Verzija na datum 30 oktobar 2014 u 03:30 pogledaj izvor Vitek (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 26.366 izmena m link ← Starija izmjena		Verzija na datum 30 oktobar 2014 u 03:53 pogledaj izvor Vitek (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 26.366 izmena m pop Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Giuseppe Garibaldi (1866).jpg\|thumb\|280px\|right\|Giuseppe Garibaldi]] [[Datoteka:ElbaItalianWoman.jpg\|thumb\|Jedno talijansko lice. Elba Farabegoli Gurzau, Talijanka rođena u New Yorku, utemeljiteljica je IFAFA (Italian Folk Art Federation of America). Talijani su radišan narod koji danas živi širom svijeta. Gdje god da se nalaze osjećaju jaku povezanost sa talijanskom domovinom.]] '''Talijani'''.- Jedan od najznačajnijih [[Romanski narodi\|romanskih naroda]] nastanjen danas u [[Italija\|Italiji]] i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u [[Francuska\|Francuskoj]], [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]]-u i [[Argentina\|Argentini]]. == Ime == Linija 5 ⟶ 6: == Ime == [[Datoteka:Italians_inSwitzerland.jpg\|frame\|left\|Potraga za poslom i kruhom otjerala je mnoge Talijane u mnoge države širom svijeta. Slika prikazuje dolazak talijanskih radnika u Švicarsku 1870.-tih godina.]] Korijen talijanskog imena nalazi se u eponimu [[Italus]] (grčki Italós). U grčkom mitu sin je [[Telegom]]a i [[Penelopa\|Penelope]]. Po drugim mitovima vođa je sicilijanskih Sikula ili pak Ligura . Ovaj eponim spominje se u raznim verzijama mitskih događanja. Možda je značajno napomenuti da je podanike priveo sjedilačkom životu, te ih vodio čak do [[Lacij]]a (zemlja Latina) gdje je dobio sinove Sicula i Roma. –Od Italusa narodi Italika dobivaju svoje ime, a ono se prenosi kroz stoljeća do tal. naziva ''Italiani'', engl. ''Italians'', ili hrvatskog ''Talijani''. == Kratka historija == ''Porijeklo'' ~~[[Datoteka:Italici.jpg\|frame\|right\|Domovina italskih plemena. Slika prikazuje lokaciju Latina, Umbra i Faliska, te njihovih susjeda]]~~ Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenija pne. nastanila u krajevima između [[Alpe\|Alpa]], i po cijelom [[Apeninsko poluostrvo\|Apeninskom poluotoku]] i [[Sicilija\|Siciliji]]. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako bili [[Ligurci\|Liguri]] i [[Iliri]], koje su talijanski preci potisnuli potkraj II. i početkom I. tisućljeća pne. Negdje u VIII stoljeću pne. između rijeke [[Arno]] i [[Tibar\|Tiber]] nastanili su se i [[Etrurci\|Etruščani]], koji su se u VII st. pne. proširili sve do rijeke [[Po]] i [[Korzika\|Korzike]]. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje [[Venezia\|Venecije]] živjeli [[Veneti]], a niže na poluotoku [[Mesapi]] (Messapii) i [[Japigi]] (Iapyges) u [[Apulija\|Apuliji]]. Na Siciliji su živjeli [[Siculi]], [[Sicani]] i [[Elimi]] (engl. Elymi). –[[Sabinjani]] (Sabini) i [[Latini]] živjeli su u Laciju ([[Lacij\|Lazio]]) zajedno sa [[Falisci]]ma, [[Ekvi]]ma (Aequi), [[Hernici]]ma i [[Ausoni]]ma. U [[Abruzzi]]ma bijahu [[Vestini]], [[Paeligni]] i [[Marsi]]. –[[Frentani]], [[Picenti]] i [[Marrucini]] naseljavali su središnju obalu [[Jadran]]a. [[Samniti]] i [[Lucani]] življaše u [[Molise]]u i [[Basilicata\|Basilicati]]. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, [[Osci]] i [[Umbri]] ili Umbrijci. -Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima (Roma) negdje od V stoljeća pne. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pne. ▼ [[Datoteka:Bartolomeo Cristofori.jpg\|thumb\|left\|240px\|<center>Život za muziku, [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732), njavažniji su mu izumi [[klavokord]], [[klavičembalo]], te uz još neke naravno i [[piano]] (1700)]] [[Datoteka:BARTOLOMEO_CRISTOFORI.jpg\|frame\|left\|Život za glazbu, [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732), njavažniji su mu izumi [[klavokord]], [[klavičembalo]], te uz još neke naravno i [[piano]] (1700) [http://www.iprase.tn.it/pianoforti/biografie/cristofori.htm Vidi] ]] -Fenička kolonizacija obala zapadnog Mediterana ograničena je u Italiji na Sardiniju i zapadnu Siciliju i prethodi Grčkoj. Nastaju punski (fenički) gradovi [[Trapani]], [[Palermo]], [[Cagliari]]. Dolazi do 3 [[Punski ratovi\|punska rata]] koji su se vodili 254-241. pne.; 218.-201pne.; i 149.-146. pne. ▼ ▲[[Datoteka:Italici.jpg\|frame\|right\|Domovina italskih plemena. Slika prikazuje lokaciju Latina, Umbra i Faliska, te njihovih susjeda]] Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenija pne. nastanila u krajevima između [[Alpe\|Alpa]], i po cijelom [[Apeninsko poluostrvo\|Apeninskom poluotoku]] i [[Sicilija\|Siciliji]]. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako bili [[Ligurci\|Liguri]] i [[Iliri]], koje su talijanski preci potisnuli potkraj II. i početkom I. tisućljeća pne. Negdje u VIII stoljeću pne. između rijeke [[Arno]] i [[Tibar\|Tiber]] nastanili su se i [[Etrurci\|Etruščani]], koji su se u VII st. pne. proširili sve do rijeke [[Po]] i [[Korzika\|Korzike]]. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje [[Venezia\|Venecije]] živjeli [[Veneti]], a niže na poluotoku [[Mesapi]] (Messapii) i [[Japigi]] (Iapyges) u [[Apulija\|Apuliji]]. Na Siciliji su živjeli [[Siculi]], [[Sicani]] i [[Elimi]] (engl. Elymi). –[[Sabinjani]] (Sabini) i [[Latini]] živjeli su u Laciju ([[Lacij\|Lazio]]) zajedno sa [[Falisci]]ma, [[Ekvi]]ma (Aequi), [[Hernici]]ma i [[Ausoni]]ma. U [[Abruzzi]]ma bijahu [[Vestini]], [[Paeligni]] i [[Marsi]]. –[[Frentani]], [[Picenti]] i [[Marrucini]] naseljavali su središnju obalu [[Jadran]]a. [[Samniti]] i [[Lucani]] življaše u [[Molise]]u i [[Basilicata\|Basilicati]]. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, [[Osci]] i [[Umbri]] ili Umbrijci. -Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima (Roma) negdje od V stoljeća pne. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pne. ▲[[Datoteka:BARTOLOMEO_CRISTOFORI.jpg\|frame\|left\|Život za glazbu, [[Bartolomeo Cristofori]] (1655–1732), njavažniji su mu izumi [[klavokord]], [[klavičembalo]], te uz još neke naravno i [[piano]] (1700) [http://www.iprase.tn.it/pianoforti/biografie/cristofori.htm Vidi] ]] -Fenička kolonizacija obala zapadnog Mediterana ograničena je u Italiji na Sardiniju i zapadnu Siciliju i prethodi Grčkoj. Nastaju punski (fenički) gradovi [[Trapani]], [[Palermo]], [[Cagliari]]. Dolazi do 3 [[Punski ratovi\|punska rata]] koji su se vodili 254-241. pne.; 218.-201pne.; i 149.-146. pne. Tokom 8 stoljeća pne. u Italiju dolaze Grci. Dolaze sa Eubeje, Argolide, Krete, Egejskih otoka i Lokrije, i naseljavaju se na južnim obalama od Campanije do Apulije i istočnoj i južnoj Siciliji. Ove grčke kolonije poznate su kao Magna Grecia. Grci su osnovali gradove [[Taranto]], [[Metaponto]], [[Posidonia]], [[Naxos]] (Taormina), Zancle ([[Messina]]), Pitecusa ([[Ischia]]). Korinčani osnivaju poznatu [[Sirakuza\|Siracusu]] (8. st. P.n.e.). Bilo je još gradova što ih osnovaše [[Grci]]. -Na sjeveru Italije javljaju se [[Gali]], oni prelaze Alpe i postupno naseljavaju rijeku Po. Red 19: '''[[Latini]]''' [[datoteka:Guglielmo Marconi.jpg\|thumb\|right\|280px\|<center>Gugliemo Marconi]] [[Datoteka:Gugliemo_Marconi.jpg\|thumb\|Gugliemo Marconi u posljednjem mjesecu 1901 šalje prve riječi (3 slova '''s''' sa Poldhu Stationa na Cornwallu, Transatlantic Radio Broadcast. [http://www.cornwallgb.com/cornwall_england_marconi.html Vidi] ]] -Već tokom Bakrenog doba u području planine Alban, upravo južno od ušća Tibera, naseljena su plemena poznata kao Italici. Oni su agrikulturan i pastirski narod, među kojima i Latini. Italici pripadaju [[Indoevropljani\|Indoeuropskim]] narodima unutar koje čine lingvistički skupinu. Latini osnovaše Rim sredinom 8. stoljeća pne. na jednom od brežuljaka (Palatin) u močvarnoj depresiji. Latini što življaše u gradu širili su se postepeno kroz period vladavine rimskih kraljeva: [[Romul i Rem\|Romul]], [[Numa Pompilije]], [[Tul Hostilije]], [[Anko Marcije]] i trojicom Etruščana [[Lucije Tarkvinije Prisk\|Tarkvinije Prisko]], [[Servije Tulije]] i [[Lucije Tarkvinije Oholi\|Tarkvinije Oholi]]. -Oholi bijaše posljednji rimski car. ~~[[Datoteka:PrviRadio.jpg\|frame\|left\|Prvi radio, uspostavljena je radio veza između dva kontinenta.]]~~ '''[[Falisci]]''', -veoma bliski sa Latinima, čije se neveliko područje prostiralo sjeverno i istočno od Rima. Njihova središta bijahu: [[Falerii]], [[Faliscus]] i [[Ferentinus]]. Ovaj narod zbog blizine Latina uskoro je nestao i asimiliran. Nestali su do nover ere . '''[[Osci]]''', -pripadaju osko-umbrijskoj grani Italika. Glavna im plemena bijahu Samniti, Marrucini, Paeligni, Vestini. Osci su se raširili središnjom i južnom Italijom, postupno asimilirajući razna domorodna plemena. U 5 stoljeću pne. njihov jezik se veoma raširio područjem što ga danas naseljavaju južni Talijani. Smatra se najarhaičnijim italiskim jezikom. Linija 49 ⟶ 50: === Kuhinja === [[Datoteka:Spaghetti_bolognese.jpg\|thumb\|right\|280px\|<center>Spaghetti bolognese, kulinarski i Ragù alla Bolognese, danas se u restoranima mogu dobiti posvuda, osobito tamo gdje ima Talijana.]] Kuhinja Talijana je upravo ona, '[[Talijanska kuhinja]]', poznata širom svijeta. Još je [[Marko Polo\|Marco Polo]], rođen možda na [[Korčula\|Korčuli]], inače mletački državljanin, iz [[Narodna Republika Kina\|Kine]] je donesao tjesteninu, danas poznatu kao [[Spaghetti]] (u značenju uzice), Talijani više danas ne mogu bez nje. Špageti i [[tjestenina]] zavladali su talijanskim stolom. Obožavaju je sa sosom od [[rajčica]] ili sa mljevenim mesom i nazivaju prema gradovima [[spaghetti milanese]] i [[spaghetti bolognese]]. Spaghetti bolognese nazivani kulinarski i Ragù alla Bolognese, pripremaju se od kuhanih špageta i prelijevaju sa sosom od mljevene govedine, sa dodatkom olivinog (maslinovog) ulja, [[luk]]a, [[mrkva\|mrkve]], [[origano\|origana]], [[celer]]a, sosa od rajčice i nešto crvenog [[vina]], po želji se dodaje i [[čili]]-papričica. Druga jela sa tjesteninom također su omiljena, a Talijani su njima 'osvojili ' svijet. Osobitu popularnost stekla je '[[pizza]]', postala je toliko popularna da se širom svijeta otvaraju ugostiteljski objekti (pizzeria) za posluživanje ove poslastice. Korijeni porijekla ove hrane, čini se, dosežu skroz do vremena, smatra Cliff Lowe ([http://www.inmamaskitchen.com/FOOD_IS_ART/pizzahistory.html Pizza history]), grčke kolonizacije južnih obala današnje Italije. Okrugla pljosnata lepinja posipa se i prekriva maslinovim uljem, sosom od rajčice, sirom i drugim. Danas od bezbrojnih vrsta pizza možemo spomenuti na primjer Buffalo Chicken Pizza sa pilećim prsima, koju se u američkoj Philadelphiji može nabaviti kao autentična talijanska hrana. –Kako su Talijani, poput [[Grci\|Grka]], mediteranski narod uveliko okrenut moru, naravno da veliku ulogu u kuhinji ima i riba, a u mediteranskom duhu i kvalitetna vina i maslinova ulja.

Italijani – razlika između verzija