pitanju [[Cionizam|cionizma]] će, desetljećima kasnije, igrati važnu ulogu u odluci američke vlade o priznavanju [[Izrael]]a.
 
=== Američki senator ===
[[Datoteka:Senator Harry Truman.jpg|thumb|350px|thumb|Senator Truman zahtjeva ponovne izbore tijekom govora u srpnju [[1940]].]]
Pendergastov stroj je na izborima [[1934]]. izabrao Trumana za kandidata za američkog senatora iz [[Missouri]]ja. Imao je uspješnu kampanju kao ''[[New Deal]]ovski'' demokrat koji podržava predsjednika [[Franklin Delano Roosevelt|Rossevelta]]. Na demokratskim primarnim izborima, Truman je pobijedio Tucka Milligana, brata federalnog tužitelja [[Maurice Morton Milligan|Mauricea Mortona Milligana]]. Milligan je kasnije dotukao Pendergastov stroj. Truman je kasnije porazio republikanca [[Roscoe Conkling Patterson|Roscoea Conklinga Pattersona]] sa preko 20%.
 
=== Obrambena politika i Trumanov komitet ===
 
Dana [[23.6. lipnja]] [[1941]]., samo dan nakon početka [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada]] na [[SSSR]], senator Truman je izjavio:
 
{{citat|Ako vidimo da Njemačka pobjeđuje, trebamo pomoći Rusima, a ako vidimo da Rusi pobjeđuju trebamo pomoći Nijemcima, i tako ih pustiti da se poubijaju što je više moguće, iako ja ne želim vidjeti Hitlera kao pobjednika ni u kojem slučaju. Nijedan od te dvojice ne drži do svoje riječi.<ref>''[[New York Times]]'', [[24.6. lipnja]] [[1941]].</ref>}}
 
Izjava se slagala se općim mišljenjem Amerikanaca u to doba, no Trumanovi protivnici su je često citirali kao dokaz za njegov neprikladan pristup vanjskoj politici.<ref> "Truman pobjeđuje Kennana," Alonzo Hamby, ''Weekly Standard'', 10/23/06, http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-152953899.html </ref> Ovo zapažanje bilo je prvo u nizu prominentnih oštrih izjava koje je Truman u krivo vrijeme rekao nacionalnim novinama.
 
== Potpredsjednik ==
[[Datoteka:Roosevelt Truman Wallace.jpg|thumb|left|320px|thumb|Potpredsjednik Truman s predsjednikom [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltom]] i bivšim potpredsjednikom [[Henry A. Wallace|Henryjem Wallaceom]], [[10. studenog]] [[1944.]]]]
Nakon mjeseci neizvjesnosti o tome koga će [[Franklin Delano Roosevelt|predsjednik]] izabrati za svog novog potpredsjednika. Kao rezultat dogovora kojeg je sredio Hannegan, tadašnji predsjednik demokrata, Truman je izabran za potpredsjedničkog kandidata [[1944]].
 
 
==== Preuzimanje pozicije ====
[[Datoteka:HarryTruman.jpg|200px|thumb|thumb|Službeni portret Harrya Trumana]]
Truman je bio potpredsjednik samo 82 dana prije nego što je [[Franklin Delano Roosevelt|predsjednik Roosevelet]] umro. Imao je jako malo značajnih razgovora o svjetskim aferama i domaćoj politici nakon što je prisegao za Rooseveltovog potpredsjednika i bio je skroz neizvještavan o velikim inicijativama o daljnjem uspješnom vođenju rata - ponajprije o tajom [[projekt Manhattan|projektu Manhattan]], koji je za vrijeme Rooseveltove smrti, bio na vrhuncu testiranja prve atomske bombe.
[[Datoteka:Bigthree-photofromjapanesewiki.jpg|350px|thumb|left|thumb||"Velika trojica" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] (lijevo, UK), Harry Truman (sredina, SAD) i [[Josif Staljin]] (desno, SSSR) sa svojim glavnim suradnicima iza njih: [[William D. Leahy]] (zadnji lijevo, SAD), [[Ernest Bevin]] (lijevo, UK), [[James F. Byrnes]] (sredina, SAD) i [[Vjačeslav Molotov]] (desno, SSSR)]]
Ubrzo nakon što je preuzeo poziciju, Truman je rekao novinama:
 
==== Atomsko bombardiranje ====
{{glavni|Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija}}
Truman je brzo upoznat sa [[projekt Manhattan|projektom Manhattan]] i odobrio je korištenje nuklearnog oružja protiv Japana u avgustu[[kolovoz]]u [[1945]]., nakon što je [[Japansko Carstvo]] odbilo [[Potsdamska deklaracija|Potsdamsku deklaraciju]]. [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija]] je do danas ostalo prvi, ali i jedino korištenje [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] u ratne svrhe. Nakon bombardiranja je uslijedila brza kapitulacija Japana ([[2.9. rujna]] [[1945]].) i kraj [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Korištenje nuklearnog oružja u to vrijeme nije bilo nimalo kontroverzno, kako u SAD-u tako i u njegovim saveznicima. Na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] je [[Staljin]] savjetovao Trumanu da što prije iskoristi atomsku bombu. U godinama nakon bombardiranja, Trumanova odluka je postala izuzetno kontroverzna i govorilo se zašto je on tako odlučio. Oni koji su podržavali Trumanovu odluku objašnjavali su da je to bombardiranje spasilo na tisuće ljudi koji bi inače stradali [[Operacija Downfall|invazijom]] Japana koja se trebala dogoditi ako se ne nađe drugo rješenje. [[Anna Eleanor Roosevelt]] je 1945. podržala Trumana rekavši da je "odabrao jedno moguće rješenje" i njime izbjegao "enormno žrtvovanje američkih života".<ref> [http://news.research.ohiou.edu/perspectives/archives/9701t/bomb2.htm]</ref> No drugi, kao profesor [[Gar Alperovitz]], tvrde da je korištenje atomskog oružja bilo nepotrebno i nemoralno te da bi ratom izmoreni i osiromašeni Japan ionako kapitulirao. <ref> Ibid. </ref> Zanimljiva činjenica koja govori u prilog ovoj tezi jest da je uvjet za kapitulaciju Japana prije bombardiranja bila careva abdikacija, što su Japanci odbili. Nakon što su Hirošima i Nagasaki uništeni te je Japan potpisao kapitulaciju, Amerikanci su dopustili da car ostane na vlasti. Po ovoj tezi, bombardiranje je poslužilo kao demonstracija snage SSSR-u te kao upozorenje da ne pokušavaju proširiti svoj utjecaj na Japan.
 
==== Udari i ekonomske promjene ====
==== Ujedinjeni Narodi i Marshallov plan ====
 
Kao [[Woodrow Wilson|Wilsonijanskivilsonijanski]] internacionalist, Truman je snažno podržavao stvaranje [[UN|Ujedinjenih Naroda]], te je uključio bivšu prvu damu [[Eleanor Roosevelt]] u delegaciji na prvoj [[Glavna skupština UN-a|Glavnoj skupštini UN-a]] da bi zadovoljio javnu želju za mir nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Suočen s komunističkom napuštanjem demokracije što je dogovoreno na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]], te komunističkom prodiranjem u [[Grčka|Grčku]] i [[Turska|Tursku]] što je sugestiralo glad za globalnom dominacijom, Truman i njegovi suradnici za vanjske poslove ubrzo su shvatili da [[Sovjetski Savez]] nema jednake interese kao i [[SAD]]. Trumanova administracija artikulirala je povećavajuće probleme protiv Sovjeta.
[[Datoteka:Truman_desk.jpg|thumbframe|Predsjednik Truman iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma]]
Iako nije bio posebno stručan u vanjskoj politici, a opozicijski republikanci su imali većinu u [[Kongres SAD|Kongresu]], Truman je uspio dobiti potporu i za [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]] i za [[Marshallov plan]]. Da bi nagovorio Kongres da odobri toliku količinu novca da se Europa ekonomski obnovi, Truman je koristio ideološki argument, u kojem je rekao da se [[komunizam]] širi u ekonomski nerazvijenim zemljama. Njegov cilj je bio da "na smrt preplaši Kongres".<ref> Ole R. Holsti, ''Javno mišljenje i američka vanjska politika'' (1996.) str. 214.</ref> Da bi ojačao SAD tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] u borbi protiv [[komunizam|komunizma]], Truman je potpisao [[Akt o državnoj sigurnosti iz 1947.]] i reorganizirao je američku vojsku stvorivši [[Ministarstvo obrane SAD-a|Ministarstvo obrane]], [[CIA|CIA-u]], [[Američko ratno zrakoplovstvo]] (neovisno od [[Američka vojska|američke vojske]]) i [[Odbor za nacionalnu sigurnost]].
 
==== Priznavanje Izraela ====
 
Truman je bio ključna figura u osnivanju jevrejskežidovske države u [[Palestina|Palestini]].
 
Godine [[1946]]. jedan Anglo-američki komitet predložio je postupno osnivanje dvaju država u Palestini, bez Židovske i Arapske dominacije. No, javnost nije podržala dvodržavni prijedlog, i [[UK|Britanija]], čije je [[Britansko Carstvo|carstvo]] već bilo u raspadu, bila je pod pritiskom da se brzo povuče iz [[Palestina|Palestine]] zbog napada cionističkih trupa na britanske vojne jedinice.<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/King_David.html Bombardiranje Hotela kralja Davida]</ref> Na molbe Britanaca, Glavna skupština UN-a predložila je trenutno dijeljenje Palestine na dvije države, i sa Trumanovom podrškom, Glavna skupština je [[1947]]. odobrila ovu inicijativu.
 
Britanci su najavili povlačenje iz palestine [[15.5. svibnja]] [[1948]]. i države čelnice [[Arapska liga|Arapske lige]] počele su slati svije trupe na palestinsku granicu. Ideja o stvaranju židovske države na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] bila je izuzetno popularna u [[SAD]]-u, a posebno među jednim od Trumanovih najvažnijih konstituencija, urbanih [[Židovstvo|židovskih]] glasača.
 
No, drugi problem bilo je Državno tajništvo. Državni tajnik [[George Marshall]] i mnogi drugi stručnjaci za vanjsku politiku su bili strogo protiv osnivanja židovske države u [[Palestina|Palestini]].<ref>McCullough, str. 614.-620.</ref><ref> Clark Clifford i Richard Holbrooke, ''Savjet predsjedniku'', Random House, 1991.</ref> Truman se pristankom na susret sa [[Chaim Weizmann|Chaimom Weizmannom]] usprotivio vlastitom državnom tajniku. Naposljetku, Marshall nije javno doveo u pitanje Trumanovu odluku, kako je Truman mislio da hoće. Truman je priznao [[Izrael]] [[14.5. svibnja]] [[1948]]., nakon što se sam Izrael proglasio državom.<ref>[http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/israel/large/documents/index.php?documentdate = 1948-05-14. 05. 1948.&documentid=48&studycollectionid=ROI&pagenumber=1 Sjećanje na priznavanje Izraela]</ref>
 
==== Berlinski let ====
{{glavni|Berlinska blokada}}
[[Datoteka:Occupied Berlin.svg|lijevo|thumb|left|300px|thumb|Podjela Berlina na okupacijske zone]]
Dana [[24.6. lipnja]] [[1948]]. [[SSSR]] je blokirao ulaz u tri okupacijske zone [[Berlin]]a koje su kontrolirale zapadne sile. Saveznici nikad nisu sklopili ugovor koji bi im jamčio opskrbu sektora koji su bili duboko u sovjetskom teritoriju. Vođa američke okupacijske zone, general [[Lucius Dubignon Clay]], predložio je slanje velike naoružane kolone koja bi se, kao moralno pravo, vozila mirno preko autoceste do [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]], no ako bi bila napadnuta ili zaustavljena bila bi slobodna uzvratiti pucnjavom. No Truman je, nakon konsenzusa u Washingtonu, vjerovao je da se time izlaže nepotrebnom riziku rata. Smislio je plan da se okupirani grad opskrbi zrakom. Dana [[25.6. lipnja]] Saveznici su započeli tzv. [[Berlinski let]] koji je opskrbljivao Saveznike u sovjetskom teritoriju hranom i raznim drugim sredstvima (kao npr. ugljen) koristeći ratne zrakoplove. Ništa slično tome nije napravljeno nikad u povijesti do tog dana. Let je uspio. Kopnena blokada ukinuta je [[11.5. svibnja]] [[1949]]. Unatoč tome, letovi su se nastavili još par mjeseci nakon ukinuća blokade.
 
Berlinski let se danas smatra Trumanovim najvećim uspjehom na području vanjske politike, a ujedno mi je i pomogao u kampanji za izbore [[1948]].
 
==== Obrambene redukcije ====
[[Datoteka:Louis Johnson official DoD photo.jpg|okvir|thumbframe|Ministar obrane Johnson]]
Truman, Kongres i [[Pentagon]] su slijedili strategiju brzog demobiliziranja nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], povlačeći mornaricu i vojsku natrag u SAD. Mnogi glasači su se bunili da su vojnici otpuštani pre sporo. Uzrok ove strategije, koja se ustrajno provlačila kroz Trumanov prvi, ali i kroz dobar dio njegovog drugog mandata, bio je uglavnom financijski. Da bi financirao domaće zahtjeve potrošnje, Truman je zagovarao politiku programa obrambenih redukcija za američku vojsku nakon rata. Republikanska većina u Kongresu, koja je bila željna ostvarivanja mnogobrojnih porezno-potrošnih zahtjeva, podržala je Trumanov plan da smanji potrošnju za obranu.<ref>LaFeber, Walter, ''Amerika, Rusija, i Hladni rat, 1945.-1980.'', 7. izdanje New York: McGraw-Hill (1993.)</ref>
 
==== Ljudska prava ====
{{glavni|Predsjdenički komitet o ljudskim pravima}}
Izvještaj Trumanove administracije iz [[1947]]. naslovljen ''Da osiguraju ta prava'' predstavio je agendu od 10 točaka koja je govorila o reformama što se tiče ljudskih prava. U februaruveljači [[1948]]., Truman je Kongresu predstavio agendu u ljudskim pravima koja je predlagala da se osnuje više federalnih ureda koji bi rješavalo probleme kao što su [[pravo glasovanja]] i praksa poštenog zapošljavanja. Ovo je izazvalo val [[kritika]] od strane južnih demokrata u to vrijeme što je dovelo do nacionalne nominacijske konvencije, no Truman je odbio kompromis uz riječi:
 
{{citat|Moji preci su bili konfederalci... No moj vlastiti trbuh se okrenuo kada sam saznao da su crni vojnici, koji su se tek vratili iz inozemstva, bili izbacivani iz vojnih kamiona u [[Mississippi|Mississippiju]] i pretučeni.<ref name="Citat o ljudskim pravima">Truman, Margaret. ''Harry S. Truman''. (1974.) str. 429</ref>}}
 
Predsjednički izbori [[1948]]. pamte se najviše po Trumanovoj neočekivanoj pobjedi na njima.
[[Datoteka:ElectoralCollege1948-Large.png|450px|thumb|thumb|Pregled glasova po saveznim državama na izborima [[1948]].:{{legenda|#e32636|[[Harry S. Truman]] (demokrati)}}
{{legenda|#084c9e|[[Thomas Dewey]] (republikanci)}}
{{legenda|#f7b433|[[Strom Thurmond]] (desni demokrati)}}]]
=== Drugi mandat (1949. - 1953.)===
 
Trumanov drugi mandat bio je izuzetni težak i zamoran, ponajprije zbog izazova u vanjskoj politici koji su direktno ili indirektno bili povezani sa njegovom politikom širenja. Na primjer, morao je jako brzo završiti američki nuklearni monopol. pomoću informacija koje su njegovi špijuni prikupili iz SAD-a, [[SSSR]] je napravio atomsku bombu puno prije nego što je to bilo očekivano i testirao ju je [[29.8. kolovoza]] [[1949]]. Truman je [[7.1. siječnja]] [[1953]]. objavio kako je SAD detonirala svoju prvu [[Hidrogenska bomba|H-bombu]].
 
====NATO====
==== Narodna Republika Kina ====
 
Dana [[21.12. prosinca]] [[1949]]., [[Čang Kai-Šek]] i njegovi nacionalisti pobjegli su na [[Tajvan]] u strahu od daljnjih napada [[Mao Ce Tung|Maovih]] komunista. U junulipnju [[1950]]. Truman je naredio 7. floti američke ratne mornarice da zaustavi bilo kakve daljnje konflikte između [[NR Kina|NR Kine]] i [[Tajvan|Republike Kine]]. Truman je također zahtijevao od Tajvana da zaustavi bilo kakve daljnje napade na kopnu.<ref>[http://www.geocities.com/taiwanstatus/taiwanstatus Status Tajvana: Od Grotiusa do WTO-a], Geocities.</ref>
 
==== Sovjetska špijunaža i McCarthyzam ====
Tijekom svog predsjedništva, Truman nije imao nikakvih optužbi da federalna vlada "uvozila" sovjetske špijune na najvišem nivou. Svjedočenje u Kongresu o ovom problemu privuklo je nacionalni interes i tisuće ljudi je otpušteno. Kao optimist i patriot, Truman je sumnjao u izvještaje o potencijalnom ulasku komunista ili Sovjeta u američku vladu, i njegov često citiran odgovor na te optužbe bio je da ih se odbaci kao "crnu sipu" (en. ''red Herring'' = crna sipa).<ref>Otpušten (1990.)</ref>
 
U avgustukolovozu [[1948]]., [[Whittaker Chambers]], bivši sovjetski špijun, svjedočio je pred HUAC-om i prezentirao im je listu osoba koje su po njegovim riječima bili članovi podzemne komunističke organizacije koja je radila u američkoj vladi za vrijeme [[1930-ih]]. Jedno od imena na popisu bilo je i [[Alger Hiss]]. Hiss je za vrijeme '30ih služio kao viši dužnosnik u State Departmentu. Poricao je sve optužbe.<ref> Sam Tanenhaus, ''Whittaker Chambers'' (1998.)</ref>
 
Chambersova lista dovela je do krize u američkoj politici, a Hiss je optužen zbog laganja pod prisegom. Dana [[9.2. veljače]] [[1950]]. republikanski senator [[Joseph McCarthy]] optužio je State Department da plaćaju komuniste i osobno je optužio tajnika Deana Achesona, za kojeg je rekao da zna za i štiti 205 komunista unutar State Departmenta.<ref>Trumanzam vs. McCarthyzam -- ''Time'', 27.8. kolovoza 1951. http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,815218-1,00.html</ref> Problem je bio u tome je li Truman otkrio sve agente koji su ušli u vladu još za Rooseveltova mandata. Mnogi desničari, kao McCarthy i [[Richard Nixon]] tvrdili su da nije.
[[Datoteka:Joseph McCarthy.jpg|300px|thumb|thumb|Senator [[Joseph McCarthy|McCarthy]]]]
Osvjetljavajući problem i napadajući Trumanovu administraciju, McCarthy se uskoro uzdigao na rang nacionalne figure, i njegove eksplozivne optužbe dominirale su naslovnicama. Njegove izjave bile su kratke, ali detaljne, no one su ipak šokirale narod koji se borio sa okrutnom realnošću: eksplozija sovjetske nuklearne bombe, razotkrivanje američke tajne o atomskoj bombi, pad Kine i ulazak sovjetskih špijuna u mnoge dijelove američke vlade.<ref>Fried (1990)</ref> Truman, pragmatičan čovjek koji je razvio toleranciju za osobe kao što su Tom Pandergast i [[Staljin]], je brzo razvio čvrstu antipatiju prema McCarthyu.<ref>http://www.trumanlibrary.org/exhibit_documents/index.php?pagenumber=1&titleid=203&tldate = 1950-02-11. 02. 1950.&collectionid=mccarthy&PageID=-1&groupid=3435 1950. - Trumanov telegram senatoru Josephu McCarthyu</ref> McCarthy je uzvratio rekavši da je sam "amerikanizam" u opasnosti od elemenata ''"koji sami sebe predstavljaju kao njegovi glavni branitelji... Pokušavaju stvoriti strah i sumnju među nama koristeći spletke, nedokazane optužbe i čiste jednostavne laži... Pokušavaju nas uvjeriti da je naša vlada zbunjena komunizmom i korupcijom... Ti spletkari nas žele toliko ishisterizirati tako da im se nitko od nas ne suprotstavi od straha da ge ne nazovu komunistom. To je stari komunistički trik obrnut... To nije poštena igra, to nije amerikanizam."''.<ref> ''Time'', 27.8. kolovoza 1971.</ref> Unatoč svemu Truman nije uspio skinuti sliku da je nesposoban da odvoji svoju vladu od subverznih utjecaja.<ref>Optuženi (1990.)</ref>
 
==== Korejski sukob ====
{{glavni|Korejski rat}}
 
Dana [[25.6. lipnja]] [[1950]]., sjevernokorejska vojska pod vodstvom diktatora [[Kim Il-sung]] napala [[Južna Koreja|Južnu Koreju]], time započevši [[Korejski rat]]. Slabo istrenirana i neopremljena, bez ikakve pomoći, sjevernokorejska vojska je brzo potjerana natrag, izgubivši time svoj glavni grad [[Seoul]].<ref name="Blair" /><ref>Roy E. Appleman, ''Južno od Naktonga, sjeverno od Yalua (junilipanj-novembarstudeni 1950.) (Američka vojska u Korejskom ratu)'' (1998.)</ref>
 
Zapanjen, Truman je naredio morsku blokadu Koreje, koja je odmah stupila na snagu. Kako američka mornarica više nije posjedovala dovoljno površinskih brodova kako bi provela tako čvrstu blokadu, pa je zato nijedna brod nije želio izazvati.<ref>[http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/korea/large/week2/kw_78_1.jpg 6 July 1950, ''Momorandum informacija za tajnika'', Trumanova biblioteka]</ref> Truman je nagovarao [[UN|Ujedinjene Narode]] da interveniraju, što su i napravili, prvi put dopuštajući oružanu obranu u svojoj povijesti. Sovjetski Savez nije bio na sastanku na kojem se glasovalo o dozvoljavanju obrane. Truman je u Koreju poslao sve vojne jedinice koje su bile situirane u Japanu. Snage UN-a (sačinjene uglavnom od američkih) pod vodstvom generala [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]] slomile su sjevernokorejsku vojsku u samo 90 dana. No, Truman je odlučio da se ne savjetuje sa Kongresom, greška koja je uvelike smanjila njegovu poziciju kasnije u sukobu.<ref> Kepley, David R. ''Kolaps sredine: Republikanci iz senata i bipartizanska vanjska politika, 1948. – 1952.'' (1988.)</ref>
 
U prva četiri tjedna američke pješadijske jedinice koje su brzo prodrle u Koreju pokazale su se kao malobrojne i neopremljene. Osma japanska vojska je bila prisiljena ponovno osposobiti Shermanove tenkove iz Drugog svjetskog rata za korištenje u Koreji.<ref name="Blair" /><ref>Summers, Harry G. (potporučnik), ''Korejski rat: Svježa perspektiva'' (1996.)</ref> Samo 60 dana nakon početka rata Truman je poslao masivnu količinu vojne snage u Koreju, i UN su nadjačali sjevernokorejsku vojsku po pitanju ljudi, oružja, municije te su imali zračnu i mornaričku nadmoć.
[[Datoteka:Douglas MacArthur smoking his corncob pipe.jpg|250px|thumb|thumb|General MacArthur]]
Odgovarajući na val kritika koje je zadobio, Truman je otpustio ministra obrane [[Louis A. Johnson|Louisa A. Johnsona]] i na njegovo mjesto postavio umirovljenog generala [[George Marshall|Georgea Marshalla]]. Truman se (uz pristanak UN-a) odlučio na politiku uzvraćanja, tj. osvajanje [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]].<ref> James I. Matray, "Trumanov plan za pobjedu: Nacionalno samoodređenje i 38. paralelna odluka u Koreju." ''Žurnal američke povijesti'' 1979 66(2): 314–333.</ref> Snage UN-a pod vodstvom generala [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]] predvodile su kontranapad, ostvarivši zapanjujuću pobjedu iskrcavanjem u [[Bitka za Inčon|Bici za Inčon]] koje je skoro zarobilo protivnike. Snage UN-a su tada krenule na sjever, prema rijeci Jalu uz kinesku granicu, sa ciljem ujedinjenja dvaju Koreja pod znakom UN-a.
 
Kina je iznenadila snage UN-a masovnom invazijom u studenom. Snage UN-a koje su bile malobrojnije i to po zimskom vremenu bile su prisiljene na povlačenje iza 38. paralele gdje je sve počelo. Štete UN-a i SAD-a bile su velike. Truman je odbio MacArthurov prijedlog o napadanju kineskih resursnih baza sjeverno od Jalua, no MacArthur je onda svoj plan predstavio republikanskom vođi Josephu Martinu. Truman je bio uvelike zabrinut da bi daljnja eskalacija sukoba mogla uzrokovati još veće uplitanje SSSR-a u sukob. SSSR je već tada pomagao Koreji opskrbljivanjem oružja i ratnih aviona sa korejskim znakom, ali sovjetskim pilotima. Dana [[11. 4.travnja]] [[1951]]. Truman je otpustio MacArthura sa svih njegovih pozicija u Koreji i Japanu.
 
Otpuštanje MacArthura bio je jedan od najnepopularnijih političkih poteza u američkoj povijesti. Mišljenje o Trumanu je brzo padalo, a dobivao je i pozive zbog svoje službene optužbe, među kojima je bio i poziv senatora [[Robert Taft|Roberta Tafta]]. ''Chicago Tribune'' je tražio trenutne službene optužbe protiv Trumana: ''Predsjednik Truman mora biti optužen i osuđen. Njegovo brzopleto i osvetoljubivo otpuštanje generala MacArthura je kulminacija serije činova koji su ga prikazali kao nesposobnog, moralno i mentalno, za tako visoku dužnost... Američka nacija nikad nije bila u većoj opasnosti. Vodi ju budala koja je okružena slugama...''<ref> Lawrence N. Strout, ''Braneći McCarthyzam: Kako je kršćanski znanstveni monitor prikazao Josepha R. McCarthya, 1950-1954'' (1999.) str. 41. </ref>
==== Renovacija Bijele kuće ====
[[Datoteka:White-house-1950-interior-shell.jpg|250px|thumb|thumb|Interijer Bijele kuće tijekom renovacija [[1950]].]]
Truman je [[1948]]. je naredio kontroverzno<ref>http://www.whitehousemuseum.org/special/renovation-1948.htm Muzej Bijele kuće: "izazvalo je veliko javno nezadovoljstvo"</ref> uređenje [[Bijela kuća|Bijele kuće]] tako što je eksterijeru kuće želio nadodati: balkon na drugom katu i balkon na jugu danas poznat kao "Trumanov balkon".
 
 
==== Pokušaj atentata ====
{{glavni|Pokušaj atentata na Harrya Trumana}}
 
Dana [[1.11. studenog]] [[1950]]., [[Portoriko|portorikasnki]] nacionalisti [[Griselio Torresola]] i [[Oscar Collazo]] pokušali su ubiti Trumana kod Blair Housea. Na ulici, ispred rezidencije, Torresola je smrtno ranio policajca iz Bijele kuće [[Leslie Coffelt|Lesliea Coffelta]], koji je Torresolu upucao prije nego je umro. Collazo je kao suradnik predan uredu za ubojstvahomocide i [[1952]]. mu je suđeno i osuđen je na smrtnu kaznu. Truman je njegovu kaznu kasnije preinačio u doživotni zatvor.
 
Tada shvativši važnost portorikanske "nezavisnosti", Truman je dopustio demokratsko glasovanje portorikanaca na kojem su oni trebali odlučiti status Portorika prema [[SAD]]-u.
 
Napad, koji je lako mogao oduzeti Trumanov život, skrenuo je pažnju na poboljšavanje osiguranja kod Blair Housea. Truman je za vrijeme napada spavao, no probudio se kada je čuo pucnjavu i promatrao ju je sa prozora (koji je gledao baš na tu ulicu) sve dok mu jedan prolaznik nije viknuo da se sakrije.<ref>McCullough, David: ''Truman'' (1992.), biografija</ref>
 
=== Veći potpisani zakoni ===
 
* [[Akt o državnoj sigurnosti iz 1947.|Akt o državnoj sigurnosti]] — [[26. srpnja]] [[1947]].
* [[Trumanova doktrina]] — [[12. ožujka]] [[1947]].
* [[Marshallov plan|Marshallov plan/Plan europske obnove]] — [[3. travnja]] [[1948]].
 
=== Važne izvršne naredbe ===
 
*[[Izvršna naredba 9981]]
 
=== Administracija i kabinet ===
 
'''Napomena:''' Svi članovi Trumanovog kabineta koji su bili tu kada je on postao predsjednik 1945. su bili i u kabinetu Franklina delana Roosevelta.
[[Datoteka:Truman initiating Korean involvement.jpg|thumb|desno|200px|thumb|Predsjednik Truman potpisuje proklamaciju u kojoj objavljuje nacionalnu krizu koja zahtjeva uplitanje SAD-a u [[Korejski rat]]]]
{| class="infobox" style="font-size:90%; width:auto; text-align:left; white-space:nowrap; float:{{{align|left}}}; clear:{{{align|left}}}; {{#ifeq:{{{align|}}}|right|margin-left:1em; margin-right:0em;|margin-left:0em; margin-right:1em;}}"
! style="background:#DCDCDC; text-align:center;" colspan="3"| Trumanov kabinet
 
=== Trumanova biblioteka, memoari i život kao građanin ===
[[Datoteka:Lyndon_Johnson_signing_Medicare_bill,_with_Harry_Truman,_July_30,_1965.jpg|300px|thumb|thumb|Truman (sjedi desno) i njegova supruga Bess (iznad njega) prisustvuju [[Lyndon B. Johnson|Johnsonovu]] potpisivanju zakona u zdravstvenom osiguranju [[30. srpnja]] [[1965]].]]
Truman se vratio u Independence i smjestio se u kući njegove punice. Njegov prethodnik [[Franklin Delano Roosevelt]] organizirao je vlastitu predsjedničku biblioteku, no mogućnost da drugi predsjednici naprave isto bila je još uvijek upitna. Truman je skupljao privatne donacije za izgradnju biblioteke, koje je kasnije poslao vladi da započne sa radovima. Tu tradiciju nastavili su svi njegovu nasljednici.
 
Godine [[1965]]. predsjednik [[Lyndon B. Johnson|Johnson]] je potpisao zakon o zdravstvenom osiguranju, a Trumanova biblioteka je prva 2 osiguranja dodijelila Trumanu i njegovoj supruzi Bess. Sam Truman se za svog mandata borio za vladino zdravstveno osiguranje.
 
Po svom 80. rođendanu, Truman je boravio u [[Washington, DC|Washingtonu]] i zamoljen je da se obrati Senatu, kao dio novog pravila koje je bivšim predsjednicima dalo neke privilegije. Truman je bio toliko počašćen dobivenom privilegijom da je jedva održao svoj govor.<ref>McCullough, 983</ref> Truman je vodio i kampanje za kandidate za Senat. Jak pad u kupaonici njegova stana uvelike mu je smanjio fizičke mogućnosti i otežao je njegove svakodnevne posjete predsjedničkoj biblioteci. Dana [[5.12. prosinca]] [[1972]]. primljen je u bolnicu u [[Kansas City|Kansas Cityu]] zbog problema u plićima uzrokovanih [[pneumonija|pneumonijom]]. Dogodilo se da su mu kasnije otkazali mnogi organi i Harry Truman je preminuo [[26.12. prosinca]] [[1972]]. u 7:50 sati u 88. godini života. Bess Truman preminula je [[18. listopada]] [[1982]].<ref>[http://www.trumanlibrary.org/bwt-bio.htm Biografija predsjedničkog ara Truman - Trumanov predsjednički muzej i biblioteka]</ref> Bračni par Truman pokopan je u Trumanovoj biblioteci.
 
Točno 34 godine nakon Trumanove smrti, na isti dan, u 93. godini, preminuo je 38. američki predsjednik [[Gerald Ford]].
Truman je prva osoba spomenuta u povijesno osvješćenoj pjesmi [[Billy Joel|Billya Joel]]a ''[[We Didn't Start the Fire]]''. Biografija [[David McCullough|Davida McCullougha]], naslovljena ''Truman'', i istoimeni film koji je snimio [[HBO]] još su više popularizirali Trumana.
 
''[[USS Harry S. Truman]]'' je također nazvan po predsjedniku. Brod je 8. supernosač iz američke mornarice. Struktura broda postavljena je [[1993]]., a brod je kršten [[7.9. rujna]] [[1996]]. Brod, nekad nazivan i HST, je odobren kao ''USS United States'', no odluka za preimenovanje donesena je prije postavljanja temelja. Dana [[1. siječnja]] [[1996]]. je jedno Missourijsko sveučilište po svojoj promjeni iz učiteljskog koledža u sveučilište liberalnih umjetnosti, postalo Trumanovo državno sveučilište, i to u čas jednog missourijanca koji je postao predsjednik.
 
 
== Trumanovo srednje ime ==
[[Datoteka:Harry S. Truman signature.png|thumb|Trumanov potpisright]]
Truman nije imao srednje ime, nego samo srednji inicijal. Bilo je često da se u južnim državama, uključujući i [[Missouri]], koriste inicijali češće nego imena. U svojoj autobiografiji napisao je: ''"Trebao sam se zvati... Harrison Young. No za ime sam dobio deminutiv Harry, a da bih imao dva inicijala u imenu dodan mi je inicijal S. Ime očevog djeda bilo je Anderson Shippe Truman, a ime majčinog bilo je Solomon Young, tako da sam dobio inicijal S. po obojici."'' Jednom se našalio da '''S''' nije inicijal i da ne bi trebao imati točku poslije, no u svim službenim dokumentima dodana je točka nakon S. Također Trumanova biblioteka ima podosta primjera gdje je sam Truman pisao točku nakon S. Asocirani tisak zahtjevao je korištenje točke nakon S za vrijeme [[1960-ih]], kada je Truman izjavio da nema preferenca.<ref>Goldstein, Norm, ed. ''Associated Press Stylebook 2003.'' New York; The Associated Press, 2003., 256.</ref> Korištenje točke nakon inicijala S je univerzalno, dok na primjer službena biografija Bijele kuće ne koristi točku nakon Trumanova inicijala S.
 
== Mediji ==
 
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/DatotekaImage:Harry_Truman_video_montage.ogg Kolekcija video isječaka o predsjedniku]
*Godine [[1995]]. [[HBO]] je izdao film o Trumanovom životu, u kojem je [[Gary Sinise]] glumio predsjednika. Snimljen prema biografiji [[David McCullough|Davida McCullougha]], film govori o tome kako je Truman od prosječnog građanina došao do predsjednika SAD-a. Naslov filma je samo ''[[Truman (1995)|Truman]]'', a osvojio je mnogobrojne nagrade.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0114738/awards Nagrade za ''Truman'', IMDB.com.]</ref>
 
== Zanimljivosti ==
 
*Nijedna prva dama nije živjela dugo koliko Trumanova supruga [[Bess Wallace Truman]]. Kada je umrla [[18.10. listopada]] [[1982]]., imala je 97 godina.
*Harry Truman je bio član Alfa Hi Lamba bratstva.
*Harry i Bess Truman su predsjednički par koji je živio najduže. Skupa su imali 185 godina. Od [[2007]]. [[Gerald Ford|Gerald]] i Betty Ford su na 2. mjestu sa 181 godinom, dok su [[Ronald Reagan|Ronald]] i Nancy Reagan 3. sa 178 godina.