Humphry Davy – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ka:ჰემფრი დევი
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: ka:ჰამფრი დეივი; kozmetičke promjene
Red 24:
| fusnote =
}}
'''Sir Humphry Davy''' ([[17. decembar]] [[1778.]] - [[29. maj]] [[1829.]]) , engleski hemičar i fizičar. Bio je predsednik Britanske akademije nauka. Zaslužan je za mnoga otkrića u hemiji. Jedan je od vodećih naučnika [[Industrijska revolucija|Prve industrijske revolucije]]. Izumom Davyjeve svetljke smanjio je broj nesreća u rudnicima. Uspeva da [[elektroliza|elektrolizom]] separira elemente. Dokazao je da je [[dijamant]] ugljenik. Stvorio je naprednu teoriju o [[kiselina|kiselinama]]ma.
 
=== Separacija soli ===
 
Davy je uživao u svom statusu, a njegova predavanja su privlačila veliki broj slušalaca. Postao je poznat po svojim eksperimentima sa fiziološkim akcijama izvesnih gasova, uključujući gas za smejanje (azotni oksid). Postao je i zavisan o tom gasu. Kasnije je oštetio oku prilikom eksperimenata sa azotnim trihloridom.
Red 32:
Postao je profesor instituta akademije nauka. [[Aleksandro Volta]] je [[1800.]] uveo prvi put električnu bateriju. Davy je koristio bateriju za separaciju soli u onome što se danas naziva [[elektroliza]]. Sa mnogo baterija u seriji, mogao je da razdvoji elementarni [[kalijum]] i [[natrijum]] [[1807]]. Već [[1808.]] uspeva da dobije elementarni [[kalcijum]], [[stroncijum]], [[barij]] i [[magnezij]]. Proučavao je energiju, koja je potrebna da se separiraju te soli, što je sad polje elektrohemije.
[[Datoteka:Sir Humphry Davy.jpg|thumb|desno|Davy]]
=== Dokazao da je dijamant ugljenik ===
 
Postao je vitez [[1812.]] Oktobra [[1813.]] putuje u Francusku, zajedno sa svojim asistentom [[Majkl Faradej|Majklom Faradejem]]. Dobio je medalju od Napoleona Bonapartea za svoj rad na području elektrohemije. U Parizu je zamolio [[Gej-Lisak]]a da ispita jednu misterioznu supstancu, koju je izolovao Bernard Kurtoa. Dejvi je pokazao da je to element, a ta supstanca je bio [[jod]]. Posle putuje u Italiju. U Firenci je 27. marta 1814. uz pomoć Faradeja i pomoću sunčeve svetlosti zapalio [[dijamant]] i time je dokazao da je sastavljen od čistog ugljenika. U Milanu se 17. juna sreće sa Aleksandrom Voltom i nastavlja put prema Đenovi. Posle putuje u Minhen, pa se vraća u Italiju preko Venecije.
 
=== Davyjeva svetiljka ===
 
Po povratku u Englesku [[1815.]] stvorio je bezbedonosnu rudarsku svetiljku, nazvanu [[Davyjeva svetiljka]]. Ta svetiljka se počela koristiti u rudnicima i bitno je smanjila broj nesreća u rudnicima. Postoje dokazi da je [[Džordž Stivenson]] u isto vreme napravio svetiljku kad i Dejvi.
 
=== Kiseline ===
 
Pokazao je da se kiseonik ne može dobiti od tvari, koja se tada nazivala oksid solne kiseline, a zapravo se pokazalo da je ta tvar element, kojega je nazvao hlor. [[Hlor]] je otkrio [[Karl Šel]] 36 godina pre Dejvija, ali nije bio publikovao svoje otkriće. To otkriće je pobilo Lavoazjeovu definiciju kiselina kao jedinjenja kiseonika.
Red 46:
Dejvi je [[1815.]] pretpostavio da su [[kiseline]] tvari, koje sadrže zamenljivi vodonik, vodonik, koji može biti delomično ili potpuno da se zameni metalom. Kada kiseline reaguju sa metalom stvaraju se soli od tih kiselina. Baze su tvari, koje reaguju sa kiselina formirajući soli i vodu. Te definicije su bile dobro gotovo celi vek. Kasnije su zamenjene novom Braunsted Lovrijevom teorijom kiselina i baza.
 
=== Katodna zaštita ===
 
Predložio je 1824. stavljanje komada gvožđa na bakrenu kobilicu broda, što je predstavljalo prvi primer katodne zaštite. Time je sprečena korozija bakra, a onemogućeno je i korisno delovanje bakrenih soli na morske organizme, koji su se jače vezali za brod.
Red 52:
Postao je [[1818.]] predsednik britanske akademije nauka. Zdravlje mu je bilo narušeno udisanjem različitih hemikalija. Umro je u Ženevi. Njegov asistent [[Majkl Faradej]] je kasnije poboljšao njegov rad, a postao i poznatiji od njega. Sa Faradejem se bio svadio i optužio ga za plagijat, tako da je Faradej obustavio svoja istraživanja elektromagnetizma, sve do Davyjeve smrti.
 
=== Jane Apreece ===
 
'''Jane Apreece''' ([[1780]]. - [[1855]].) bila je bogata stanovnica [[London|Londona]]a koja se kao udovica udala za Sir [[Humphry Davy|Humphrya Davya]] [[1812]]. i tako postala Lady Davy. Brak je bio nesretan i bez djece.
 
 
{{DEFAULTSORT:Davy, Humphry}}
[[categoryKategorija:Engleski kemičari]]
[[categoryKategorija:Engleski fizičari]]
[[categoryKategorija:Fizikohemičari]]
[[categoryKategorija:Rođeni 1778.]]
[[categoryKategorija:Umrli 1829.]]
 
[[ar:همفري ديفي]]
Red 87:
[[it:Humphry Davy]]
[[ja:ハンフリー・デービー]]
[[ka:ჰამფრი დეივი]]
[[ka:ჰემფრი დევი]]
[[kn:ಹಂಫ್ರಿ ಡೇವಿ]]
[[ko:험프리 데이비]]