Svemirska trka – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Menjam datoteku/fajl Titan2.jpg sa Gemini_VI_Launch_-_GPN-2000-000612.jpg. |
m ispravke |
||
Red 1:
<!--Preuzeto sa srpske vikipedije-->
[[
'''Svemirska trka''' je bila nezvanično takmičenje između [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] koje je trajalo od [[1957]]. do [[1975]]. godine. Ona je uključivala paralelne napore obeju zemalja da istraže svemir [[veštački satelit|veštačkim satelitima]], da pošalju ljude u svemir i na [[Mesec]]. Iako njeni koreni leže u ranoj raketnoj tehnologiji i međunarodnoj zategnutosti nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], svemirska trka je počela nakon sovjetskog lansiranja satelita [[Sputnjik 1]], [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1957]]. Termin ''svemirska trka'' je smišljen po analogiji sa trkom u naoružavanju koja je takođe postojala između SAD i SSSR. Svemirska trka je postala važan deo kulturnog i tehnološkog rivalstva između Sovjetskog Saveza i SAD tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Svemirska tehnologija je postala posebno važna arena u ovom sukobu, i zbog svoje vojne primene i zbog psihološke koristi od naraslog morala.
==Istorijska pozadina==
Red 65:
===Apolo 11 prvi stiže tamo===
[[
Dok su sovjetske sonde stigle do Meseca pre američkih letelica, Amerikanac [[Nil Armstrong]] je postao prva osoba koja je kročila na površini Meseca [[21. jul]]a [[1969]], nakon sletanja prethodnog dana. Armstrong, komadant misije [[Apolo 11]], je imao podršku pilota komandnog modula [[Majkl Kolins|Majkla Kolinsa]] i pilota lunarnog modula [[Edvin Oldrin|Edvina "Baza" Oldrina]] u događaju koji je gledalo 500 miliona ljudi širom sveta. Društveni komentatori su označili sletanje na Mesec kao jedan od ključnih trenutaka [[20. vek]]a, a Armstrongove reči nakon što je dodirnuo površinu Meseca su postale ovekovečene:
{{citat|Ovo je mali korak za čoveka, a veliki za čovečanstvo.}}
Red 74:
==Ostali uspesi==
===Misije na druge planete===
[[
SSSR je prvi poslao sonde na [[Venera (planeta)|Veneru]] i [[Mars]] [[1960]]. Prva letelica koja je uspešno proletela pored Venere je bio američki [[Mariner 2]] koji je to uradio [[14 decembar|14. decembra]] [[1962]]. On je poslao nazad izneneđujuće podatke o visokoj temperaturi na površini i velikoj gustini atmosfere na Veneri. Pošto nije nosio kamere, njegovi nalazi nisu privukli pažnju javnosti kao što su uradile slike sa svemirskih sondi koje su daleko nadmašile mogućnosti astronomskih zemaljskih teleskopa.
Red 137:
||[[21. avgust]] [[1957]].
||[[Interkontinetalni balistički projektil]]
||[[
||[[R-7 Semjorka]]
|-
||[[4. oktobar]] [[1957]].
||Prvi veštački satelit (Zemlje)
||[[
||[[Sputnjik 1]]
|-
||[[3. novembar]] [[1957]].
||Životinja u svemiru (pas Lajka)
||[[
||[[Sputnjik 2]]
|-
||[[31. januar]] [[1958]].
||Otkriće [[Van Alenov pojas|Van Alenovog pojasa]]
||[[
||[[Eksplorer 1]]
|-
||[[18. decembar]] [[1958]].
||[[Komunikacioni satelit]]
||[[
||[[Projekat SKORE]]
|-
||[[4. januar]] [[1959]].
||Sunčev veštački satelit
||[[
||[[Luna 1]]
|-
||[[17. februar]] [[1959]].
||[[Metereološki satelit]]
||[[
||[[Vangard 2]]
|-
||jun [[1959]].
||[[Špijunski satelit]]
||[[
||[[Korona (satelit)|Diskaverer 4]]
|-
||[[7. avgust]] [[1959]].
||Image Zemlje iz svemira
||[[
||[[Eksplorer 6]]
|-
||[[14. septembar]] [[1959]].
||Sonda na Mesecu
||[[
||[[Luna 2]]
|-
||[[7. oktobar]] [[1959]].
||Image dalje strane Meseca
||[[
||[[Luna 3]]
|-
||[[12. april]] [[1961]].
||[[Jurij Gagarin|Prvi čovek u svemiru]]
||[[
||[[Vostok 1]]
|-
||[[10. jul]] [[1962]].
||Prvi aktivan komunikacioni satelit
||[[
||[[Telstar]]
|-
||[[29. septembar]] [[1962]].
||Prvi veštački satelit koji nisu poslale supersile
||[[
||[[Aleut 1]]
|-
||[[16. jun]] [[1963]].
||[[Valentina Terješkova|Žena u orbiti]]
||[[
||[[Vostok 6]]
|-
||[[18. mart]] [[1965]].
||[[Svemirska šetnja]]
||[[
||[[Vashod 2]]
|-
||[[15. decembar]] [[1965]].
||Orbitalno [[Svemirsko sastajanje|sastajanje]]<sup>2</sup>
||[[
||[[Džemini 6A]]/[[Džemini 7]]
|-
||[[1. mart]] [[1966]].
||Sonda sleće na drugu planetu - [[Venera (planeta)|Veneru]]
||[[
||[[Venera 3]]
|-
||[[16. mart]] [[1966]].
||Orbitalno sastajanje i pristajanje
||[[
||[[Džemini VIII]]
|-
||[[24. decembar]] [[1968]].
||Let ljudske posade oko Meseca
||[[
||[[Apolo 8]]
|-
||[[21. jul]] [[1969]].
||[[Nil Armstrong|Čovek na Mesecu]]
||[[
||[[Apolo 11]]
|-
||[[23. april]] [[1971]].
||[[Svemirska stanica]]
||[[
||[[Saljut 1]]
|-
||[[14. novembar]] [[1971]].
||Satelit kruži oko druge planete - [[Mars (planeta)|Mars]]
||[[
||[[Mariner 9]]
|-
||[[9. novembar]] [[1972]].
||Geostacionarni komunikacioni satelit
||[[
||[[Anik A1]]
|-
||[[15. jul]] [[1975]].
||Prva zajednička američko-sovjetska misija
||[[
||[[Projekat Apolo-Sojuz]]
|}
Red 276:
===Još nadolazećih svemirskih trka?===
[[
Iako se njegova brzina smanjila, istraživanje svemira nastavlja da napreduje nakon kraja Svemirske trke. SAD su lansirale prvu svemirsku letelicu koja se mogla ponovo koristiti (svemirski šatl) na dvadesetogodišnjicu Gagarinovog leta [[12. april]]a [[1981]]. [[15. novembar|15. novembra]], SSSR je lansirao svoju verziju šatla zvanu [[Buran]]. Ove i druge nacije nastavljaju da lansiraju sonde, satelite različitih vrsta i velike svemirske teleskope.
|