Razlike između izmjena na stranici "Giambattista Vico"

Obrisana 4 bajta ,  prije 9 godina
ce
m/м (r2.6.4) (robot Dodaje: zh:詹巴蒂斯塔·维柯)
(ce)
Njegovo glavno dijelo je [[Nova znanost]] (''Scienza Nuova''), izdano [[1725]], no potpuno je prepravljeno, [[1730]]. Njegova glavna ideja da je istina čin, u Novoj znanosti se postavlja kao princip povijesti; ona je napravljena od strane ljudi, i zato je ljudi u potpunosti mogu razumjeti, isto kao i matematiku, koja je proizvod ljudske imaginacije.
 
Vico predlaže istraživanje tradicije, mitologije i jezika kao metode za istraživanje povijesti. Za njega se vijeruje da je bo pionir etnologije. Po Vicu povijesni tijek prati slični uzorak, unutar svih nacija; iako ne u svim detaljima. Prvi su ljudi razmišljali u mitskim oblicima, ''universali fantastici'' ili poetske ličnosti. Sve nacije počinju sa ''fantasia'', snagom imaginacije i vremanom bogova koji su potrebni da bi se razumjeo svijet. Nakon toga dolazi drugo doba u kojemu se ''fantasia'' koristi da bi se kreirale socijalne institucije i [[heroj]]i se koriste da bi se inspirirale moraloralnemoralne vrline. Treće i finalno doba je doba racionalnosti, u kojemu čoviječanstvo upada unutar ''barbarie della reflessione''; barbarizam reflekcija. Prema Vicku, postoje bogovi, heroji i ljudi; koji se ponavljaju unutar svijeta nacija, kreirajuči ''storia ideale eterna'' idealnu cijelovitu povijest.
 
Proučavao je Platona i Tacita. Kao teoretičar prava istraživao je odnos povijesti prava i ljudskog mišljenja, a rezultate tih istraživanja izložio je u knjizi Univerzalno pravo. Povijest je pokušao objasniti kao proces koji teče po određenim zakonima, od kojih je jedan cikličko smjenjivanje uspona i padova.