Francusko-pruski rat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Treća Francsuska Republika; dodana kategorija Treća Francuska Republika pomoću gadgeta HotCat |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 51:
Francuska je u rat ušla uvjerena u brzu pobjedu zbog postojanja profesionalne vojske koja se bila proslavila u krimskom ratu, ratu s Austrijom godine 1859. te bezbrojnim kolonijalnim pohodima. Francuzi su bili naoružani puškom [[Chassepot]] koja u to vrijeme bilo najmodernije standarno streljačko oružje na svijetu, a njihove snage su raspolagale i s primitivnim mitraljezima ([[Mitrailleuse]]). S druge strane su Prusi imali nadmoć u artiljeriji, ali je glavna prednost bila u postojanju [[generalštab]]a na čelu s [[Helmuth von Moltke|Helmuthom von Moltkeom]] - institucije koja je godinama prije izrađivala detaljne ratne planove i koordinirala pokrete vojske do u tančine, u potpunosti koristeći novostvorenu željezničku mrežu.
Ta se prednost pokazala već na samom početku rata kada su se obje vojske sudarile na granici. Francuske snage nisu bile dovoljno koncentrirane, pa su Prusi i njihovi njemački saveznici u svim većim sudarima uspijevali postići lokalnu nadmoć te tjerati na povlačenje u tvrđave. Nova francuska armija na čelu s carem [[Napoleon III|Napoleonom III]], oformljena s ciljem da oslobodi te snage, je umjesto toga [[1. 9.|1. septembra]] [[1870]]. godine opkoljena, teško poražena u [[bitka kod Sedana (1870)|bitci kod Sedana]] i prisiljena na predaju.
Vijest u katastrofi je dovela do pada carske vlade i proglašenja francuske Treće republike. Nova republikanska vlada je držala kako su vojni poraz rezultat nesposobnosti starog režima, te da će, kao i 1793. godine, za vrijeme [[Francuska revolucija|francuske revolucije]] revolucionarni elan i stvaranje masovne vojske regruta uspjeti preokrenuti stanje na bojištu. No, prije nego što se ta vojska mogla stvoriti, Prusi su uspjeli [[Pariz]] staviti pod opsadu, a ubrzo nakon toga okupirati i veći dio sjeverne Francuske.
| |||