Stup – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Uklanja: id:Tiang
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 13:
Prvi stupovi se javljaju još u [[neolitik]]u kao drveni, nikako ili blago obrađeni trupci koji imaju ulogu nosača krovne grede.
 
Pravi kameni stupovi, javljaju se u [[Drevni Egipat|Drevnom Egiptu]] ([[Imhotep]] oko [[2600. pr. Krpne.]]) i oni već imaju prepoznatljive oblike [[lotus]]a, [[papirus]]a, [[Palma|palme]] ili snopa pruća. U svojim hramovima Egipćani grade ''hipostilne dvorane'' ([[grčki]]: ''hypo'' = pod, ispod, i ''stulos'' = stup - "poduprt stupovima"), tj. dvorane potpuno ispunjene masivnim stupovima koji su pri bazi šireg promjera. Na nekim hramovima koriste stupce bez baze i kapitela kako bi izgledali krhkiji, a njihova uloga čudotvornijom.
 
[[Minojska kultura|Minojski]] drveni stupovi (npr. Palače u [[Knossos]]u) na [[Kreta|Kreti]] bili su suženi pri dnu kako bi pridonijeli prozračnosti i dojmu građevine.
Red 27:
[[Stari Rim|Rimljani]] zbog njihove dekorativnosti najčešće upotrebljavaju korintske stupove, ali i jednostavni ''toskanski stup'', [[Etruščani|etruščanskog podrijetla]]. Kasnije počinju upotrebljavati i kombinaciju korintskog i jonskog stupa, tzv. ''kompozitni stup''. Rimska arhitektura počiva na stupcima i lukovima od opeke koji su učvršćeni primitivnim [[beton]]om. Rimljani podižu i građevine-spomenike u obliku stupova, tzv. ''[[trijumfalni stup]]ovi'' od kojih je najpoznatiji [[Trajanov stup]].
 
[[Indija|Indijski]] car [[Ašoka]] iz dinastije [[Maurya]] ([[322. pr. Krpne.]] - [[185.]]) podizao je monumentalne spomenike u obliku stupova s bogato plastično ukrašenim kapitelima na mjestima od osobitog značaja u životu [[Buda|Bude]].
 
U [[Romanika|romanici]] su stupovi bili masivni, s kapitelima na kojima su obično bili isklesani biblijski motivi. U [[Gotika|gotici]] katedrale nose stupci koji su sastavljeni od više stupova, tzv. ''snopasti stupovi''.